Pokrajine
Protest zbog devastacije spomenika u Prkosu
Zoran Pusić: Sramota za Hrvatsku
Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić najavio je da će pozvati premijerku Jadranku Kosor, predsjednika Josipovića i bivšeg predsjednika Mesića da iznesu svoje stavove o rušenjima spomenika
Veći broj ljudi okupio se na protestnom skupu u Prkosu Lasinjskom povodom nedavnog uništavanja spomenika, postavljenog u sjećanje na 1.500 nejači iz tog i okolnih sela, koju su krajem decembra 1941. godine pobili ustaše. Osim mještana, na skupu je bila i raseljena rodbina žrtava, brojni nevladini aktivisti i predstavnici antifašističkih boraca iz Zagreba i Karlovca, te manjinski aktivisti iz Karlovačke županije.
– Uništavanje spomenika, počinjeno u noći 1. novembra, sramota je za cijelu Hrvatsku, ali je podjednaka opasnost od sljepila na te pojave. Uništavanje spomenika nije ugrožavanje tuđe stvari nego ugrožavanje Hrvatske – izjavio je Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, dodavši da se o takvim pojavama šuti i da je umjesto nevladinih organizacija trebala reagirati Vlada.
– Sve to pokazatelj je da u mnogim glavama u Hrvatskoj još uvijek leže mračni porivi, koji bi mogli dovesti do velikog zla ukoliko im se dopusti da se razmašu – rekao je Pusić i ponovio da se radi o sramoti za Hrvatsku. Najavio je da će pozvati premijerku Jadranku Kosor, predsjednika Ivu Josipovića i bivšeg predsjednika Stjepana Mesića da iznesu svoje stavove o ovakvim događajima.
Skupu se obratio i partizanski general i narodni heroj Rade Bulat. Podsjetio je da u partizanima nitko nije pitao tko je kakve nacionalnosti, rekavši da mlade generacije treba odgojiti da poštuju historiju.
Prije skupa, drugi paroh karlovački Saša Umićević održao je parastos, a u obraćanju je naglasio kako je “dužnost svih da na Zadušnice zapale svijeću i odaju počast stradalima, pogotovo onima kojima nije niko ostao da ih se sjeti”.
– U Prkosu je malo nas živih. Svaki put kada je neki skup kod spomenika, ljudi pitaju zašto nas je tako malo. Pa skoro svi naši su u grobnici – kaže predsjednica Mjesnog odbora Prkos Danica Mičić, ističući da od nekadašnjih 600 stanovnika prije 1941. godine, sada u selu živi tek 35, mahom starijih ljudi. N. Jovanović
Nekontrolirano držanje blaga ugrožava stanovnike Otišića
Kraj “stočnom teroru” nad povratnicima
Nekoliko stotina goveda i konja slobodno se kreću po vrtovima, dvorištima, štalama, kućama i garažama. Cijeli prostor je zagađen balegom koju nitko ne uklanja, a vlasnicima je često onemogućen pristup posjedu
Rijetki povratnici u Otišić, selo kod Vrlike u kome je prije 1991. godine živjelo 1.000 ljudi, a danas tek njih 12, mahom starijih, suočavaju se s velikim problemima. Nevolje uzrokuje stoka koju njihovi vlasnici puštaju da se slobodno kreće po selu i njivama. Nekoliko stotina goveda i konja dovedeno je u privatne posjede da tamo trajno borave i slobodno se kreću po vrtovima, dvorištima, štalama, kućama i garažama. Cijeli prostor je zagađen balegom koju nitko ne uklanja, a kako su pojedini vlasnici stoke neke parcele ogradili, vlasnicima je često onemogućen pristup u posjed. Vlasnici žale se na prijetnje uzurpatora koji za svoja grla dobivaju i državne poticaje.
Institucija koje postoje zato da održavaju javni red, nisu reagirale, iako na to već godinama ukazuju brojna nevladina udruženja i međunarodne organizacije. Problem je što Otišić nije jedino mjesto u Hrvatskoj gdje ima takvih pojava, ali je unikum po velikim razmjerima ovakve destrukcije posjeda.
Kako ističu u uredu vicepremijera Slobodana Uzelca, problem je postao vidljiv prije dvije i pol godine, kad je Uzelac s čelnim ljudima HEP-a obišao taj dio države zbog obnove elektro mreže, pogotovo što se radi o vrlo razasutim i međusobno udaljenim kućama. Uzelac je tada upozorio na problem stoke i zatražio da se takva situacija prekine.
Zavičajno udruženje Otišić je organiziralo peticiju s 212 potpisa, kojom se također tražilo da stoka bude uklonjena iz sela, a da se vlasnicima kuća i njiva omogući pristup.
To je dovelo i do sastanka, održanog 26. oktobra, na kome su uz Uzelca i njegove suradnike sudjelovali predstavnici grada Vrlike, Zavičajnog udruženja Otišić, SNV-a, vijeća srpske nacionalne manjine Vrlike, Sinja i Splitsko dalmatinske županije, MUP-a, Ministarstava regionalnog razvoja i poljoprivrede te drugih državnih institucija.
Dogovoreno je da policija u suradnji s inspekcijskim službama ministarstva poljoprivrede, popisuje lutajuću stoku kako bi se došlo do informacija o vlasnicima. Protiv vlasnika za koje se ustanovi da su neovlašteno puštali stoku na tuđa imanja, podnijet će prekršajne prijave, a stoku za koju se ne može utvrditi vlasnik stavit će u karantenu. Osobama koje su i fizički ogradile tuđe privatne parcele, nakon provedene policijske istrage, biti će naloženo da odmah uklone ograde i sklone stoku s privatnog posjeda.
Kako se čuje s terena, ti se zaključci provode, a o tome je posvjedočio i zamjenik gradonačenika Vrlike Branko Maras.
– Vlasnici stoke su shvatili da stoku ne mogu držati na taj način i na tuđem zemljištu. U toku je uklanjanje stoke, a vlasnici su obećali da će problem biti riješen u narednih mjesec dana – kazao je načelnik za “Novosti”.
Nenad Jovanović
Svečano na Žumberku
Godišnjica Dvanaeste proleterske
Borci te jedinice prešli su 20 hiljada kilometara, sudjelovali u borbama za oslobođenje Beograda i Zagreba, te dali 13 narodnih heroja i 16 generala
Na Žumberku, u Sošicama i Radatovićima proteklog je vikenda obilježena 68. godišnjica formiranja 12. proleterske brigade “Rade Končar”, čiji je prvi komandant bio Rade Bulat, narodni heroj i general. Položeni su brojni vijenci i zapaljene svijeće za poginule borce ove brigade koja je ušla u sastav Prve proleterske narodnooslobodilačke divizije.
I ovogodišnja proslava na Žumberku održana je u organizaciji SABA RH i Udruženja antifašista Karlovca i Karlovačke županije. Prisustvovalo joj je stotinjak sudionika iz Zagreba, Karlovca, Ozlja i Metlike. Uz Radu Bulata vidjeli smo i Josipa Boljkovca, te Ivana Katića, borca 12. proleterske, koji je u pratnji unuka na proslavu došao iz Beograda.
Brigada je formirana 7. novembra 1942. u Gornjem Sjeničaku. Spomen-dom je u posljednjem ratu potpuno uništen, dok spomenici brigadi na Žumberku i Sloveniji nisu devastirani. Sve goste u Radatovićima pozdravila je predsjednica Mjesnog odbora Branka Gajski.
– Brigada je djelovala u trokutu Zagreb-Karlovac-Novo Mesto i uz veliku podršku naroda bila je prava ratna vojna akademija za komandni kadar, koji je otuda odlazio u druge partizanske jedinice – rekao je general Vinko Šunjara iz SABA RH.
U ime gostiju iz Metlike, gdje je brigada ostvarila svoje najveće uspjehe, skup je pozdravio zamjenik gradonačelnice Darko Zevnik. Biserka Vranić, gradonačelnica Ozlja, članica Predsjedništva SABA RH i saborska zastupnica SDP-a, istakla je da je od 295 brigada Narodnooslobodilačke vojske svega njih 14 dobilo status proleterske, a među njima je bila i ova, koja je prošla borbeni put od 20 hiljada kilometara, sudjelovala u borbama u Bosni i Dalmaciji, onima za oslobođenje Beograda i Zagreba, u proboju Srijemskog fronta, te dala 13 narodnih heroja i 16 generala. Svoj borbeni put završila je 8. maja 1945. ulaskom u Zagreb. M. Cimeša
Nejednak tretman šovinističkih natpisa
Obrišite ustaške grafite u Popovači
Kad su prije više od mjesec dana nepoznati počinioci jedini preostali zid srušene zgrade Borovo komerca u vukovarskom kvartu Borovom naselju, na kome se nalazi spomen-ploča stradalim stanovnicima, “ukrasili” neprimjerenim grafitima tipa “Srbija”, “Kosovo” ili “Zvezda”, brojne državne ustanove i organizacija izdale su saopćenja s osudama, a grafiti su nakon uviđaja izbrisani. No, kad su prije 15-ak dana nepoznati počinioci na zgradama osnovne škole “Blage Zadre” i “Karitasa” u tom gradu sivom i crnom bojom ispisali grafite “NDH”, “Ubij Srbina” i slovo “U”, nije bilo osude javnosti, ali je vukovarska policija vrlo brzo reagirala.
Došla je na poziv učenika i nastavnika koji su zatekli grafite i vrlo brzo našli dvojicu maloljetnih autora. Oni su privedeni na saslušanje istražnom sucu za omladinu na Županijskom sudu u Vukovaru, koji ih je nakon davanja iskaza pustio da se brane sa slobode. Sva je prilika da će njih dvojica zaraditi prijavu za krivično djelo rasne i druge diskriminacije.
Negdje kad i u Borovom naselju, nepoznati počinioci ispisali su “Srbe na vrbe” i “Ustaše Popovača” na trafostanici u jednoj ulici u Popovači, potpisujući se s “BBB” i “1986”.
– Grafiti su se pojavili na trafostanici i negativno djeluju na atmosferu u ulici u kojoj, kao i u cijelom mjestu, žive pripadnici različitih nacionalnih i vjerskih zajednica – kaže Dušaku Delmeto, voditelj “Romaneskne građanske udruge”, tražeći već mjesec dana reakciju policije i mjesnih vlasti.
– Početkom listopada usmeno sam obavijestio djelatnike u općini u nadi da će nešto poduzeti, ali grafiti još uvijek stoje – kaže Dušaku koji se krajem oktobra pismeno obratio i tamošnjoj policiji.
– Nadam se da je obrada slučaja u toku i da će se znati odgovor zašto grafiti do sada nisu obrisani – zaključuje Dušaku. N. J.
Promocija knjige Miloša Okuke
Mrkalj na suvremen način
Uz svaku stranicu fototipskog izdanja originala, Okuka je dao prijevod na suvremenoj ćirilici i novom pravopisu, kako bi zadovoljio naučni i interes današnjih potencijalnih čitalaca
U dvorani SKD “Prosvjete” u Zagrebu 4. novembra održana je promocija knjige lingviste Miloša Okuke “‘Salo debeloga jera libo azbukoprotres’ Save Mrkalja u starom i novom ruhu”.
Knjiga je objavljena povodom 200 godina od prvog izdanja spomenutog Mrkaljevog djela, jednog od ključnih filoloških tekstova iz perioda prije Vuka Karadžića, koji je naznačio osnovne pravce standardizacije srpskog jezika. Okuka je uz svaku stranicu fototipskog izdanja originala, ponudio i prijevod na suvremenoj ćirilici i novim pravopisom kako bi zadovoljio i naučni, ali i interes današnjih potencijalnih čitalaca.
Na promociji, koju su uz “Prosvjetu” organizirali Centralna biblioteka Srba u Hrvatskoj i VSNM Grada Zagreba, o knjizi su govorili Dušan Marinković i Virna Karlić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Duško Peulja iz Banjaluke, predsjednik “Prosvjete” Čedomir Višnjić u ime izdavača i sam autor. Ističući dobar prijem knjige na sajmu u Beogradu, Višnjić je naglasio velik interes za promociju u brojnim sredinama. Naglasivši da je “Prosvjeta” vezana uz Mrkalja, jer je njegovo ime dala svojoj godišnjoj nagradi koja se dodjeljuje istaknutim stvaraocima, Višnjić je izrazio očekivanje da će na njegovom rodnom Kordunu uspostaviti Savin sabor, po uzoru na Vukov sabor u Tršiću, koji bi onda postao jedna od centralnih manifestacija “Prosvjete”.
Ističući da je Mrkalj djelovao u okviru srpske kulture u Habsburškoj Monarhiji početkom 19. vijeka, Marinković je podsjetio da je u svom radu, isto kao i Vuk Karadžić, imao problema s crkvom.
Okuka je podsjetio da je o Mrkalju kao reformatoru srpske ćirilice pisao knjigu na njemačkom jeziku još 1975, ali da je osjetio potrebu da njegovo novo djelo, povodom 200 godina izlaska prvog izdanja u Pešti, bude korak naprijed.
– Vodeća slavistika onog doba i mnogi srpski pisci oduševljeno su pozdravili Mrkaljevu, obimom skromnu knjižicu, ali je ona u crkvi i u nekim krugovima slavenosrpstva dočekana na nož jer su je smatrali udarom na srpsku tradiciju i pravoslavlje uopšte, kao i kidanjem veza s Rusijom – rekao je Okuka. N. Jovanović
Sjednica VSNM-a Karlovačke županije
Previsoke cijene za bivše nosioce stanarskog prava
Vijećnici su izrazili negodovanje visinom cijene kvadrata stana koji idu u otkup, bojeći se da će ih malo ljudi moći otkupiti
Članovi Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije na prošlotjednoj sjednici prihvatili su prijedlog Radmile Medaković da se još jednom uputi požurnica i zatraži odgovor od Državnog ureda za upravu i Savjeta za nacionalne manjine o tome što te institucije misle učiniti u vezi neusklađenog statuta Općine Plaški sa Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i zastupljenosti srpske zajednice u predstavničkom i izvršnom tijelu te općine. Na propuste je upozoreno nakon prošlih lokalnih izbora, ali odgovora nema, pojasnila je Radmila Medaković.
Vijeće je odlučilo sa dvije hiljade kuna novčano pomoći nogometaše Petrove gore iz Vojnića, koji se takmiče u Drugoj županijskoj nogometnoj ligi, jer klub nema novca da plati službene osobe na utakmicama. Nasuprot Petrovoj gori, drugi vojnićki klub, Vojnić 95, koji čine izbjegli Hrvati iz BiH, nema financijskih problema. Inače, i sam VSNM ima financijskih problema jer su im županijske dotacije smanjene i ne stižu redovito. Primjera radi, jedna sjednica Vijeća, koje ima 25 članova, košta oko 12 hiljada kuna, u što ulaze naknade vijećnicima i troškovi prijevoza te poštanski troškovi.
Boris Milošević, pravnik u SNV-u, upoznao je vijećnike sa Zakonom o popisu stanovništva, sa promjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i otkupom stanova bivših nosilaca stanarskog prava. Oko popisa stanovništva bilo je mnogo pitanja s obzirom na specifičan položaj srpske zajednice u Hrvatskoj i onih koji su još u izbjeglištvu. Vijećnici su izrazili negodovanje visinom cijene kvadrata stana koji idu u otkup, bojeći se da će ih malo ljudi moći otkupiti. O toku formiranja Tesla banke vijećnike je obavijestio Slobodan Vračar, a Mile Miljuš govorio je o radu “Privrednika”.
Odlukom Vlade, kao što je poznato, najmoprimcima stanova iz programa stambenog zbrinjavanja bivših nosilaca stanarskog prava izvan područja od posebne državne skrbi bit će omogućen otkup stanova u kojima se sada nalaze. U Karlovcu je za takav otkup namijenjeno oko 180 stanova, u Dugoj Resi četiri i u Ogulinu dva stana.
Svim korisnicima tih stanova bit će na kućne adrese poslane obavijesti sa formularima koje građani zainteresirani za otkup trebaju ispuniti i poslati natrag Vladi. Rok za prijavu namjere za otkup stanova je do 28. septembra 2011. godine. Stanovi će se moći otkupiti jednokratnom isplatom ili na kredit, uz četiri posto fiksne kamate i rok od 20 godina. Način izračunavanja cijene kvadrata je kompliciran, a ovisit će o godinama provedenim u izbjeglištvu (umanjenje od 1,5 posto po godini izbjeglištva), zatim o dijelu grada gdje se stan nalazi, vrsti i starosti zgrade i slično. Grube računice govore da bi prosječna cijena kvadrata za jednokratnu isplatu u Karlovcu iznosila 400 eura, a 500 eura za otplatu na 20 godina.
U županijski VSNM gotovo svakodnevno dolaze ljudi i interesiraju se o detaljima za otkup, ali i glasno izražavaju negodovanje visinom cijene kvadrata, tvrdeći da se ne može govoriti o povlaštenim uvjetima za otkup, već gotovo o komercijalnim i tržišnim uvjetima. Kažu da su cijeli svoj radni vijek izdvajali u stambeni fond Grada Karlovca i da bi cijena trebala biti slična onoj po kojoj su ljudi početkom devedesetih otkupljivali stanove, tim više što kao povratnici nemaju sredstava za jednokratnu isplatu jer bi im za stan od 60 kvadrata trebalo oko 25 hiljada evra. M. C.
SNV pomaže projekt Udruge “Korak” iz Ivoševaca
Uzgojem smokve do razvoja
Poljoprivrednicima je podijeljeno 1.200 sadnica smokve i prikladna publikacija s glavnim smjernicama za njenu proizvodnju i preradu
Projekt “Smokva – dalmatinski brend” nastao je na ideji Udruge “Korak” iz Ivoševaca kako bi u zapuštenom i nerazvijenom području bila oživljena tradicijska poljoprivredna proizvodnja te zapostavljene mediteranske kulture. Navedeni projekt “Koraka” prepoznala je i Općina Ervenik koja mu se pridružila kao partner s ciljem promocije razvoja te kulture, adekvatnog povezivanja proizvođača i prerađivača te daljnjeg plasmana smokve na tržište.
– Projekt je usmjeren na poticanje ruralnog razvoja povratničkih sredina, koja kroz razvoj ovakvih projektnih aktivnosti stvaraju uslove za planiranje i realiziranje ozbiljnih projekata u poljoprivredi na ovim područjima – poručio je Goran Relić iz Udruge “Korak” u Radučiću na prezentaciji projekta, koju je pratilo osamdesetak poljoprivrednih proizvođača, uglavnom povratnika tog kraja. Udruga “Korak” u suradnji s Udrugom “Mi” iz Splita uspješno je konkurirala na natječaju UNHCR-a pod nazivom “Izgradnja održivih zajednica u područjima od posebne državne skrbi 2010”.
– Pošto na prostoru Ervenika postoje dobri uslovi za uzgoj smokava, cilj projekta je bio predstaviti smokvu kao voćnu vrstu interesantnu za uzgoj i preradu, i to ne samo kroz uzgoj nekoliko stabala, nego kroz podizanje većih nasada interesantnijih za komercijalna gospodarstva – istakao je Relić.
Prisutne je pozdravio načelnik općine Miloš Samardžija, koji je naglasio cilj da prerada smokve preraste u ozbiljnu poljoprivrednu djelatnost koja će pomoći poljoprivrednicima da osiguraju egzistenciju i daju poticaj za ozbiljniji održivi povratak srpskog stanovništva.
Na prezentaciji se predstavio i Frane Strikić, jedan od vodećih stručnjaka na području podizanja nasada i uzgoja mediteranskih kultura iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, koji je prisutnima objasnio tehniku sadnje, navodnjavanja i rezidbe smokve. Duško Amanović, upravitelj Agro-turističke zadruge Krka iz Ivoševaca, pojasnio je aktivnosti zadruge usmjerene na preradu, odnosno sušenje smokve i neke dobre primjere iz prakse, te ponudio konkretnu suradnju svim prisutnim poljoprivrednicima oko organizacije proizvodnje, sadnje i otkupa smokve.
U ime Srpskog narodnog vijeća i njegovog Centra za razvoj i investicije, koji ulaže mnogo rada, truda i financijskih sredstava u podizanje poljoprivredne proizvodnje na područjima povratka, Predrag Krupljan je predstavio način na koji SNV može pomoći u realizaciji navedenog projekta. Na kraju je poljoprivrednicima podijeljeno 1.200 sadnica smokve, umjetno gnojivo i prikladna publikacija s glavnim smjernicama u proizvodnji i preradi smokve.
Paulina Arbutina
Međunarodni skup “Susret matica-dijaspora 2010” u Somboru
Da znamo jedni za druge
Susreti se održavaju sa ciljem da Srbi iz matice i dijaspore razmijene ideje, da se povežu i sarađuju bilo da je riječ o privredi, obrazovanju, kulturi ili njegovanju srpske baštine
Na međunarodnom skupu “Susret matica-dijaspora 2010”, koji je u organizaciji Zavičajnog udruženja Srba “Korijeni” iz Sombora u tom gradu okupio 22 organizacije iz pet zemalja, bili su i predstavnici nekoliko udruženja iz istočne Hrvatske. Susret je održan drugi put, a pod motom “Da znamo jedni za druge” i sa ciljem da Srbi iz matice i dijaspore razmijene ideje, da se povežu i sarađuju bilo da je riječ o privredi, obrazovanju, kulturi, njegovanju srpske baštine, očuvanju srpskog nacionalnog i duhovnog identiteta, oblastima specifičnim za mlade ljude ili onima zanimljivim starijoj populaciji.
Pored organizacija u matici Srbiji, iz Sombora, Subotice, Beograda, Knjaževca, Prigrevice i Apatina, na skupu su iz dijaspore učestvovali predstavnici Saveza Srba Rumunije iz Temišvara, srpske manjinske samouprave iz Santova u Mađarskoj, te više organizacija iz Republike Srpske, iz Banjaluke, Teslića, Šamca i Bijeljine. Iz Hrvatske su uz Đorđa Ćurčića, zamjenika vukovarsko-sremskog župana iz redova srpske zajednice, i Mirka Markovića, direktora Uprave za nacionalne manjine pri Ministarstvu obrazovanja, bili i predstavnici Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Vukovara, Srpskog kulturnog centra, pododbora SKD “Prosvjete” u Dardi, Zavičajnog kluba “Miloš Vojnović” iz Vukovara, Zavičajnog udruženja Srba Ozrena i Posavine te organizacije penzionera iz Borova.
– Ovo je prilika da svako u svom segmentu razmijeni informacije i iskustva jer ona nisu svuda ista. Kada govorimo o obrazovanju, srpska zajednica u Hrvatskoj je bolje organizovana od onih u drugim državama, prvo zbog brojnosti, učitelja koje imamo i velikog broja školskih ustanova. U pojedinim segmentima, kao što su umrežavanje i ekonomsko povezivanje, možemo koristiti iskustva drugih – kazao je Mirko Marković, direktor Uprave za manjine i predsjednik darđanske “Prosvjete”.
– Susreti su značajni pre svega zato što u zadnjih 20 i više godina malo toga ima što je integracioni faktor i malo toga ima što okuplja Srbe, a mnogo toga što ih deli. Ljudi su nesložni, dele se po selima, gradovima, okruzima, čak se i među izbeglicama prave razlike prema tome ko je odakle došao, pa imamo više izbegličkih udruženja. Ovo što su u Somboru uradili “Korijeni”, kome su kolektivno pristupili članovi mnogih udruženja, pozitivan je pomak – smatra Saša Ilijić, vjeroučitelj u knjaževačkog gimnaziji i predsjednik Društva za duhovnu i biološku obnovu “Istočnik” iz Knjaževca. D. Bošnjak
Peti folklorni “Susreti u Moslavini”
Dragi gosti iz Žitišta
Zajedno sa svojim domaćinima iz Garešnice, gosti iz Žitišta otplesali su koreografiju koja je digla publiku na noge
Peti po redu “Susreti u Moslavini” održani su posljednjeg vikenda u oktobru i izazvali su velik interes građana za večernja druženja, uz kulturno-umjetnički program obogaćenog narodnim zvucima. Na ovogodišnjim “Susretima” pored domaćina, garešničkog pododbora “Prosvjete” sudjelovali su njihovi dragi gosti iz Žitišta iz Srbije s kojima ovaj “Prosvjetin” pododbor godinama uspješno surađuje, što se pokazalo i tokom kulturno-umjetničkog programa. Naime, gosti iz Žitišta koji su već u nekoliko navrata Garešničane ugostili u svom kraju, zajedno su s domaćinima otplesali jednu koreografiju koja je digla publiku na noge.
– To je pravi znak zajedništva i dokaz uspješne suradnje. Ni vrijeme, ni prostorna udaljenost, ni granice, a ni ova ekonomska kriza ne mogu nam ništa. Mi smo se tako sprijateljili s našim dragim gostima iz Žitišta da mogu slobodno reći kako smo svi postali dobri kućni prijatelji – ističe predsjednik pododbora Garešnica Zoran Blanuša.
U kulturno-umjetničkom programu učestvovali su KUD “Drugi oktobar” i pjevačka grupa “Podgrmeč” iz Žitišta, te članovi susjednog pododbora “Prosvjete” iz Daruvara. Od Garešničana, svoje folklorno umijeće imali su priliku pokazati svi aktivni članovi pododbora okupljeni u dvije sekcije, seniore i juniore, koji su izazvali posebne simpatije publike. P. A.
Baranjci na beogradskom Sajmu knjiga
Belomanastirci se slikali s Tadićem
I ove godine su Vijeće srpske nacionalne manjine u Gradu Belom Manastiru i belomanastirski pododbor Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” organizovali besplatno putovanje s dva autobusa na Međunarodni beogradski sajam knjiga. Putovanje je bilo organizovano za belomanastirske učenike, članove SKUD-a “Jovan Lazić”, članove pododbora “Prosvjete” te druge zainteresovane građane.
Baranjci su prvo obišli Hram svetog Save na Vračaru, potom prošetali Knez-Mihailovom ulicom i Kalemegdanom, a onda nekoliko sati proveli u obilasku nepreglednih štandova na Beogradskom sajmu prepunih knjiga, probijajući se između mnoštva ljudi koji su na sajam došli s istim ciljem, vođeni motom sajma “Pamet u glavu”. Bilo je i onih koji su teglili dvadesetak velikih enciklopedijskih i rječničkih tomova i koji su požalili što nisu ponijeli i kakva – kolica.
Za obilazak Sajma od štanda do štanda subotnje poslijepodne iskoristio je i srbijanski predsjednik Boris Tadić, a Baranjci su opet iskoristili tu priliku da se s njim slikaju i razmijene koju riječ, prepričavajući to kasnije kao veliki događaj i atrakciju. J. Nedić
Prvi Festival kazališnog stvaralaštva u Belom Manastiru
Čarolija na bini
Nakon nastupa svih kazališta, žiri će odlučiti tko će osvojiti nagrade u šest kategorija
Započeo je Festival kazališnog stvaralaštva, prva takva manifestacija u 80 godina dugoj kazališnoj tradiciji Belog Manastira. Festival je započeo javnim predstavljanjem knjige “Čarolija kazališta” Daniele Taslidžić Herman i Davorina Taslidžića, u dvorani za produkcije Osnovne glazbene škole Beli Manastir.
“Čaroliju kazališta” izdao je Zavod za baranjsku povjesnicu, u suradnji s Gradskim kazalištem Beli Manastir, a govori o stotoj godišnjici prvih kazališnih početaka u Baranji i 80-godišnjoj kazališnoj tradiciji u Belom Manastiru. Knjiga je bogato ilustrirana izvornim fotografijama i dokumentima iz prošlih vremena, prikupljenima iz raznih privatnih arhiva i foto-albuma, a govori i o sadašnjim uspjesima Gradskog kazališta.
Prvi Festival kazališnog stvaralaštva službeno je otvorio belomanastirski gradonačelnik Ivan Doboš u Kristalnoj dvorani belomanastirskog Hotela “Patria”, a predstavu “Vila Lala” odigrali su glumci iz retkovačkog kazališta “Mika Živković”. Sljedećeg dana gostovalo je Satiričko kazalište mladih iz Slavonskog Broda s predstavom “Dnevnik Adama i Eve”.
Sljedeći vikend u Beli Manastir dolaze još tri kazališta, iz Pačetina, Županje i Đurđevca, nakon čijih će nastupa žiri odlučiti tko će osvojiti nagrade u šest kategorija. Ulaz na sve predstave je slobodan. Z. Popović
Susret u Dalju za prekograničnu saradnju
Turističko povezivanje Palića i Erduta
Atila Dunđerski, pomoćnik direktora kompleksa Elit na Paliću, veruje da bi se najbolja saradnja mogla ostvariti u oblasti vinskog turizma
Na ovogodišnje “Susrete prijateljstva” u Dalju stigli su prijatelji iz Subotice, predstavnici Turističkog klastera mikroregije Subotica-Palić. Osim druženja, cilj ovih susreta je razmena iskustava u oblasti turizma. Deseteročlana delegacija s područja erdutske opštine nedavno je posetila Palić, Suboticu i Majkin salaš, koji je najbolji primer kako se porodična gazdinstva mogu baviti seoskim turizmom.
– Da bismo privukli turiste na duži boravak u jednom mestu, potrebni su razni sadržaji. Pošto distance između Palića i Erduta nisu velike, turiste koji dođu kod nas treba dovoditi i na ovu stranu Dunava, a isto tako turiste koji posećuju erdutsku opštinu treba povesti na drugu stranu Dunava, do Sombora, Subotice i Palića – kaže Velimir Stefanović, predsednik skupštine Turističkog klastera mikroregije Palić-Subotica.
Atila Dunđerski, pomoćnik direktora kompleksa Elit na Paliću, veruje da bi se najbolja saradnja mogla ostvariti u oblasti vinskog turizma. I načelnik Opštine Erdut Jugoslav Vesić smatra da bi prekogranično povezivanje dveju regija bilo od obostranog interesa.
– Ostvarili smo dobre kontakte i sigurno je da imamo dosta poveznica. Palić kao tradicionalno turističko mesto može puno toga da nas nauči. Vojvodina je nama blizu, vrlo je slična našem kraju i sigurno da ima dosta mogućnosti za saradnju – kaže Vesić. D. B.
Druženje Banijaca u Prigrevici
Banijska ojkača odjeknula Vojvodinom
U dvosatnom večernjem programu, održanom u prigrevskom Domu kulture, učestvovalo je 35 članova pododbora “Prosvjete” iz Dvora
U vojvođanskom selu Prigrevici, koje su tokom kolonizacije uglavnom naselili Srbi s područja Banije i Korduna, ponovo se čula banijska ojkača. Naime, na poziv njihovog kulturno-umjetničkog društva u Prigrevici su od 29. do 31. oktobra nastupili članovi pododbora SKD “Prosvjete” Dvor, koji su se na zajedničkom koncertu predstavili s dvije koreografije: običajima banijskog prela i igrama i napjevima s Banije.
U dvosatnom večernjem programu, održanom u prigrevskom Domu kulture, a kome je prisustvovalo 500 ljudi, učestvovalo je 35 članova dvorskog pododbora koji su zasluženo pobrali aplauze publike. Na kraju programa, u kom je nastupao i KUD iz Apatina, zajednički je otpjevana himna gostiju “Dvor daleko”, koja je mnogobrojnu publiku podsjetila na zavičaj i nostalgiju koju osjećaju u vojvođanskoj ravnici.
– Iz Prigrevice nosimo divne utiske. Prije svega, željeli bismo da se zahvalimo inicijatoru ovog gostovanja, Vladimiru Borojeviću, jer su domaćini bili stvarno izuzetni. Mnogi od njih su iz naših krajeva, naša rodbina, prijatelji i komšije koji su u Prigrevici našli novi dom tokom pedesetih i šezdesetih godina, ili pak naše izbjeglice koje su poslije “Oluje” utočište našle kod svojih rođaka iz kraja. Doček i organizacija našeg gostovanja bili su stvarno izuzetni. Svaki član imao je svog domaćina kod koga mu je bilo osigurano i spavanje. Naš boravak može označiti i bratimljenje dvaju društava jer se mi Dvorčani s Banije osjećamo dužni da ih ugostimo u njihovom starom kraju – prepričava “Novostima” svoje impresije iz Vojvodine Slobodan Repak, predsjednik dvorskog pododbora.
Članovima pododbora u Prigrevici pridružio se i načelnik Općine Dvor Nikola Arbutina, koji se susreo s predsjednikom apatinske općine Živoradom Smiljanićem. Dvorčani su imali priliku vidjeti Etno-muzej u Prigrevici, prošetati Apatinom i obići gradsku luku na Dunavu i veličanstveni hram Svetih apostola.
– Pri povratku kući obišli smo i Kulu na obali Dunava u Erdutu, a nakon toga i kulturni centar i rodnu kuću našeg naučnika Milutina Milankovića u Dalju. Također smo imali druženje s našim prijateljima iz kulturno-umjetničkog društva iz Silaša, s kojima smo već imali odličnu saradnju – kaže Slobodan Repak. P. Arbutina