Vrlo nediskriminirane građanke

Prvog novembra na snagu je stupio izmijenjeni Zakon o mirovinskom osiguranju, po kojem žene u redovnu starosnu penziju mogu tek s napunjenih 65 godina života. Narednih 20 godina bit će prijelazno razdoblje, tijekom kojeg će se žene postupno izjednačavati po godinama radnog staža s muškarcima. Svake će se godine ta dob povećati za tri mjeseca. No, postoje i iznimke na koje se izjednačavanje radnog staža ne odnosi: saborske zastupnice, sutkinje Ustavnog suda i članice Vlade, koje su ostale zaštićene zakonima o pravima zastupnika i o Ustavnom sudu. Je li to dio zastupnica i političarki okrenuo leđa vlastitom spolu?

Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e. kaže da se uz stranačku stegu moglo i očekivati da će neke zastupnice glasati za taj zakon, pogotovo nakon odluke Ustavnog suda kojom se tumači kako nema razloga za razlikovanje muškaraca i žena. Po njenim riječima, sve je urađeno u ime ravnopravnosti, a ništa nije izgovoreno o stvarnom stanju u Hrvatskoj, gdje žene još rade sve kućanske poslove i skrbe o djeci i starim roditeljima. Stoga raniji odlazak u mirovinu nije bio privilegija nego odgovor na različitu opterećenost muškaraca i žena u patrijarhalnom društvu.

– Ministrice, sutkinje i saborske zastupnice često imaju vozače, savjetnike i pomoćnike, a i dovoljno novca da plate žene koje će im raditi kućanske poslove, pa su u kategoriji vrlo nediskriminiranih građanki – kaže Sanja Sarnavka.

Političarke iz SDP-a su se ljetos, čim je najavljena mogućnost izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, tome snažno usprotivile, nazvavši zakon nepravednim. Na to podsjeća zastupnica Ingrid Antičević Marinović.

– Želimo da se ženama daju mogućnosti izbora. Zalažemo se da se prvo izjednače uvjeti života muškaraca i žena. Prvi korak treba biti da se ženama omogući ista pozicija u obiteljskom životu, da se i muškarce prisili na odlazak na porodiljni dopust – kaže Ingrid Antičević Marinović i dodaje kako je još prije nekoliko godina u tom smislu zatražila amandman na Zakon o obiteljskim odnosima.

– U vrijeme krize, Vlada ništa ne čini da riješi status žena koje prve ostaju bez posla. Siromaštvo ima žensko lice.

I dok Vlada tvrdi da se izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju ispunjava odluka Ustavnog suda iz 2007. o postupnom izjednačavanju staža muškaraca i žena, zastupnica SDP-a navodi suprotno.

– Odluka Ustavnog suda nije imperativna i ostavlja mjesta prilagodbi. Ionako je prepisana od Evropskog suda za ljudska prava.

Inače, iz SDP-a kategorički demantiraju navode medija da su njihove zastupnice glasale za navedene izmjene zakona i dodaju da su zastupnice SDP-a glasale protiv izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju, baš kao i zastupnici SDP-a.