Pokrajine
Prvi predsednik koji je posetio Beli Manastir
Josipović ohrabrio Baranjce
Preuzimam obavezu razgovarati s nadležnima da one obaveze koje je država preuzela prema vama budu ispunjene, reči su predsednika Ive Josipovića koje će još dugo odzvanjati u ušima građana Belog Manastira
Glavni cilj mog dolaska je da podržim one aktivnosti koje planirate i provodite, a koje zasigurno vode boljitku života u gradu i u Baranji kao cjelini. Preuzimam obavezu razgovarati s nadležnima da one obaveze koje je država preuzela prema vama budu ispunjene – reči su predsednika Ive Josipovića koje će još dugo odzvanjati u ušima građana i vodećih ljudi Belog Manastira.
Proslava Dana grada Belog Manastira, održana 11. novembra, ostat će zapamćena i po drugim važnim porukama koje je predsednik izgovorio na svečanoj sednici gradskog veća. Izrazivši posebno zadovoljstvo zbog dolaska vodećih ljudi iz susedne i prijateljske Mađarske i Srbije, Josipović je poslao poruku i partnerima u regiji.
– Upravo je taj regionalni pristup, koji polazi od pomirenja i svijesti o zajedničkom životu na ovom području, dobar pristup jer su naša gospodarstva kompatibilna i ona imaju što ponuditi, a svaka od tih zemalja vodit će računa o svojim interesima, ali i o tome da je suradnja pretpostavka ostvarivanja takvih interesa. Zato mi je drago što nastavljate dobru tradiciju suradnje sa susjedima – rekao je Josipović.
Za razliku od guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, koji smatra da je nepozivanje MMF-a bila greška, i pesimističnih izjava pojedinih ekonomskih stručnjaka koje su se nedavno mogle čuti na savetovanju Hrvatskog ekonomskog društva u Opatiji, Josipović je znatno optimističniji.
– Crne perspektive o kojima se govorilo u Opatiji neće biti ostvarene. Hrvatska neće kolabirati, a neće kolabirati zato jer vjerujem da ćemo svi ipak prepoznati da ne može ovako kao do sada, iz razloga što trošenje onoga čega nema zadužuje buduće generacije i dovodi do trenutka u kojem će kasa ostati potpuno prazna. To je trenutak kada auto ostaje bez benzina i taj trenutak ne smijemo dozvoliti. Pozivam, u prvom redu, sve one koji su odgovorni za gospodarsku politiku, dakle Vladu, jednim dijelom i lokalnu samoupravu, institucije, pa i one poput Hrvatske narodne banke iz koje često dolaze upozorenja, da nije dovoljno upozoravati, treba djelovati, za što je krajnje vrijeme – dodao je Josipović.
Na svečanoj sednici gradskog veća govorili su i belomanastirski gradonačelnik Ivan Doboš i dožupan Osječko-baranjske županije Željko Kraljičak, a pročitano je i pismo počasnog građanina Belog Manastira, potpredsednika Sabora Vladimira Šeksa. Zaslužnim pojedincima uručene su gradske povelje, a zlatna plaketa posthumno je dodeljena Ištvanu Kutiju, bivšem gradonačelniku mađarskog grada Mohača.
Nakon kratkog i prigodnog muzičkog programa, Josipović i ostali uvaženi gosti uputili su se na glavni belomanastirski trg na kome je upriličeno oživljavanje legende o Sv. Martinu. Trg je poslužio i kao pozornica na kojoj su udruge i nacionalne zajednice predstavljale svoje aktivnosti, ali i kuhinja pod otvorenim nebom, u kojoj se uživalo u domaćim delicijama. Koliko je od svega toga prvi predsednik koji je posetio Beli Manastir i Baranju mogao videti, teško je reći, jer se druženje građana s predsednikom Josipovićem svodilo najčešće na rukovanje i slikanje gotovo sa svakim ko je to poželeo.
Obeležavanje Dana grada zaključeno je kulturno-umetničkim programom u kojem su učestvovala sva društva koja deluju na području grada. Spomenimo i jedan kuriozitet: kulturno-umetnički program predsednik Josipović i domaćini gledali su, prema predsednikovoj želji, iz sredine kino-sale, a ne iz prvog reda kako je to uobičajeno.
Zoran Popović
Neoustaško divljanje karlovačkih HDZ-ovaca
Holjevca proglasili četnikom, položili vijence za ustaše
Veci Holjevcu ni danas u Karlovcu ne možemo postaviti spomen-ploču tamo gdje bi joj trebalo biti mjesto. To je sramota za ovaj grad, za ovu županiju i za ovu državu, kazao je Stjepan Mesić
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomenik Ivici Gojaku kod drvenog mosta na Korani i kod biste Vece Holjevca u centru grada, u Karlovcu je obilježena 69. godišnjica ulaska grupe od 25 kordunaških partizana u okupirani grad, predvođenih tom dvojicom narodnih heroja. Međutim, to nije zadovoljilo antifašiste, koji nisu uspjeli vratiti spomen-ploču na zgradu stare bolnice na Dubovcu, gdje se zbila svrha te akcije: spašavanje ranjenog i zarobljenog SKOJ-evca Marijana Čavića 17. novembra 1941, što je opjevano u filmu Žike Mitrovića “Signali nad gradom”.
Nakon više od tri godine pristojnog čekanja na odobrenje Doma zdravlja, mada ono nije potrebno jer se ne postavlja nova ploča, antifašisti su već izradili repliku spomen-ploče. Trebao ju je otkriti bivši predsjednik Hrvatske i počasni predsjednik SABA RH Stjepan Mesić, kojem to nije uspjelo ni 2007. zbog opstrukcije županijskih vlasti HDZ-a. Nakon najave antifašista da će postaviti novu ploču, direktorica karlovačkog Doma zdravlja i članica HDZ-a Jadranka Šutić odgovorila je počasnom predsjedniku županijskog udruženja antifašista Martinu Jendrašicu da “odobrenje ne može dati jer je slučaj na Općinskom državnom odvjetništvu”. “Slučaj” se odnosi na bizarnu krivičnu prijavu za ubojstvo dvojice ustaša nastradalih u toj akciji. Istovremeno je ravnateljica dobila i zahtjev za postavljanje druge spomen-ploče. Pretpostavlja se one ubijenim ustašama, koju bi podigla braniteljska udruženja, a lokalni koordinator dijela braniteljskih udruga, Petar Banić iz HVIDRA-e, također član HDZ-a, istog je dana položio vijenac ispred bolnice u spomen ubijenim ustašama, nazvavši antifašiste, osobito Vecu Holjevca, teroristima, zločincima i četnicima.
– Trebali smo danas svjedočiti vraćanju spomen-ploče narodnom heroju Veci Holjevcu na mjesto gdje je godinama sa razlogom stajala i odakle je početkom 90-ih godina bez ikakvog valjanog razloga uklonjena. Mene zanima dokle je došao postupak da se utvrdi tko je uopće tu ploču razbio. Nažalost, istaknutom antifašistu, borcu NOB-a Veci Holjevcu, ni danas u Karlovcu ne možemo postaviti spomen-ploču tamo gdje bi joj trebalo biti mjesto. To je sramota za ovaj grad, za ovu županiju i sramota za ovu državu Hrvatsku – kazao je Mesić.
Da se radilo o smišljenoj ideološkoj akciji svjedoči i izjava župana Ivana Vučića, koji je cinično kazao da mu nije poznato je li na bolnici ikada bila ploča, te dodao da za njeno postavljanje “treba dozvola”. Tako se Karlovac još jednom pokazao istinskim neoustaškim tamnim vilajetom, preuzevši posljednjih godina tu titulu od obližnjeg Slunja. R. I.
U Karlovcu obilježen Dan borbe protiv fašizma i antisemitizma
Fašizam ima hiljadu lica
Predsjednica Odbora za ljudska prava Jelka Glumičić upoznala je prisutne s Kristalnom noći, kada je u Njemačkoj ubijeno stotinu Židova i uništeno 7.000 njihovih trgovina
U organizaciji karlovačkog Odbora za ljudska prava i Udruženja antifašista grada Karlovca i Karlovačke županije, a povodom 9. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, u Karlovcu je održana tribina pod nazivom “Fašizam ima hiljadu lica”.
U prepunoj bočnoj sali Zorin doma tribini su prisustvovali Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, Vesna Teršelič, predsjednica Dokumente, Mario Šimunković, predsjednik Udruženja mladih antifašista grada Zagreba, karlovački dogradonačelnik Dubravko Delić, Josip Boljkovac, Martin Jendrašic i tri razreda karlovačke Šumarske i drvoprerađivačke škole.
Predsjednica karlovačkog Odbora za ljudska prava Jelka Glumičić upoznala je prisutne s Kristalnom noći, koja se dogodila prije 72 godine u Njemačkoj, kada je ubijeno stotinu Židova i njih 30 hiljada bez razloga bilo uhapšeno. Opljačkano je i uništeno sedam hiljada židovskih trgovina i zapaljeno više sinagoga. Bio je to početak holokausta ili, kako su ga nacisti nazivali, “konačnog rješenja židovskog pitanja” jer su Židovi bili proglašeni za uzrok svega lošeg što se u Njemačkoj događalo.
Zoran Pusić dao je kroki nastanka fašizma u Italiji i nacizma u Njemačkoj. Nacizam je imao podlogu i u nekim radovima filozofa Hegela i Ničea, koji su zastupali kult tradicije i povijesti, koje su nacisti tumačili jednostrano i površno. Govorio je i o borbi Zagrepčana za povratak imena Trgu žrtava fašizma, što je najzad uspjelo 28. decembra 2000. godine.
– Prije devedesetih nisam imao iskustva u borbi protiv fašizma i nisam vjerovao da se on može vratiti. Prevario sam se. Postoje oblici ponašanja koje je moguće unaprijed otkriti i odgojem i obrazovanjem naučiti mlade da prepoznaju političke demagoge. Kada je EU u pitanju, osjećaji građana su dvostruki: briga i oduševljenje. EU je garancija da nekoliko budućih generacija neće doživjeti rat, međutim brine što su u tamošnji parlament ušle rasističke i stranke krajnje desnice, i to iz najciviliziranijih zemalja Unije. Mogu se naći ljudi koji će to pokušati iskoristiti. Da se to ne bi dogodilo i dalje nam je potreban antifašizam – kazao je Pusić.
Vesna Teršelič govorila je o aktivnostima Dokumente i projektima obilaska mjesta najvećih stradanja u Drugom svjetskom ratu, gdje se mladi na licu mjesta, iz svjedočenja direktnih učesnika tih događaja, upoznaju sa događajima koji su u udžbenicima povijesti izostavljeni ili krivo interpretirani, npr. i dan-danas se vode polemike o stvarnom broju žrtava u Jasenovcu ili Jadovnom. Podsjetila je da je samo pet dana nakon uspostave NDH u Koprivnici formiran logor Danica i da je 17 dana nakon uspostave NDH u Gudovcu izvršen prvi masovni zločin nad Srbima. Kako je rekla Vesna Teršelič, NDH je “riješila” svoje Židove mnogo prije nego što je Njemačka “dogovorila konačno rješenje židovskog pitanja”.
Mario Šimunković je pojasnio zašto je nastalo Udruženje mladih antifašista Zagreba. Za EU je rekao da je rasistička jer u njenim tijelima sjedi dobar dio desničara što su protiv emigranata, koji su bili jeftina radna snaga i na temelju čega su se mnoge zemlje obogatile.
– Imperijalizam koji se ponovo javlja povezan je sa fašizmom, a NATO ga čuva. Antifašizam je potreban sve dok postoji opasnost od fašizma – kazao je Šimunković.
Milan Cimeša
VSNM Koprivničko-križevačke županije obilježio krsnu slavu
Slavljenici upozoravaju na problem vodovoda
Skup je bio prilika za podsjećanje na to da vodovod još nije stigao u sva sela, zbog čega neka porodična gazdinstva koja se bave stočarstvom imaju teškoće
Vijeće srpske nacionalne manjine Koprivničko-križevačke županije, u suradnji s gradskim vijećem Križevaca i općinskim vijećima Sokolovca, Rasinje i Novigrada Podravskog, svečanom sjednicom u Velikom Pogancu 7. novembra po sedmi je put obilježilo Mitrovdan, Dan i krsnu slavu vijeća.
Domaćin, predsjednik Vijeća Veljko Mandić, obratio se prisutnima u punoj dvorani Društvenog doma, govoreći o aktivnostima Vijeća, koje je osnovano među prvima u Hrvatskoj, 5. aprila 2004, i zahvalio na pomoći koju županija i općine na njenom području daju srpskim vijećima. Brojni govornici čestitali su slavu vijećnicima, a obred osveštanja i sječenja slavskog kolača vodio je poganački paroh prota Ilija Karajović.
Osim predstavnika županijskih vlasti i načelnika općina: Danimira Kolmana iz Rasinje, Vlade Bakšaja iz Sokolovca i Mladena Mađera iz Novigrada Podravskog, skupu su prisustvovali i zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević, predsjednici županijskih vijeća Dragoljub Geratović i Dragan Dašić i brojni članovi vijeća te i drugih županija.
Minutom šutnje odana je počast osnivaču i prvom predsjedniku vijeća Žarku Čeniću, koji je umro prije dvije godine na Mitrovdan, odmah nakon sjednice Vijeća, a delegacije su mu položile vijenac na grob u Prnjavoru.
Skup je bio prilika i za podsjećanje na to da vodovod još nije stigao u sva sela, zbog čega neka porodična gazdinstva koja se bave stočarstvom imaju teškoće.
– Radimo na tome da se asfaltiraju pojedine ceste na području Sokolovca i Rasinje – kaže Veljko Mandić i dodaje da je jedna od akcija Vijeća bila uređenje groblja u Velikom i Malom Pogancu, Sokolovcu, Prnjavoru, Rijeci Koprivničkoj i Rijeci Mućnoj, te stavljanje novih krstova tamo gdje su stari propali. N. Jovanović
Započela sanacija zgrade Gornjokarlovačke eparhije
Obnova će potrajati deset godina
U ovoj godini je osigurano 300 hiljada kuna za raščišćavanje ruševina odnosno za zaštitu od daljnjeg urušavanja objekta
Ovih dana započeli su radovi na sanaciji zgrade Gornjokarlovačke eparhije Srpske pravoslavne crkve u Radićevoj ulici u samom centru Karlovca. Kako saznajemo od karlovačkog paroha, protojereja Slaviše Simakovića, zgrada eparhije je zaštićeni spomenik kulture, a njena gruba ili robau sanacija koštat će oko šest i pol miliona kuna.
Sredstva će osigurati Ministarstvo kulture, a dinamika njihovog pristizanja ovisit će o ekonomskoj situaciji i količini koja će za tu namjenu biti osigurana u budžetima za nekoliko narednih godina. U ovoj godini tako je osigurano 300 hiljada kuna, namijenjenih za raščišćavanje ruševina odnosno za zaštitu od daljnjeg urušavanja cijelog objekta.
S obzirom na obnovu objekta po fazama, teško je predvidjeti kada bi svi radovi mogli biti završeni. Na samom početku radovi se vrše na dijelu zgrade uz Mažuranićevu ulicu. Radove izvodi poduzeće “Medna” iz Kastva. Inače, zgrada eparhije je minirana na katolički Božić 1993. godine. Procjenjuje se da će trebati najmanje desetak godina dok se zgrada ne vrati u stanje u kakvom je bila do miniranja. M. C.
Promocija knjige Branke Mraović u Beogradu
Profesori i studenti napunili dvoranu
Na promociji, održanoj u Evropskom centru za mir i razvoj Univerziteta za mir UN-a, okupili su se članovi znanstvene zajednice sa Univerziteta u Beogradu
Promocija nove knjige Branke Mraović “Globalni novac. Politička uvjetovanost financijske informacije: socijalna kritika”, koja je nedavno izašla iz tiska u izdanju SKD “Prosvjete”, održana je 1. novembra u Beogradu, u Svečanoj sali Evropskog centra za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija.
Pored autorice, o knjizi su govorili akademik Ljubiša Adamović i profesorica Gordana Ajduković iz Evropskog centra, te profesor Đorđe Vukadinović, glavni urednik časopisa “Nova srpska politička misao”. U dupkom punoj dvorani, u kojoj su te večeri svi bili kao jedna velika familija, kako je ovaj susret autorice sa čitaocima i kolegama komentirao jedan od sudionika, okupili su se članovi znanstvene zajednice sa Univerziteta u Beogradu, pretežno sa Ekonomskog fakulteta i Filozofskog fakulteta – Odseka za filozofiju i Odseka za sociologiju, Instituta za političke studije i veći broj zainteresiranih studenata koji su svojom energijom i vedrinom kreirali posebno prijatnu atmosferu.
Govoreći o razlozima zašto se u doba globaliteta ne može govoriti o novcu bez priče o politici, autorica se zahvalila svima koji su svojim čestitkama, ličnim prisustvom na promociji i zalaganjima pretvorili ovaj događaj u nezaboravno veče. R. I.
Glumac HNK-a recitirao u karlovačkom Kulturnom centru
Večer s Dušanom Bućanom
Mladi glumac, inače porijeklom iz Bovića, publici se predstavio ulomcima iz svog repertoara, a u kratkom recitalu predstavio je radove karlovačkih pjesnika amatera
U sklopu ciklusa “Susret sa umjetnikom”, u karlovačkom Kulturno informativno obrazovnom centru “Lukijan Mušicki” prošlog je tjedna gostovao glumac zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta Dušan Bućan. Mladi glumac, inače porijeklom iz Bovića, publici se predstavio ulomcima iz svog repertoara, a u kratkom recitalu javnosti je predstavio radove karlovačkih pjesnika amatera, Miodraga Vukdragovića, Dimitrija Dimovića i Branke Ivanović, uz muzičku pratnju na gitari Andrije Jana Malkoča.
Bućan je diplomirao na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti 2002, a od 2007. je član ansambla Drame HNK-a. Ostvario je niz uloga u svojoj matičnoj kazališnoj kući i u drugim kazalištima (Teatar ITD, “Gavela” i “Histrioni”). Nagrađen je nagradom Hrvatskog glumišta za iznimno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina starosti, za ulogu u drami “Proljetno buđenje Franka Vedekinda” u izvedbi Teatra ITD. Široj publici je mnogo poznatiji po ulogama u TV serijama “Zlatni vrč”, “TV bumerang”, “Bitange i princeze” i “Urota” te iz filma “Crvena prašina” Zrinka Ogreste.
Nekoliko dana iza ove priredbe, dvadesetak članova KIOC-a “Lukijan Mušicki” bilo je u posjetu manastiru Gomirje, koji je inače najzapadniji manastir Srpske pravoslavne crkve. Na povratku su mladi Karlovčani posjetili i grad Ogulin. M. C.
Novi zahtjev Inicijative mladih za ljudska prava
Povežimo mlade bivše Jugoslavije
Inicijativa mladih za ljudska prava, mreža nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova i Srbije pozvala je vlade zemalja u regiji da se posvete osnivanju Regionalnog fonda za razmjene, poručeno je sa sastanka aktivista ove mreže, održanog u Crnoj Gori. Regionalni fond za razmjene trebao bi raditi na uspostavljanju novih veza mladih ljudi iz zemalja bivše Jugoslavije i poticanju razmjene mladih iz ovih zemalja po uzoru na francusko-njemački model.
– U okviru aktivnosti čiji je cilj jačanje regionalne suradnje, Inicijativa od svog osnivanja provodi program razmjene mladih, novinara i drugih aktera civilnog društva, posebno između Kosova i Srbije, ali i između drugih zemalja u kojima djeluje, kroz različite edukacijske i kulturne projekte – ističe koordinator Inicijative za Hrvatsku Mario Mažić i podsjeća da je u tom programu do sada sudjelovalo više od 2.000 mladih.
– Inicijativa ostaje posvećena uspostavljaju komunikacije među novim generacijama i osnivanju Regionalnog fonda za razmjene. Vjerujemo da bi ovakav fond mogao doprinijeti rušenju predrasuda, unapređenju suradnje i razumijevanja mladih u regiji i lakšem prevazilaženju tereta nedavne ratne prošlosti.
Inicijativu su formirali mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova i Srbije sa željom da pospješe sudjelovanje mladih u demokratizaciji društva i jačanju vladavine prava kroz proces suočavanja s prošlošću i uspostavljanja novih, progresivnih veza u postkonfliktnoj regiji bivše Jugoslavije. N. J.
Srbi i Hrvati na Svjetskom prvenstvu u logičkim zagonetkama
Na nedavno održanom devetnaestom Svjetskom prvenstvu u logičkim zagonetkama u Poljskoj, u mjestu Paprotnja kod Varšave, učestvovalo je 105 takmičara iz 27 zemalja, među kojima i reprezentacije Hrvatske i Srbije i to kao jedine s prostora bivše Jugoslavije.
Hrvatsku reprezentaciju predvodili su kapetan Pero Galogaža, glavni urednik riječkog enigmatskog časopisa “Feniks” i predsjednik Hrvatskog zagonetačkog saveza, i enigmatičar Valter Kvalić, koji je upravo zaključio svoj mandat na mjestu predsjednika Svjetske zagonetačke federacije. Srpsku reprezentaciju predvodio je kapiten Zoran Tanasić, predsjednik Saveza zagonetača Srbije.
Nadmetanje po setovima trajalo je puna dva dana te su trećeg dana, nakon završnog seta, održana timska i pojedinačna finala. Najbolji rezultat od takmičara s našeg govornog područja postigao je (sada već tradicionalno) Baranjac Nikola Živanović koji živi u Somboru, osvojivši izvrsno deseto mjesto. Od iduće godine Svjetsko prvenstvo u logičkim zagonetkama opet se vraća u “naše krajeve”. Na redu je Mađarska, a nakon nje kao domaćin slijedi Hrvatska.
Timski poredak: 1. SAD, 2. Japan, 3. Njemačka, … 7. Srbija, 15. Hrvatska.
Pojedinačni poredak: 1. Taro Arimacu (Japan), 2. Urlih Fojt (Njemačka), 3. Hideaki Džo (Japan), … 10. Nikola Živanović (Srbija), 30. Goran Vodopija (Hrvatska), 44. Branko Ćeranić (Srbija), 45. Marko Obradović (Srbija), 57. Zrinka Kokot (Hrvatska), 64. Čedomir Milanović (Srbija), 70. Dalibor Grđan (Hrvatska), 72. Sanda Reić Tomaš (Hrvatska), 75. Zoran Tanasić (Srbija). J. Nedić
U Cirihu predstavljen roman “Hrabra sanitarka” Milke Kajganić
Priča o narodu Korduna
Da bi upotpunila sliku Korduna, autorka slika svoj zavičaj kroz opise pejzaža i mentalitet ljudi. Njih život nikada nije milovao, odolijevali su nevoljama noseći u sebi prkos i inat
Aida Kalamujić, voditeljica projekta “AltuM – Alter und Migracion”, u Klubu penzionera u Cirihu Erlikonu, organizovala je promociju knjige “Hrabra sanitarka” autorice Milke Kajganić. Brojni ljubitelji pisane riječi sa pažnjom su slušali dijelove knjige koju su izdali Književni klub “Miroslav Mika Antić” iz Inđije i Udruženje srpskih pisaca Švajcarske.
Roman “Hrabra sanitarka” je svojevrstan dnevnik sanitarne inspektorke koja je hrabra u odbrani zdravlja ljudi, stroga i pedantna te zajedno sa kolegama pečati radnje i firme. Ovo je roman o ljudima koji rade human i izuzetno odgovoran posao. Mnogima susret sa njima izaziva nelagodu. Kakvi su inspektori kao ljudi, kako razmišljaju i kako prolaze u životu malo ko zna, a ova knjiga upravo govori o tome. Ovo je ujedno i nauka onima koji svojim neznanjem, aljkavošću ili čak zlonamjerom ugrožavaju ljepotu prirode, svoje i tuđe zdravlje, pa čak i živote. Knjiga slikovito priča događaje sa lica mjesta. Govori o smeću, klorisanju bunara i bazena, posjetama klaonici, pekari ili slastičarnici. Teme su nebriga, nemarnost, propusti i načini kako da se iskorijene fizička i mentalna nehigijena.
Da bi upotpunila sliku Korduna gdje se radnje dešavaju, autorka slika svoj zavičaj kroz opise pejzaža i mentalitet ljudi. Njih život nikada nije milovao, odolijevali su vjekovnim nevoljama, noseći u sebi prkos i inat, a opet – zacakli im suza radosnica kada čuju toplu ljudsku riječ ili dožive nešto lijepo. Veći broj čitalaca, pogotovo onih porijeklom sa Korduna, Like i Banije, u knjizi će prepoznati sebe, svoje rođake, poznanike, muke i nevolje, nepravde i nastojanje da se od njih otrgnu. Ponekad je hrabrost o tome i progovoriti.
Roman “Hrabra sanitarka” je ilustracija humanosti i humanitaraca koji često nailaze na nehuman odnos prema sebi, ali najveće priznanje je istaknuto odnosom naroda prema sanitarki u kojoj su, pored njene strogoće, dosljednosti i pedantnosti, prepoznali čovjeka.
Izdanje ove knjige predstavlja još jedno obogaćenje kulture Srba u Hrvatskoj, tim prije što se radnja dešava u nedovoljno opisanim krajevima u kojima žive i Srbi i njihova sudbina.
Marko Ružičić
Regionalna suradnja
Delegacija Sombora u Zagrebačkoj županiji
Delegacija Sombora bila je u posjeti Zagrebačkoj županiji. S domaćinima, predsjednikom skupštine Damirom Mikuljanom i predsjednikom Vijeća srpske nacionalne manjine Zagrebačke županije Dragoljubom Geratovićem koji je i inicirao susrete, razgovaralo se o mogućim oblicima suradnje, za početak kulturne, s nekim gradovima u županiji.
– Izuzetna historija, tradicija, brojni muzeji, pozorište, arhitektura slična onoj bečkoj i velik broj umetnika, specifičnosti su grada iz kog dolazimo – kaže Veljko Stojnović, zamjenik gradonačelnika Sombora. Inače, ovo je gostima iz Sombora bila uzvratna posjeta Vijeću, u čijim su se prostorijama upoznali s njegovim aktivnostima. N. J.
Ambasada Srbije u Zagrebu
Počast vojnicima Prvog svjetskog rata
Povodom 11. novembra, Dana primirja u Prvom svjetskom ratu, delegacija ambasade Srbije u Zagrebu, u kojoj su bili ambasador Stanimir Vukićević, vojni ataše Radoslav Ilić i savjetnik Damir Trkulja, položila je vijenac na krst kod pravoslavne kapele Sv. Petra i Pavla na zagrebačkom Mirogoju, odajući tako počast srpskim borcima koji su učestvovali u tom krvavom sukobu. Za njih je parastos u kapeli služio zagrebački paroh, protojerej stavrofor Marinko Juretić, uz sasluženje đakona Branimira Jokića. Počast poginulima na Mirogoju odale su i delegacije ambasada nekih drugih zemalja, učesnica tog sukoba. N. J.
Predstavljen zbornik s prošlogodišnjeg skupa o manjinama
U Hrvatskoj i Srbiji manjine su autsajderi
Zbornik sadrži 15 radova koji su dostavljeni nakon skupa i koji se osim srpskom i hrvatskom manjinom, bave i njihovim problemima u Hrvatskoj odnosno Srbiji
U Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu predstavljen je zbornik sa skupa “Nacionalne manjine kao faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije” koji je 16. oktobra 2009. održan u Zagrebu. O zborniku su govorili urednici dr Drago Babić i Drago Župarić Iljić, te recenzenti dr Nikola Dugandžija i dr Ivo Paić.
Babić je podsjetio da je skup organiziran kako bi se ponovo izgradile naučne veze između Hrvatske i Srbije koje je pokidao rat, te da se sazna status manjina u te dvije zemlje, dodavši kako je važno da su, primjerice, naučnici dviju zemalja zajednički konkurirali u natječajima pri dvama ministarstvima nauke.
Zbornik sadrži 15 radova koji su dostavljeni nakon skupa i koji se osim srpskom i hrvatskom manjinom, bave i njihovim položajima i problemima u Hrvatskoj odnosno Srbiji. Paić je ukazao na važnost percepcije manjina, ističući da tekstovi u zborniku informiraju o manjinama i uticaju većinskih politika na njih.
– Istraživanjem manjina istražuje se i politika većine – rekao je Paić.
Rekavši da manjine označavaju autsajderstvo, Dugandžija je rekao da se u dvama zemljama malo toga ostvarilo od deklaracija: u njima su na vlasti nacionalne demokracije, a spomenute dvije manjine su “trpljene i prorijeđene”. N. Jovanović