Pokrajine
Spomeničko prekrajanje historije na Babinoj gori u Karlovačkoj županiji
Izmišljene žrtve partizanske osvete
Karlovačka podružnica Hrvatskih šuma obećala je antifašistima da će sa spomenika ukloniti klevetnički tekst o žrtvama partizana. Šesnaest mjeseci iza toga ništa nije učinjeno
Karlovački antifašisti traže što hitnije uklanjanje spomenika na Babinoj gori, postavljenog kadetima karlovačke domobranske podoficirske škole, koje su navodno ubili partizani. Spomenik je podigla karlovačka podružnica Uprava šuma, a na njemu piše da je tokom maja i juna 1945. godine izvršen zločin nad 400 do 600 učenika.
Svjedok demantirao
Međutim, 13. septembra 2006. riječkom “Novom listu” pismom se javio svjedok Dragan Truhli i demantirao sve navode o zločinu iz teksta objavljenog u listu Hrvatskih šuma (?!). I on je bio polaznik te škole. Naime, svi učenici su 4. maja 1945, dva dana prije ulaska partizana u Karlovac, vlakom prevezeni u Zagreb, smješteni u internat u Ilici i raspoređeni u druge škole.
– U želji da demantiramo natpis na spomeniku, istražili smo što se stvarno dogodilo. Pregledali smo đačke dnevnike i ustanovili da je u školi bilo oko 200 učenika. Zatražili smo podatke od matičnih ureda u njihovom mjestu rođenja i utvrdili smo da nitko od njih 200 nije stradao niti je ubijen u maju i junu 1945. Prije oslobođenja Karlovca bili su prebačeni u Zagreb. Svi su kasnije završili školovanje i ostali u Jugoslaviji, gdje su dočekali penzije. Prvi od njih je, kako smo ustanovili, umro 1965. godine, a i danas ih još ima živih – kaže Martin Jendrašic, počasni predsjednik Udruženja karlovačkih antifašista.
Kako se pokazalo da ono što piše na spomeniku nije istina, antifašisti su zatražili od države da bude izvršena ekshumacija na toj lokaciji, što su i učinili Županijski sud i Državno odvjetništvo u Karlovcu. Patolozi su utvrdili postojanje posmrtnih ostataka 40 osoba. Međutim, identifikacija nije bila moguća jer nije bilo popisa nestalih osoba, pa tako ni mogućnosti uzimanja uzoraka njihovih rođaka za provedbu DNK analize.
Lagali javnosti
Dakle, tko su žrtve, ostat će ostati tajna. Mogu biti pripadnici kvislinških formacija, ali i partizani ili bolesnici iz partizanske bolnice na Petrovoj gori, također i civili. Jendrašic i Mirko Miladinović, sadašnji predsjednik karlovačkog udruženja antifašista, posjetili su 17. septembra 2009. direktora Uprave šuma Karlovac Zorana Sabljarića i upoznali ga sa stvarnim stanjem, predavši mu sve materijale do kojih su u svojim istraživanjima došli. Dogovoreno je tada da se tekst sa spomenika skine i da se postavi nova ploča u skladu s onim što su utvrdili patolozi. Šesnaest mjeseci iza toga ništa nije učinjeno.
– Pored uklanjanja spomenika i ploče, tražimo da se oni koji su lagali javnost antifašistima javno ispričaju. Bio bi to moralan i ljudski čin i potez u svrhu promocije istine. Ponovno smo razgovarali s direktorom Sabljarićem i opet dobili obećanje da će ukloniti obilježje, ali se još ništa nije dogodilo. Tražimo i od Mladena Šomeka iz Udruženja domobrana, koji je naveo Upravu šuma na postavljanje spomenika, da se i on javno ispriča – kaže Mirko Miladinović.
Milan Cimeša
Politička elita u Prkosu Lasinjskom
Zajednički protiv rušenja spomenika
Kao ni jedne godine do sada, u Prkosu Lasinjskom povodom obilježavanja 69. godišnjice stradanja 1.446 civila ubijenih 1941, okupila se politička elita. Bili su tu izaslanik predsjednika Josipovića Predrag Matić Fred, bivši predsjednik Stjepan Mesić, potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, Vesna Pusić, Milorad Pupovac, Zoran Pusić i Vesna Teršelič, karlovački dožupan Milenko Rebić i drugi. Povod ovako velikom okupljanju bilo je razbijanje spomen-ploče žrtvama na Dan mrtvih. Prije toga spomenik je više puta bio devastiran.
– Ovdje je 1941. godine u ruke uzeto ono što se prvo našlo pri ruci, da se presudi onima koje se nije moglo smisliti kao svoje susjede u istoj državi, pod istim krovom – kazao je Milorad Pupovac.
– Ovo je mjesto – kazala je Vesna Pusić – da se kaže da su ustaške i četničke ideje zločinačke, a da je partizanska ideja oslobodilačka. Uništeni spomenik u Prkosu nije sramota za žrtve nego za one koji su ga uništili.
Slobodan Uzelac je izrazio zahvalnost svima koji su sve ove godine dolazili u Prkos i odavali počast nevinim civilima. Stipe Mesić je rekao da se na tome mjestu dogodio zločin bez presedana, koji se mora osuditi isto kao novi zločin skrnavljenja spomenika.
– To rade oni kojima Hrvatska nije na srcu, to rade proustaški kriminalci, politička strašila koja misle da mogu obnoviti NDH te da se mogu amnestirati oni koji su činili ovako grozna zlodjela. Dnevno smo suočeni s incidentima u kojima su protagonisti u pravilu mladi ljudi koji očito ništa ne znaju o prošlosti. Ali sa time se ne smijemo pomiriti. Naime, linija je manjeg otpora kada se na skandiranje “Ubij, ubij Srbina”, “Srbe na vrbe” ili “Za dom spremni” odgovara odmahivanjem rukom i primjedbom: ma oni su mladi ljudi koji ne znaju što govore. Istina je da ne znaju, ali oni govore. Moramo se zapitati tko je odgajao te mlade, iz kojih udžbenika su naučili ono što danas javno uzvikuju – kazao je Mesić.
– Drugi svjetski rat odnio je velik broj žrtava. Mnogi od njih bili su civili koji su najčešće stradali samo zbog svoje nacionalnosti, vjere ili rase. Jedan od takvih zločina dogodio se i ovdje – kazao je Predrag Matić Fred, izaslanik predsjednika Josipovića. M. C.
Promocija nove knjige Salamona Jazbeca u “Prosvjeti”
Stop epidemiji revizionizma
Netrpeljivost prema drugima postala je uobičajena pojava. Potreba za denacifikacijom društva, po uzoru na Njemačku, nikada nije bila poželjnija, smatra urednik knjige Alen Budaj
U Galeriji SKD “Prosvjete” predstavljena je knjiga Salamona Jazbeca “Sociologija hrvatskog revizionizma – Predjasenovačka i pojasenovačka glavinjanja u Hrvata”. Ta opsežna studija na 464 stranice nastavak je Jazbecovog “Magnisimum krimena”.
– Knjiga je kap u moru otpora fašizaciji hrvatskog društva, u kojem je zavladala epidemija povijesnog revizionizma. Neofašizam se uvukao u sport, zabavu, škole i na ulice. Netrpeljivost prema drugima i različitima postala je uobičajena pojava. Društvo je postalo bolesno, a potreba za njegovom denacifikacijom, po uzoru na Njemačku, nikada nije bila poželjnija. Specifičnost hrvatskog povijesnog revizionizma jest da se on nalazi u službi zločina i zločinačkih ideologija najcrnjeg vremena, a to je dio hrvatske povijesti za vrijeme nastajanja i trajanja fašističkog ustaškog režima i nakon njega. Danas se isti režim nastoji opravdati svim mogućim sredstvima, a antifašistički pokret sotonizirati do krajnjih granica, ne poštujući žrtve fašizma, holokausta i genocida – rekao je urednik Alen Budaj iz Margelovog instituta Zagreb.
Knjiga obrađuje sljedeće teme: hrvatski klerikalizam, Stjepana Radića, Vladka Mačeka, HSS, Izvornu hrvatsku seljačku stranku Milivoja Ašnera, profašističko udruženje “Hrvatski junak”, antimasonsku histeriju u Slavoniji prije Drugog svjetskog rata, antikomunističke, antisemitske i antimasonske djelatnosti u Banovini Hrvatskoj, zatim Alojzija Stepinca, generala Koradea, navijače i TV serije “Duga mračna noć” i “Ponos Ratkajevih”. Također su kritički obrađeni obilježavanje 60. godišnjice pobjede nad fašizmom, posjet bivšeg predsjednika Hrvatske Izraelu, odnos Hrvatske prema Aušvicu i druge teme koje sociološkom analizom daju odgovor na pitanje zašto se dogodio Jasenovac i zašto hrvatsko društvo nema odgovoran stav prema tom zločinu.
– Pišući knjigu počeo sam doživljavati povijest kao krimić u kojem povjesničar preuzima i ulogu detektiva i ulogu zločinca. Ona ne daje definitivne odgovore na pitanja oko fenomena povijesnog revizionizma, već kroz mnoštvo primjera nudi mogućnost da čitalac sam stekne dojam o njegovoj štetnosti. Obje su moje knjige napisane u obranu istine, a u konačnici su katalog povjesničara, znanstvenika, muzealaca, književnika, novinara, političara, svećenika i javnih djelatnika drugih profila, koji su se stvaranjem, plasmanom i forsiranjem lažne hrvatske povijesti obeščastili u obavljanju svog temeljnog poslanja, sudjelujući u zajedničkom udruženom pothvatu hrvatskog povijesnog revizionizma – zaključio je Salamon Jazbec.
Mirna Jasić
Maratonsko suđenje Glinjaninu Radi Miljeviću
Slobodan nakon pet godina pritvora
Nakon posljednje sudske rasprave moglo se iščitati zadovoljstvo na licu Miljevićevog advokata Zorka Kostanjšeka, no ipak nije želio komentirati proces koji još traje
Nakon četiri godine i devet mjeseci, iz pritvora je pušten Rade Miljević iz Gline, optužen da je u septembru 1991. iz glinskog zatvora izveo četvoricu Hrvata i predao ih nepoznatim osobama koje su kasnije ubile zarobljenike. Iako mu se sudi za ratni zločin, Miljevića su vlasti morale pustiti jer je istekao zakonski maksimum pritvora, a da pravomoćna presuda nije donijeta. Prve dvije presude Županijskog suda u Sisku, kojima je Miljević bio osuđen na 14 pa na 12 godina zatvora, Vrhovni sud je poništio, tako da je u toku treće suđenje.
U trećem nastavku trećeg suđenja svjedočili su Ivan Turudić kao svjedok optužbe i sudski vještak, specijalist za obdukciju dr Strinović. Turudić je na prethodnim suđenjima tvrdio da je sam čuo da se osoba koja je došla po zatvorenike predstavila kao Miljević, ali je na raspravi promijenio svoj prethodni iskaz u važnom dijelu rekavši da “nije siguran da se osoba tako predstavila”. I on je, kao i prethodni svjedoci, bio dosta konfuzan te se mogao steći dojam da ne tereti optuženika. Sudski vještak Strinović govorio je o vremenu nastanaka rana kod nekih žrtava iz kojih je vidljivo da neke žrtve nisu umrle odmah nakon odvođenja.
I ovaj put se nekoliko svjedoka nije odazvalo suđenju, a nakon rasprave moglo se iščitati zadovoljstvo na licu Miljevićevog advokata Zorka Kostanjšeka, koji ipak nije želio komentirati tok procesa koji još traje. Svom je branjeniku Radi Miljeviću također savjetovao da ne daje izjave za medije dok suđenje traje. Suđenje se nastavlja 25. januara. M. C.
Obilježen dan VSNM-a Karlovca
U nedjelju, 19. decembra, na pravoslavni praznik Svetog Nikole, Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Karlovca obilježilo je svoj dan i krsnu slavu, Svetog Nikolu. U istoimenoj karlovačkoj pravoslavnoj crkvi, liturgiju tim povodom predvodili su karlovački parosi Slaviša Simaković i Saša Umićević, a među brojnim vjernicima, koji su tog dana obilježavali i obiteljske slave, liturgiji je prisustvovao i karlovački gradonačelnik Damir Jelić.
Na svečanoj sjednici gradskog VSNM-a o radu Vijeća i Svetom Nikoli govorili su predsjednik Vijeća Milan Lapčić, član Vladimir Funduk i paroh Umićević. Među bivšim i sadašnjim vijećnicima VSNM-a sjednici su prisustvovali zamjenik gradonačelnika Dubravko Delić, inače stalni gost srpske zajednice u Karlovcu, Mirko Miladinović, predsjednik gradskog i potpredsjednik županijskog udruženja antifašista i Jelka Glumičić iz Odbora za ljudska prava.
Lapčić je rekao da su rezultati rada Vijeća skromni, istakavši akciju sprečavanja deložacije porodice Dragojević i inicijativu koja još nije urodila plodom, a odnosi se na dodjeljivanje imena nekih ulica poznatim Karlovčanima Nikoli Tesli i profesorici historije Mariji Vrbetić. Dogradonačelnik Delić je istakao dobru saradnju grada s Vijećem i svoje prijateljske kontakte s brojnim karlovačkim Srbima koji datiraju još od sredine prošlog stoljeća. Mirko Miladinović govorio je o ogromnoj pomoći koju srpska zajednica u gradu i županiji daje antifašistima, a slično je rekla i Jelka Glumičić.
U kulturnom dijelu programa sudjelovali su recitatori iz KIOC-a Lukijan Mušicki Dimitrije Dimović i Branka Ivanović te muzičar na kordunaškoj tamburici Petar Velimirović. M. C.
In memoriam: Siniša Mađerčić (1995-2010)
Tragična smrt petnaestogodišnjeg Siniše Mađerčića iz Ključara kod Vojnića izazvala je duboko žaljenje ne samo u njegovoj porodici i među mještanima tog kraja, nego i u pododboru “Prosvjete” u Vojniću i nogometnom klubu Petrova gora čiji je Siniša bio član, zajedno s dvojicom mlađe braće, Strahinjom i Ljubomirom. Siniša je 5. septembra napunio 15 godina i ove jeseni krenuo u prvi razred šumarske škole u Karlovcu. Zajedno s porodicom živio je u Vrnjačkoj Banji, odakle su se vratili 2001. godine.
– Naš pododbor baš je trebao nastupiti na priredbi zajedno s bošnjačkim i hrvatskim KUD-om – kaže predsjednica pododbora Radojka Petljak, koja o Siniši ima samo riječi hvale, kao i o njegovoj dvojici braće koji su od proljeća bili u pododboru.
– Mladi su se tada sami organizirali, a sada su svi tužni zbog smrti svog druga – kaže Radojka Petljak i dodaje da je jedna od Sinišinih drugarica o njemu na sahrani pročitala dirljivu pjesmu. N. Jovanović
SPD “Privrednik” okupio velik broj uglednih gostiju na svečanosti u hotelu “Antunović”
Uspjela donatorska večer
Velik broj uzvanika iskazao je spremnost da pomogne fondovima “Privrednika” za učenike i studente, rekao je predsjednik “Privrednika” Nikola Lunić
Po mišljenju organizatora, učesnika i gostiju, donatorska večer “Za mladost, za našu budućnost”, koju je 16. decembra u zagrebačkom hotelu “Antunović” organiziralo Srpsko privredno društvo “Privrednik”, više je nego uspjela uz prikupljenih 50.000 kuna.
– Večera je uspjela u svakom pogledu, jer je prodano svih 500 ulaznica, prodane su i brojne slike poznatih autora. Svirači, folkloraši i glumci, na čelu s Radom Šerbedžijom, dali su sve od sebe da večera prođe u dobroj atmosferi – kaže predsjednik “Privrednika” Nikola Lunić.
Uz isticanje velikog broja uvaženih gostiju, na čelu s predsjednikom Ivom Josipovićem, vicepremijerom Slobodanom Uzelcem, koji je bio i pokrovitelj večere, potpredsjednikom Republike Srpske Emilom Vlajkijem i Mlađanom Đorđevićem, izaslanikom predsjednika Srbije Borisa Tadića, Lunić je zaključio da je to bila uspjela promocija srpske zajednice u hrvatskoj javnosti.
– Velik broj uzvanika iskazao je spremnost da “Privredniku”, odnosno njegovim fondovima za pomoć učenicima i studentima pomogne na više načina – rekao je Lunić. Naglasio je i veliku pomoć poslovnih ljudi iz Srbije i Austrije za održavanje ove priredbe, ispoljenu u obliku raznih poklona.
Na početku skupa prisutnima su se obratili Uzelac i Lunić, a u ime stipendista Dunja Novosel, koja kao izvrsna studentica dobiva stipendiju iz Fonda “Ivana Vujnović”. Program je bio multikulturalan, od svirke do viceva i glumačkih nastupa. Rade Šerbedžija, s najmlađom kćerkom Ninom, pokazao se i kao vrstan pjevač, kao i kolega mu glumac Zlatko Vitez, dok se publika valjala od smijeha na nastupe Ede Vujića i Željka Kenigsknehta. Svoj obol dali su i članovi zagrebačkog pododbora “Prosvjete” koji su otplesali bunjevački ples i šopsko oro, te pjevačka grupa Afion koja je izvela narodne pjesme Balkana. Program je prekidan aukcijom slika s početnima cijenama od 2.000 do 3.000 kuna.
Večeri su također prisustvovali ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuhs, državni sekretar u Ministarstvu dijaspore Srbije Miodrag Jakšić i srpski diplomati u Hrvatskoj, na čelu s ambasadorom Srbije Stanimirom Vukićevićem. Bili su tu i predstavnici Srba u Hrvatskoj: predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović, zastupnik SDSS-a Mile Horvat, sveštena lica SPC-a, čelni ljudi županija, gradova i opština iz redova srpske zajednice, predstavnici manjinskih vijeća, srpskih organizacija i stranaka, te brojne javne ličnosti, ne samo iz redova Srba u Hrvatskoj.
Prije večere održana je i osnivačka sjednica Patronata, savjetodavnog tijela vezanog uz dodjelu stipendija. Verificirani su novi članovi, tako da Patronat ima 34 člana koji su za predsjednicu jednoglasno izabrali Nevenku Ljubić, a za potpredsjednicu Slavicu Beljak, koje svojim aktivnostima daju velik doprinos radu “Privrednika”.
Nenad Jovanović
Akcija Zajedničkog veća opština za Kraljevo
88.000 kuna žrtvama zemljotresa
Želja nam je bila da pomognemo građanima Kraljeva jer su i oni pomagali nama kada nam je bilo teško, istakao je Miroslav Keravica, predsednik manjinskog veća u Vukovaru
U humanitarnoj akciji Zajedničkog veća opština za pomoć stanovništvu koje je stradalo u zemljotresom pogođenom Kraljevu, prikupljeno je 88.583 kuna, saopšteno je na konferenciji za novinare nakon desetodnevne akcije u kojoj su pored ZVO-a učestvovale opštine Erdut, Borovo, Trpinja, Jagodnjak, Šodolovci, Markušica i Negoslavci, Veća srpske nacionalne manjine Vukovarsko-sremske županije, Grada Vukovara i Opštine Borovo, preduzetnici i brojni građani.
– Izuzetno smo zadovoljni rezultatima akcije. Bez obzira ko je koliko pojedinačno pomogao, ukupan doprinos je velik. Hitnost cele situacije u kojoj su se građani Kraljeva našli nije nam dala vremena da mnogo čekamo. S gradonačelnikom Kraljeva Ljubišom Simovićem dogovorili smo da ta pomoć bude u vidu građevinskog materijala, a trenutno je najpotrebniji cement. Organizovaćemo se i tu pomoć direktno uručiti – rekao je Dragan Crnogorac, predsednik ZVO-a, zahvalivši svima koji su učestvovali u akciji. Inicijativu za pomoć stanovništvu Kraljeva pokrenulo je Veće srpske nacionalne manjine Grada Vukovara.
– Prvi smo doneli odluku da počnemo prikupljati novčanu pomoć za stradale u Kraljevu, ali nam je drago da su to i druge institucije srpske zajednice prepoznale i da smo akciju objedinili. Želja nam je bila da pomognemo tim ljudima jer ne smemo zaboraviti da su i oni pomagali kada je nama bilo teško – istakao je Miroslav Keravica, predsednik manjinskog veća u Vukovaru.
– Pored privrednika sa područja opštine, našem pozivu se odazvalo i nekoliko desetina građana koji su pomogli u skladu sa svojim mogućnostima, tako da su se novčani iznosi kretali od 20 do čak hiljadu kuna koliko su pojedini meštani uplatili – kaže Rado Bosić, načelnik Opštine Borovo, koja je u ovoj akciji prikupila 15.360 kuna. Medijski sponzori akcije bili su Televizijska produkcija Zajedničkog veća opština, Radio Borovo, Radio Dunav iz Vukovara i Radio Banska kosa iz Belog Manastira. D. Bošnjak
Dan otvorenih vrata u školi “Nikola Tesla”
Projekat EU-a u vukovarskoj Tehničkoj školi
Projekat “težak” 260.000 evra vezan je uz razvoj strukovnih kurikuluma, koji će biti usmereni na nove oblike učenja, metode rada, usavršavanje nastavnika i opremanje škole
Predstavljanjem projekta “Zajedno k novom kurikulumu” Tehnička škola “Nikola Tesla” iz Vukovara obeležila je Dan otvorenih vrata. Reč je o projektu vrednom 260 hiljada evra koji ova srednja škola provodi u partnerstvu s vukovarskom Ekonomskom školom, a u okviru IPA programa Evropske unije.
– Projekat je vezan za razvoj strukovnih kurikuluma koji će biti usmereni na nove oblike učenja, metode rada, usavršavanje nastavnika, povezivanje škole s lokalnom zajednicom i opremanje škole – kazala je Jasmina Šahović-Žabka, profesorka etike i voditeljka projekta.
– Pokušali smo da široj javnosti pokažemo čime se bavimo i koja sve zanimanja nudimo, s ciljem da sledeće godine upišemo što veći broj učenika – kaže Đorđe Lukić, direktor škole koja danas broji oko 450 učenika raspoređenih u tri grupe zanimanja i 35 odeljenja, 17 na hrvatskom, a 18 na srpskom jeziku.
Lukić očekuje da će navedeni projekat poboljšati uslove za rad u školi, koji su godinama bili katastrofalni. Upravo zbog takvog stanja, pre tri meseca je započela obnova školske zgrade u kojoj će, zahvaljujući sredstvima predstavljenog projekta, biti opremljene strukovne laboratorije: elektrotehnička, hemijska, mašinska i informatička, što će znatno unaprediti nastavu. Dan otvorenih vrata bio je prilika da se javnosti predstave brojne aktivnosti škole. Tako je Nenad Stamatović, profesor matematike i fizike, govorio o učešću na javnoj tribini u Mostaru upriličenoj na temu “Podeljeni gradovi”. Na tribini održanoj u tamošnjoj internacionalnoj školi, koja broji stotinjak učenika iz čitavog sveta, učestvovalo je i 14 učenika i profesora vukovarske Tehničke škole, koji su sa svojim vršnjacima i kolegama iz Jerusalima, Bejruta, Belfasta i Kosovske Mitrovice razmenjivali iskustva vezana uz život u podeljenim gradovima i pokušali pronaći načine rešavanja konfliktnih situacija.
Srednja Tehnička škola uključena je i u projekat obrazovanja nastavnika za rad s decom s posebnom potrebama, koji je predstavila Lilijana Radobuljac, profesorka hrvatskog jezika. Projekat je u pet gradova pokrenulo Udruženje za stručnu pomoć deci s posebnim potrebama iz Zagreba. Osim u Zagrebu i Vukovaru, projekat u koji su uključeni profesori strukovnih škola provodi se još u Osijeku, Šibeniku i Zadru.
Dani otvorenih vrata u Tehničkoj školi “Nikola Tesla” u Vukovaru biće organizovani još dva puta tokom sledeće kalendarske godine. Osim predstavljanja projekata u kojima učestvuje škola, bilo je i drugih sadržaja kao što su učenički kviz opšteg znanja na engleskom jeziku, radionica izrade kozmetičkih krema, takmičenje u stonom tenisu, prezentacije o vulkanima i obnovljivim izvorima energije, eksperimenti iz fizike i animacije iz matematike, a prikazan je i film o školi čiji su autori sami učenici.
Dragana Bošnjak
Zimski vašar i “Čvarakfest” u Karancu
Čvarkomanija među Baranjcima
U baranjskom, nadaleko poznatom etnoselu Karancu nedavno je održan Zimski vašar, a u okviru njega i drugi “Čvarakfest”, na kome se okupilo 13 “majstora od čvaraka”, koji su pred četveročlanim žirijem, sastavljenim od dobrih “čvarkoznalaca”, morali pokazati ko najbolje topi čvarke. Pobijedio je tek jedanaestogodišnji majstor Luka Piljić, sin Marka Piljića, vlasnika karanačkog smještajnog kapaciteta “Ivica i Marica”.
Drugi “Čvarakfest”, popraćen veselom tamburaškom svirkom, organizovala je Turistička zajednica Baranje, a na njemu su kao gosti bili i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te pjevač, glumac i voditelj Davor Dretar Drele. Ove godine na Zimskom vašaru bilo je nešto manje izlagača i prodavača, ali i manje radoznalog naroda i potencijalnih kupaca – valjda zbog krize, a možda i zime, no vjerovatnije zbog onoga prvog.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) Kolarević iz Jagodnjaka, kao i prošle godine, vrlo se dobro pripremilo ponudivši kupcima sve svoje proizvode. Opisaćemo detaljnije ponudu OPG-a Kolarević (uz navođenje cijena) za ravnanje budućim posjetiocima karanačkih vašara. Porcija čobanca ili roštilja s prilogom, uz neograničenu količinu hleba, koštala je 15 kuna. Svježe domaće kobasice mogle su se kupiti po 30 kuna za kilogram, a one dimljene po 40 kuna. Istu cijenu imala je i dimljena slanina. Čvarke, glavni proizvod na “Čvarakfestu” koje je probao i Davor Dretar Drele, moglo se kupiti po 60 kuna za kilogram.
Uz domaću mast (deset kuna), Kolarevići su imali i sira te kuvanoga vina za zagrijavanje.
Cijelo vrijeme trajanja manifestacije, sve što su nudili moglo se degustirati bez obaveze na kupovinu, ali mnogi nisu odoljeli, a da ne napune prtljažnike automobila jer su znali da je osnovni uslov za učešće na Zimskom vašaru i “Čvarakfestu”: sve mora biti isključivo domaće. J. Nedić
Saradnja pobratimskih opština iz Hrvatske i BiH
Šamačka pesma za Borovčane
Borovska publika bila je počašćena koncertom Pevačke grupe “Heruvimi” iz Bosanskog Šamca koja deluje u okviru tamošnjeg Srpskog sokolovskog društva “Sveti Vasilije Ostroški”.
– Prvenstveno smo oformljeni da negujemo tradiciju srpske pravoslavne i duhovne muzike, ali pevamo i narodnu, etno, zabavnu kao i muziku drugih naroda. Negujemo sve što je duhovno, prvenstveno vezano za pravoslavlje, okupljajući se oko našeg zaštitnika sv. Vasilija Ostroškog – kazao nam je predsednik društva, protojerej-stavrofor Jovo Lakić.
Tako su posetioci, osim u svetovnoj i duhovnoj muzici, mogli uživati i u tradicionalnoj etno muzici, umetničkim kompozicijama i zabavnoj muzici, ali i poznatim ruskim, makedonskim i engleskim evergrin pesmama. “Heruvimi” okupljaju 20-ak članova, uglavnom mladih ljudi. Borovo i Bosanski Šamac su dve pobratimske opštine te je otuda došlo i do saradnje u oblasti kulture. D. B.