Životinje pomažu u liječenju bolesti
Za razliku od davnih vremena kada su se ljudi i životinje zajednički borili za preživljavanje u nepovoljnim prirodnim uvjetima i pritom bili ili partneri ili suparnici, sada se njihov odnos u mnogo čemu promijenio i izgubio karakteristike ravnopravnosti. U modernom svijetu ljudi više ne poštuju životinje: ili im služe za potrebe prehrane ili im, u najboljem slučaju, dodjeljuju ulogu živih igračaka za razonodu u trenucima kada nisu okupirani svojim svakodnevnim poslovima.
U različitim mitologijama, baš kao i u bajkama, stalno se javlja tema životinja kao najvažnijih ljudskih pomagača. Šamani ih doživljavaju kao vodiče kroz nematerijalne svjetove koji im pomažu kada zapadnu u neku kriznu situaciju. Štoviše, šamanska tradicija podučava kako svatko od nas u sebi ima neki karakteristični životinjski identitet putem kojeg kontaktira s određenom životinjskom vrstom. Te životinje tada postaju naši zaštitnici koji nas prate kroz život i pomažu nam da naučimo neke glavne lekcije.
Osim što mogu biti najbolji ljudski prijatelji, životinje nam mogu pomoći i pri liječenju različitih bolesti. U ledenom dobu ljudi su zbog velike hladnoće, u nastojanju da se zagriju, često spavali uz životinje. Današnji znanstvenici došli su do spoznaja o višestrukom pozitivnom utjecaju domaćih životinja na zdravlje. Primjerice mačke ljudima uveliko pomažu u oslobađanju od stresa i umora.
Američki psiholog Boris Levinson prvi je primijenio ideju “liječenja životinjama” na uobičajeni proces milovanja životinje između ušiju. Ta ideja se prvi put javila u šezdesetim godinama prošlog stoljeća. Psiholozi su počeli koristiti tu metodu za liječenje autistične djece. No, ni Levinsonova metoda nije bila potpuna inovacija. Zna se kako su u 18. stoljeću liječnici u psihijatrijskoj bolnici York Retreat u Engleskoj držali mačke, pse, zečeve i ptice isključivo kao pomoć u liječenju pacijenata. Pritom je najpopularnija bila “mačja terapija” tj. liječenje pomoću kontakta s mačkama.
Naime, mačje predenje na frekvenciji od četiri do 16 Hz na neki način poboljšava ljudski imunitet. Mačke imaju misterioznu sposobnost da identificiraju bolesni organ kod neke osobe. Kada mačka osjeti da njen vlasnik ima neko bolno ili nezdravo mjesto u organizmu, smjesti se uz osobu, prede, nagazi na njega i s vremena na vrijeme ga lagano ogrebe svojim kandžama. Dobra “mačja terapija” može pomoći kod stresa, umora, glavobolje, snižava visoki tlak, normalizira puls, ublažava reumatske i želučane bolove.
Pristalice te terapije napominju kako za liječenje različitih bolesti treba koristiti različite vrste mačaka. Dlakavije mačke, poput perzijskih, dobre su za one koji pate od osteokondritisa, neuralgije ili nesanice. Ljudi s bolesnom jetrom ili bubrezima, koji pate od gastritisa ili kolitisa, trebaju nabaviti mačku glatke dlake. Štoviše, zna se da su ženke dobre za liječenje bolesti živaca, dok mužjaci bolje liječe artrozu i slične boljke.
Odmah iza mačaka po pozitivnom djelovanju na ljude dolaze psi. Ljudi koji šeću svoje pse nekoliko puta na dan ne pate od hipodinamije. Isto tako, pseća slina sadrži likozime, antiinfektivne agense koji pomažu u bržem zarastanju rana. Veliki psi imaju vrlo aktivan alfa ritam, pa pacijenti sa srčanom insuficijencijom mogu pola sata na dan držati ruke blizu psećeg srca kako bi se osjećali bolje.
Nakon mačaka i pasa svakako treba spomenuti i konje. Jahanje je savršen lijek za rehabilitaciju pacijenata s problemima kralježnice, mišićnom distrofijom, paralizom nogu ili artritisom. U Engleskoj jahanje se koristi čak i za liječenje ovisnika o drogama. Terapija u koju su uključeni delfini dobra je za psihološki oporavak pacijenata nakon prometnih nesreća. U Africi se za liječenje nekih bolesti koriste slonovi, dok u Australiji glavnu ulogu imaju klokani.