Balkan prolaz

POPLAVE

Širom Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije opet je na hiljade raseljenih i prognanih. Preko 3.000 u Istočnoj Bosni i preko 12.000 u Albaniji. Iako se stanje nakon izljeva pomahnitalih rijeka polako stabilizira, materijalna šteta je ogromna. Uništena su čitava naselja, razorena su poljoprivredna gazdinstva već ranije pripremljena za zimu, aktivirana opaka klizišta. U Tuzli su Zilka, Safija i Nermin Salkić izgubili živote kada se pod njihovom kućom doslovce otvorila zemlja. Najgore je bilo u vodotoku Neretve i Drine.

Tunel Sozina, na putu od Bara do Podgorice, zatvoren je zbog rekordne razine Skadarskog jezera. Vanredno stanje je proglašeno najprije na području općine Goražde zbog obilne kiše i povećanja vodostaja Drine koja se izlila i koja kod Višegrada umalo nije odnijela znamenitu Andrićevu ćupriju. Neretva je u Konjicu odsjekla cijelu jednu regiju na istočnoj, lijevoj obali Neretve, a niže, u Metkoviću, potopila je 200 kuća. Mediji javljaju da školama na desnoj obali Neretve nema nastave.

Istovremeno, gradovi na sjeveru Crne Gore su u kritičnom stanju, Berane i Zeta su evakuirani. Stihija je pogodila i Sandžak, gdje je situacija također teška, naročito u Prijepolju.

VIZE

Vlada Srbije odlučila je da ukine vize za ulazak državljana Albanije u Srbiju, objavljeno je u novom Službenom glasniku Srbije. Prema rečenoj odluci, koju je potpisao potpredsjednik vlade Ivica Dačić, u Republiku Srbiju mogu bez vize državljani Republike Albanije, nosioci svih važećih putnih isprava Republike Albanije.

Podsjetimo, Albanija je u aprilu 2010. ukinula vize za građane Srbije. Sada državljani Albanije, kojima su odlukom Vijeća ministara Evropske unije od 8. novembra ukinute vize za putovanja u zemlje “šengenskog prostora”, bez vize mogu i u – Srbiju.

NOBEL

Zarad očuvanja dobrih bilateralnih odnosa sa Kinom, Ministarstvo vanjskih poslova Srbije naložilo je diplomatskim predstavnicima u Oslu da nipošto ne prisustvuju dodjeli Nobelove nagrade za mir koja ove godine ide u ruke kineskom disidentu Liu Xiaobou. Ovaj poznati aktivist i borac za ljudska prava, služi 11-godišnju zatvorsku kaznu “zbog subverzivnih aktivnosti”, a Nobelov komitet je odluku o dodjeli nagrade obrazložio njegovim zalaganjem za ljudska prava i demokratiju u Kini. Tako se Srbija pridružila listi od 19 zemalja koje neće imati svoje predstavnike na ceremoniji dodjele nagrade, koja će se održati u petak, 10. decembra.

Osim Kine, svečanosti neće prisustvovati predstavnici Rusije, Kazahstana, Kolumbije, Tunisa, Saudijske Arabije, Pakistana, Srbije, Iraka, Irana, Vijetnama, Afganistana, Venecuele, Filipina, Egipta, Sudana, Ukrajine, Kube i Maroka, saopćeno je iz Nobelovog komiteta.

Također, navedeno je da će izaslanici pobrojanih zemalja sa ceremonije izostati iz različitih razloga, te da je Kina vršila pritisak bez presedana na strane diplomate u Oslu da bojkotuju ovaj događaj. Svjetske agencije su izvijestile kako je zvanični Peking poslao apele ministarstvima vanjskih poslova i ambasadama da ne dođu na dodjelu, upozoravajući na “posljedice koje će snositi oni koji podrže Liua”. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je pristalice dodjele ovogodišnje Nobelove nagrade za mir Liju “klaunima” koji izvode farsu.

LAUREAT

Beogradski “Danas” piše kako je u čast Ive Josipovića u Banjaluci priređen mini balkanski samit, a bilo je i onih koji su događaj instantno proglasili historijskim. Tako je i bilo. Predsjedniku Hrvatske je uručena nagrada “Ličnost godine” Nezavisnih novina.

Svečanosti su prisustvovali i predsjednik Srbije Boris Tadić, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, članovi Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, te drugi visoki zvaničnici iz regije. Milorad Dodik igrao je dvostruku ulogu domaćina – kao netom izabrani predsjednik Republike Srpske i kao bliski prijatelj Željka Kopanje, vlasnika Nezavisnih novina, Glasa Srpske i općenito medijske scene u ovom BiH entitetu. Laureat Josipović je rekao kako mu je čast što prima nagradu Nezavisnih novina i što su ovdje svi oni sa kojima je uspješno surađivao i da ovu nagradu vidi kao “priznanje svima koji se bore za pomirenje, razumijevanje i suživot”.

Izrazio je uvjerenje da će Hrvatska i njeni susjedi jednog dana zajedno biti u Evropskoj uniji, “kao partneri, prijatelji i suradnici”, poručivši da vjeruje u dijalog, solidarnost i poštovanje. Inače, banket je zračio optimizmom. Josipović je istakao da ima “veliko povjerenje u novu zrelost i optimizam naših zemalja”, te misli “da smo pokazali da smo sposobni da se suočimo sa svim teškim pitanjima, da budemo otvoreni, jaki, da osudimo zlo koje se dogodilo i sa odlučnošću pogledamo u budućnost”. Domaćin Dodik je, u istom duhu, rekao da Ivo Josipović i Boris Tadić daju ključni doprinos optimizmu i vraćanju povjerenja u regionu. Samo noć ranije je domaćin Dodik u intervjuu jednoj hrvatskoj televiziji ponovio već dobro poznate stavove: priznao je, u čast razumijevanja i suživota, da na Republiku Srpsku gleda kao na svoju domovinu, ali Sarajevo nije priznao kao svoj glavni grad. To jest političko središte BiH, veli Dodik, no “tamo ima više Kineza nego Srba i Hrvata”.

BRAMMERTZ

Glavni tužitelj Haškog tribunala Serge Brammertz održao je govor pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda u kojem je rekao da “Srbija drži ključ hapšenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića” i da vlasti u Beogradu moraju učiniti više u tom cilju. U svom redovnom obraćanju u sjedištu UN-a Brammertz je kao razlog za zabrinutost naveo “propust Srbije da uhapsi Mladića i Hadžića”, ukazujući da srpske vlasti moraju “prevazići jaz između izražene spremnosti za hapšenje bjegunaca i operativnog rada na tome”. Istovremeno, glavni je tužitelj pohvalio trend primjene preporuka haškog tužiteljstva za poboljšanje potrage za bjeguncima, ističući potrebu da se na oštriji način posvete pojedincima i mrežama koje podržavaju optužene u bjekstvu. Pritom, Brammertzov je zaključak: suradnju Srbije u dostavljanju dokumenata i omogućavanju pristupa dokumentima i svjedocima, ocijenio je kao dobru.