Najvažnije je učestvovati

U nedjelju, 12. decembra biće održani vanredni parlamentarni izbori na Kosovu. Njihova neobična važnost sastoji se u činjenici da će vlada koja nakon njih bude formirana voditi dijalog s vladom Republike Srbije oko “životnih pitanja”. Predmet dijaloga, koji počinje u januaru sljedeće godine uz pomoć EU-a i SAD-a, biće normalizacija odnosa između Beograda i Prištine, mada Srbija još stoji čvrsto na stajalištu da nikada neće priznati Kosovo.

Izbori su, pored ostalog, veoma važni i za srpsku zajednicu na Kosovu. Politička integracija srpskih enklava južno od Ibra u kosovsko društvo započela je prošle godine na lokalnim izborima, na kojima su Srbi mimo očekivanja učestvovali u značajnom procentu i osvojili vlast u pet opština. Očekuje se da će njihovo učešće na parlamentarnim izborima biti još značajnije, jer su svjesni činjenice da je neučestvovanje najgore rješenje.

Deset mandata

Od ukupno 29 lista koje će se takmičiti za 120 mjesta u Parlamentu Kosova, osam su podnijele političke stranke srpske manjine. Srpska zajednica ima zagarantovanih deset mandata, a uz veliku izlaznost mogla bi osvojiti i svih 30. No, kako se ne očekuje značajniji odziv Srba na sjeveru Kosova, jer su uslovi njihova života i očekivanje od dijaloga bitno različiti od onih južno od Ibra, kvotu od 30 poslanika srpska zajednica neće dohvatiti, ali će svakako prevazići onu minimalnu.

Opšti favorit na izborima je stranka sadašnjega premijera Hašima Tačija, tim više što mu je glavni konkurent, Demokratski savez Kosova (DSK), stranka koju je nekada vodio pokojni Ibrahim Rugova, u političkom raskolu: od te su stranke nastale još tri i DSK više ne predstavlja snažnu političku partiju.

Masovni su izborni skupovi Albina Kurtija, lidera Samoopredjeljenja, koji zagovara ujedinjenje svih Albanaca, mada se – zato što nema ozbiljnu stranačku infrastrukturu – ne bi moglo kazati kakav će rezultat on postići. Tu su još stranke haškog optuženika Ramuša Haradinaja i kosovskog tajkuna Pacolija, koje sigurno ulaze u Parlament. Za prelazak cenzusa ima izgleda i Građanska partija mladog Ilira Dede, američkog đaka, koja ima podršku među urbanom mladeži i čija bi pojava u Parlamentu značila veliko osvježenje za politički život Kosova.

Što se srpske zajednice tiče, dvije će se liste takmičiti za najveći broj srpskih glasača. To je lista Samostalne liberalne stranke, koja je učestvovala u Vladi Kosova u prethodnom mandatu i imala dvojicu ministara, i Zajednička srpska lista koju predvodi Rada Trajković. Pojava Zajedničke srpske liste je veoma zanimljiva, jer u njoj učestvuju političari, članovi političkih stranaka sa sjedištem u Beogradu, kako onih iz vlade tako i onih iz opozicije. Sve su se te stranke saopštenjima izjasnile da “nema uslova za izlazak na kosovske izbore”, a njihovi funkcioneri na Kosovu, svi redom plaćeni iz državnog budžeta Srbije, ipak su napravili izbornu listu. Vlada Srbije, od koje su kosovski Srbi očekivali da će imati jasan stav oko izlaska na izbore, poslala je prilično nejasnu poruku. U toj se poruci kaže da “nema uslova za to da Vlada pozove Srbe na izbore, ali da onaj ko izađe, neće snositi nikakve štetne posledice”. To znači da neće izgubiti posao plaćen iz budžeta Srbije, da neće biti prijetnji ukidanjem studentskih stipendija ili socijalnih davanja.

Popustile tenzije

Autor ovoga teksta bio je u prilici da s jednom grupom javnih ličnosti iz Srbije – koje su pozvale Srbe da izađu na kosovske izbore – u organizaciji Helsinškog odbora za ljudska prava boravi više dana u srpskim enklavama južno od Ibra. Postoje četiri područja gdje je značajna koncentracija Srba: Gračanica, predgrađe Prištine s devet sela oko nje, gdje živi oko 30 hiljada Srba, potom Štrpce u planinskom dijelu, s prekrasnim ali zapuštenim zimskim ski-centrom na Brezovici i 12 hiljada stanovnika, zatim Kosovsko pomoravlje s dvadesetak hiljada i Novo Brdo s okolnim selima sa po pet-šest hiljada stanovnika. Postoji i niz manjih enklava oko Kosova Polja, Vučitrna, Lipljana i na Metohiji.

U razgovorima sa Srbima – po kafanama, prodavnicama, ambulantama, privatnim kućama – vidi se da više ne dominiraju “velike” teme i priče o državnosti. U centru pažnje su socijalni položaj, nezaposlenost i briga oko toga kako preživjeti. Poruku Vlade Srbije su shvatili i preveli kao “mi vas iz unutrašnjopolitičkih razloga ne možemo pozvati na izbore, ali ne bi bilo loše da izađete” i izlazak će, sudeći po tim kazivanjima, biti značajan. Popustile su i međuetničke tenzije. U Štrpcu postoje firme koje partnerski drže Srbi i Albanci, što je ranije bilo teško zamislivo.

U centru Gračanice i na štrpačkim ulicama rade bageri, rovokopači i građevinski radnici. Ni to se nije odavno viđalo i lako je zaključiti da lokalni političari tim radovima i investicijama u predizborno vrijeme pokušavaju animirati birače.

Novi politički vjetrovi

Mladi predsjednik opštine u Štrpcima Bratislav Nikolić izložio nam je razvojne planove. Jezik kojim se služi ovaj tridesetogodišnjak nešto je novo u odnosu na kosovske političare kakve smo znali: to je menadžerski jezik, okrenut biznisu, profitu i ekonomskoj perspektivi. Jedino što je u njegovu izlaganju imalo blagu dozu politike bila je rečenica da se “mora uraditi sve da mladi ljudi ostanu u Štrpcu, jer u suprotnom sve što se radi gubi smisao”. Nova realnost vjerovatno donosi i nove ljude i nov odnos prema stvarnosti.

Vlasnik dobrog restorana s odličnom kuhinjom na izlazu prema Siriničkoj župi potvrdno klima glavom na naše pitanje hoće li izaći na izbore. Kaže da hoće i dodaje da će to uraditi iz inata. Objasnio je da on nema lične ambicije u politici, ali da ga nervira odnos Vlade Srbije prema kosovskim Srbima i da mu je više dosta pitijskog jezika. “Moramo se o sebi brinuti sami, onoliko kolike su naše snage. Imati svoje ljude u institucijama važan je uslov opstanka. Od Srbije očekujemo da nam u tome ne odmaže, mada cijenimo pomoć koju daje oko školstva, zdravstva i socijale”, kazao nam je ovaj mladi ugostitelj. Generalni utisak je da se počinju osjećati neki prijatniji politički vjetrovi na Kosovu.