Izvinjenje i isprika

Prvi četvrtak novembra ostat će zapamćen po posjeti predsjednika Srbije Borisa Tadića Vukovaru, gdje je zajedno s domaćinom, hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem, odao počast žrtvama ratnih zločina. Susret pun simbolike počeo je na vukovarskom pristaništu, gdje je Josipović dočekao Tadića: on je sa srpske strane Dunava stigao trajektom za koji je novac donirala holandska vlada kao doprinos spajanju ratom pokidanih veza.

U okviru susreta, predsjednik Komisije za nestale Srbije Veljko Odalović predao je svom hrvatskom kolegi Ivanu Grujiću dokumentaciju iz vukovarske bolnice, koju je hrvatska strana godinama tražila.

Josipović i Tadić položili su vijence žrtvama masakra kod spomenika na Ovčari.

– Došao sam ovde da uputim reči izvinjenja i iskažem žaljenje – rekao je Tadić nakon polaganja vijenca.

– Na taj način mogu stvoriti mogućnost da Srbi i Hrvati, Srbija i Hrvatska, okrenu novu stranicu istorije, a da našu decu oslobodimo bremena 90-ih godina – rekao je i dodao da demokratska Srbija želi uspostaviti politiku dobrosusjedstva i suradnje kao pretpostavku pomirenja, politiku koja, sasvim suprotno od dosadašnje, otvara brojne mogućnosti.

Susret s porodicama srpskih žrtava rata

– Ovčara je mjesto boli i stradanja žrtava bezumne politike, na koje smo došli da se poklonimo žrtvama, izrazimo sućut i obećamo da nijedan zločin neće ostati nekažnjen – rekao je Josipović.

– Tim činom bit će dan novi poticaj za pronalaženje i otkrivanje sudbine nestalih i uspostavljanje dobrosusjedskih odnosa, kao i znak da je moguća drugačija politika, politika mira i prijateljstva – dodao je predsjednik Hrvatske.

Dvojica predsjednika susreli su se i s premijerkom Jadrankom Kosor, a nakon razgovora imali su sastanak s predstavnicima hrvatskih udruženja žrtava rata.

– Imamo dužnost i obavezu da ceo taj proces, koji je 90-ih dobio tragičnu potvrdu, osvetlimo istinom i da svako ko je kriv bude osuđen, a da budu pušteni oni koji su nevini, kao i da se umanji neizvesnost onima koji tragaju za nestalima – rekao je Tadić.

Dvojica predsjednika i premijerka Jadranka Kosor susreli su se i s porodicama srpskih žrtava rata i političkim predstavnicima Srba: predsjednikom SNV-a i saborskim poslanikom Miloradom Pupovcem, predsjednikom SDSS-a Vojislavom Stanimirovićem i predsjednikom ZVO-a Draganom Crnogorcem.

Tadić je obećao da će Srbija učestvovati u obnovi Vukovara i da će to biti realizirano na nivou suradnje gradova, a dvojica predsjednika složila su se da se više ne može dovesti u pitanje iskrena riješenost Srbije i Hrvatske i nadležnih institucija da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se rasvijetlila sudbina nestalih, bez obzira na njihovu nacionalnost.

– Osim izvinjenja kao ličnog čina, za trajno pomirenje dvaju naroda neophodno je i da dve države povuku određene poteze u tom pravcu, a to podrazumeva i vansudsko rešavanje međusobnih tužbi za genocid pred Međunarodnim sudom pravde – rekao je Tadić. On je naglasio da “pravnicima i istoričarima ostavlja da utvrde šta se desilo 90-ih godina prošlog veka, a da je njegova dužnost bila da učini lični gest u znak sećanja na nevine žrtve”.

No, da s tužbama neće ići lako posvjedočila je premijerka Jadranka Kosor izjavivši da tužbu protiv Srbije može povući samo hrvatska Vlada.

– Vlada o tome do sada nije razgovarala i nije razmatrala to pitanje – dodala je premijerka. S druge strane, naglasila je da Vlada čini sve da se nađu i dostojno pokopaju posmrtni ostaci 835 osoba srpske nacionalnosti, koje su nestale u “Bljesku” i “Oluji”.

Na sastanku je bilo riječi o povratku izbjeglica i skorom održavanju donatorske konferencije, pa je premijerka naglasila “da se svatko ima pravo vratiti svojoj kući i da povratak mora biti dobrovoljan”.

Poklon u Paulinu Dvoru

Predsjednici država posjetili su i Paulin Dvor, gdje je sahranjeno 19 civila koje su ubili pripadnici 130. brigade Hrvatske vojske. Tom je prilikom Josipović naglasio da zločin nema opravdanje.

– Zločin zaslužuje osudu, žrtve pijetet, a oni koji su ostali iza žrtava zaslužuju ispriku. Ovaj zločin je kažnjen i svako će naći odgovor pravne države. Država, ma kako povijest bila teška, ne smije sudjelovati u zataškavanju zločina – rekao je.

– Poklanjam se svim žrtvama koje su nevine stradale, verujući da činim dobro za decu koja dolaze. Danas to činim u Hrvatskoj, a juče u BIH. Politika da se čineći zlo jednom narodu otvara perspektiva vlastitom, pogrešna je i opasna – rekao je Tadić.

– Samo Srbija koja brani pravo svih naroda koji u njoj žive je zemlja koja brani dostojanstvo sopstvenog naroda, gde god on postoji – zaključio je predsjednik Srbije.

Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatske i Srbije organizirale su susrete četrdesetak mladih ljudi iz Zagreba, Beograda i Vukovara.

– Imamo razloga biti zadovoljni održanim skupom – rekao je koordinator Inicijative za Hrvatsku Mario Mažić.

– Podržali smo politiku pomirenja i korak koji su napravili predsjednici Josipović i Tadić te odali počast svim žrtvama rata.

Uzelac: Državnički potez po modelu čojstva

– Ovo je zaista historijski dan za Vukovar, za Hrvatsku i hrvatsko-srpske odnose, kao i za cijelu regiju. Odjek ovog događaja i riječi predsjednika Tadića daleko će se čuti, preko prostora Hrvatske i granica bivše Jugoslavije – ocijenio je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, koji Tadićevu gestu i domaćinstvo predsjednika Josipovića i premijerke Jadranke Kosor shvaća kao temelj ne samo za suočavanje s ratom, stradanjima, zločinima i zločinačkim politikama, nego i za nove odnose između Hrvata i Srba.

– Ono što se dogodilo u Vukovaru i Paulinu Dvoru znatno će poboljšati položaj Srba u Hrvatskoj i podstaknuti normalizaciju odnosa među državama i narodima u regiji – ocijenio je vicepremijer Slobodan Uzelac.

– Istog časa kada su ovi politički potezi povučeni, Srbi u Hrvatskoj imali su razloga za zadovoljstvo i ponos. To smo odmah mogli osjetiti. Tadićeva posjeta Vukovaru velik je korak naprijed i ona će mu olakšati predstojeće pregovore u Zagrebu – smatra Uzelac i dodaje da su predsjednici povukli “državnički potez zasnovan ne na poznatom modelu junaštva, ili tobožnjeg junaštva, nego na manje poznatom modelu čojstva, koji je bolji i jači od junaštva”.

– To nije potez za obranu sebe i svojih od drugoga i drugih, nego potez za obranu drugoga i drugih od sebe i svojih, obrana od svega lošega u sebi i svojemu – rekao je Uzelac i dodao da

ta vrsta političkog djelovanja u početku nikada nije popularna među pripadnicima vlastitog naroda, ali ima dugotrajnu vrijednost.