Pokrajine

Pri kraju obnova Tehničke škole u Borovu naselju

Privremena nastava u Radničkom domu

Iako uslovi u Radničkom domu nisu u potpunosti zadovoljavajući jer ta zgrada ipak nije škola, situacija je puno bolja od one u kojoj su srednjoškolci bili proteklih godina

Učenici Tehničke škole “Nikola Tesla” u Borovu naselju trebali bi sledeću školsku godinu započeti u obnovljenoj zgradi. Obnova te škole, za koju se tvrdilo da je bila jedina neobnovljena srednja škola u Hrvatskoj nakon rata, krenula je početkom septembra. Radovi su počeli prvo na sportskoj dvorani, a za to se vreme u ostatku škole odvijala nastava. U drugoj polovini oktobra, učenici i nastavnici preselili su se u obližnju zgradu Radničkog doma. Tamo se pojavio problem grejanja, koji je, na sreću, ubrzo rešen.

Iako uslovi u Radničkom domu nisu u potpunosti zadovoljavajući jer ta zgrada ipak nije škola, situacija je puno bolja od one u kojoj su srednjoškolci bili proteklih godina. Škola je prokišnjavala, svi prozori bili su truli, a vodovodne i električne instalacije dotrajale, tako da su predstavljale opasnost.

Katastrofalni uslovi

Zbog katastrofalnih uslova, prosvetna inspekcija je pre tri godine zapečatila sportsku dvoranu i zabranila njeno korištenje. Dugogodišnja nastojanja bivšeg direktora škole Slobodana Perića prema nadležnim institucijama s ciljem da se škola obnovi, urodili su plodom tek prošle godine. Nakon niza medijskih istupa i apela profesora i učenika, školu su posetili predstavnici Vlade i resornog ministarstva te najavili obnovu.

Perića, koji je otišao u penziju, prošle godine je nasledio Đorđe Lukić, koji je nastavio pripremu potrebne dokumentacije za rekonstrukciju škole. Obnovu škole sa ukupno 14 miliona kuna finansira Vlada, a radove izvodi firma Kera-kameks iz Piškorevaca.

– Zadovoljan sam što je obnova počela i nadam se da će završiti u roku. Na sadašnji prostor još uvek se adaptiramo. Nakon desetak dana koje smo proveli u selidbi, nastava se sada odvija normalno, a sve što nismo uspeli realizovati nadoknadićemo do kraja godine – kaže direktor Lukić, objašnjavajući da škola koristi prvi i drugi sprat gde je uređeno 17 učionica.

Srednja tehnička škola “Nikola Tesla” u Borovu naselju broji oko 450 učenika, raspoređenih u 35 odeljenja i tri grupe zanimanja: elektro, mašinska i hemijska. U 18 odeljenja nastava se odvija na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, dok je 17 odeljenja s nastavom na hrvatskom jeziku. Ove godine je u prvi razred upisano 142 učenika.

Odustali od upisa

– Verujem da ćemo u obnovljenoj školi imati više učenika. Ove godine su mnogi roditelji odustali od upisa svoje dece u našu školu kada su videli u kakvom je stanju – dodaje Lukić.

Osim učenika sa područja Vukovara i okoline, školu pohađaju i brojni srednjoškolci sa područja Vinkovaca i Županje. Iako su uslovi za rad  proteklih godina bili daleko od normalnih, učenici vukovarske tehničke škole su zahvaljujući stručnosti nastavničkog kadra i vlastitoj upornosti ipak postizali dobre rezultate. Mnogi su od njih upisali fakultete, a mnogi ih i završili, pa su se tako na nedavno raspisani konkurs za radna mesta u školi javili i neki bivši učenici. Profesori i učenici ove škole trudili su se da sarađuju sa srodnim školama u Hrvatskoj i u regiji. Uspostavili su saradnju sa tehničkim školama u Varaždinu, Splitu i Subotici, a namera im je povezati se sa školama u Banjaluci i Tuzli. Upravo ta saradnja sa drugim školama, uz negovanje multietničnosti škole, prioriteti su rukovodstva, na čemu će, kako ističe direktor Đorđe Lukić, graditi svoj imidž u budućnosti.

Dragana Bošnjak

Nemoć sudstva proizvodi odmazde

Zločin bez kazne, kazne bez zločina

Načelnik Škabrnje izjavio je da nitko nije procesuiran za zločine počinjene nad civilima u tom selu. No što je s optuženima koji su bili žrtve političke hajke i nesposobnosti sudstva?

U dane obilježavanja 19-godišnjice ratnog stradanja Škabrnje, glasno je odjeknula izjava općinskog načelnika Luke Škare da je “žalosno i tužno da nitko nije procesuiran za zločine počinjene nad civilima u Škabrnji”. Međutim, Županijski sud u Zadru još je 1995. vodio proces protiv 26 optuženih za zločin u Škabrnji, pri čemu je bio dostupan samo Jovan Badžoka iz Biljana Gornjih, koji je u svom selu uhapšen u “Oluji”. Njegov predmet je izdvojen. Unatoč tome što kobnog dana nije bio u Škabrnji i što se u presudi navodi da nema dokaza da je planirao ili izvršio zločin, osuđen je na deset godina zatvora u Lepoglavi, koju je kaznu izdržao u cijelosti.

Za Škabrnju je doneseno ukupno 17 presuda na po 20 godina zatvora, a među osuđenima bila je i medicinska sestra Zorana Banić, optužena na osnovu iskaza mentalno zaostalog mladića koji ga je naknadno povukao, ali su se mještani kasnije sjetili da je tog kobnog dana ona navodno bila u selu. Zorana Banić uhapšena je 2001. u Švicarskoj i izručena Hrvatskoj. Iskoristila je pravo da joj se ponovo sudi, dobivši 13 godina zatvora. Kaznu je zbog nepravilnosti ukinuo Vrhovni sud, ističući da se u zadarskoj presudi navodi da nikoga nije ubila. Na trećem suđenju dobila je deset godina zatvora, što joj je Vrhovni sud preinačio na šest. Kaznu je 2007. odslužila u cijelosti, a onda je otišla u Crnu Goru.

Edita Rađen Potkonjak, koja od 1992. živi u Banjaluci, osuđena je za Škabrnju na 15 godina zatvora, na osnovu izjave svjedoka koji nije bio u tom mjestu u vrijeme zločina. Presuda je 1998. godine odlukom Vrhovnog suda postala pravomoćna, ali nakon žalbe koju je uložio njen advokat Slobodan Budak, postupak je vraćen na ponovno suđenje. Tužilaštvo je preinačilo optužnicu prekvalificiravši krivično djelo u optužbu za djelo oružane pobune, ali opet nije pronađen ni jedan dokaz da je ona tog dana bila u Škabrnji. Kako je riječ o djelu koje potpada pod Zakon o općem oprostu, zadarskom sudu nije preostalo drugo nego obustaviti postupak, pa je od decembra 2009. Edita Rađen Potkonjak slobodna osoba.

Njen brat Ernest Rađen, košarkaški trener Arisa iz Soluna, zbog lažne optužbe proveo je 550 dana u zatvorima Grčke i Hrvatske. Njega je na osnovu hrvatske potjernice grčka policija uhapsila 2006. godine. Nakon 21 dana pritvora pušten je na slobodu uz kauciju, ali je ubrzo vraćen u zatvor, gdje je do izručenja u aprilu 2008. proveo 13 mjeseci. Na suđenju na županijskom sudu u Zadru nitko od svjedoka nije ga teretio za zločin, a tvrdili su kako Rađena u vrijeme zločina nisu ni vidjeli u Škabrnji. Rađen je kao oficir vojne policije bio upućen u Škabrnju da pruži pomoć mještanima i istraži dojave o ratnim zločinima. Oslobođen je optužbi za učešće u zločinu, ali je proglašen krivim zbog oružane pobune i amnestiran, nakon čega je pušten.

Povratnik Milenko Radak uhapšen je prilikom sređivanja dokumenata 2003. godine i do oslobađanja 2004. proveo je 15 mjeseci u zatvoru. Činjenični opis iz optužnice bio je u najmanju ruku neodređen i nije sadržavao bilo kakvu konkretizaciju postupaka optuženog, pa je Radak oslobođen.

Nenad Jovanović

Obilježen dan VSNM-a Đulovca

Načelnik obećao pomoć

Maksimalno ću pomoći srpskoj zajednici u ostvarivanju uslova za bolji život, poručio je načelnik općine Drago Hodak

Vijeće srpske nacionalne manjine Općine Đulovac obilježilo je u mjesnom domu u Batinjanima svoju krsnu slavu i dan vijeća, Aranđelovdan. Domaćin slave, predsjednik općinskog VNSM-a Milan Radaković, ugostio je brojne goste iz svih krajeva Zapadne Slavonije, dok je obred proslave krsne slave vodio protojerej pravoslavne crkve u Daruvaru o. Luka Bosanac. Krsnu slavu općinskom Vijeću srpske nacionalne manjine čestitao je i načelnik Općine Drago Hodak, koji je istakao da se zajedničkim snagama moraju graditi budućnost i suživot.

– Kao načelnik i kao čovjek maksimalno ću pomoći srpskoj zajednici u ostvarivanju uslova za bolji život na njihovim vjekovnim ognjištima. Moramo zajedno graditi budućnost – poručio je Hodak i najavio na proljeće izgradnju vodovodne mreže za sela Potočane i Koreničane, u kojima žive povratnici treće životne dobi.

– Dokumentacija za izgradnju infrastrukture u tim selima je gotova, samo da počnemo sa radovima – dodao je načelnik, što je među okupljene vratilo optimizam.

– Zadovoljni smo suradnjom sa općinskim vlastima. Pomažu i izlaze nam u susret koliko je u njihovoj moći. Osim spomenutog vodovoda, sljedeće godine očekujemo i nasipanje puta kroz selo Škodinovac, a nadamo se uskoro da će to selo dočekati i asfaltiranje. Također, u planu je i asfaltiranje najstarijeg sela na području Zapadne Slavonije, Dobre Kuće – ističe Milan Radaković i dodaje će se uz pomoć općine nastaviti aktivnosti obnove spomenika žrtvama Drugog svjetskog rata na đulovačkom području, prije svega spomenika u Novoj Krivaji.

– Vrata VSNM-a uvijek su otvorena da pomognemo sa pravnim savjetima i da uputimo ljude kako da ostvare obnovu i povrate svoju imovinu – objašnjava Radaković i dodaje da u posljednje vrijeme ljudi najviše dolaze sa problemima uzurpacije privatne imovine.

Paulina Arbutina

VSNM Grada Karlovca

Uspomena na ugledne Karlovčane

Na sjednici VSNM-a Grada Karlovca bilo je govora o održavanju grobova poznatih građana koji nemaju nasljednika, a sahranjeni su na karlovačkom pravoslavnom groblju. Inače, Zelenilo već vodi brigu o grobovima nekolicine poznatih građana (liječnik dr Gajo Petrović, obitelj Barako, prof. Milan Radeka, vladika Lukijan Mušicki…), a podaci o njima nalaze se na ploči na ulazu u pravoslavno groblje.

Kako kaže predsjednik karlovačkog VSNM-a Milan Lapčić, želja je da se taj spisak proširi i na ostale, izvan grada poznate i zaslužne, a uz grad i Zelenilo u tu bi se akciju uključilo i Vijeće. Među imenima se spominju poznati trgovac Danilo Banjanin, Simo Skeledžić koji je financirao izgradnju srpske osnovne i učiteljske škole, današnjeg Đačkog doma na centralnom gradskom trgu, i drugi.

Vijeće će svečanom sjednicom, a prije toga liturgijom u karlovačkom hramu Svetog Nikole, 19. decembra obilježiti svoj dan i krsnu slavu, Svetog Nikolu. Zbog krize i manjeg priliva sredstava za rad, dogovorena je saradnja sa županijskim Vijećem radi racionalizacije troškova i zajedničkog korištenja prostorija. M. C.

Episkop Lukijan u Budimcima

Živite u zajedništvu

Episkop osečkopoljski i baranjski g. Lukijan služio je svetu arhijerejsku liturgiju u Budimcima kod Našica, u crkvi Vaznesenja Gospodnjega. Oko stotinjak vernika prisustvovalo je ovoj molitvenoj svečanosti. Njegovom preosveštenstvu na liturgiji su sasluživali protojereji-stavrofori Branko Rogan i Jovan Klajić te dvojica đakona. Episkop Lukijan je pozvao na traženje novih puteva za normalan život u zajedništvu sa svim ljudima dobre volje, bez obzira na njihovu versku i nacionalnu pripadnost.

Po završetku svete arhijerejske liturgije, svi prisutni prešli su u novoobnovljeni crkveni dom gde je episkop osveštao novoobnovljenu crkvenu salu, prostorije budućeg sabiranja preostalih vernika ove parohije. Za veliko zalaganje u obnovi duhovnog i materijalnog života crkvene parohije budimačke episkop Lukijan dodelio je sledeća odlikovanja: nadležnom parohu Nemanji Kljaiću pravo nošenja crvenog pojasa i kadifene kamilavke, a predsedniku Crkvene opštine Radovanu Beari veliko priznanje Srpske pravoslavne crkve, orden Sv. Save trećeg stepena. Ovoj molitvenoj svečanosti prisustvovao je i Goran Đanić, načelnik Opštine Podgorač. (Info-služba Eparhije OSPiB / P. A.)

Božićni sajam u zagrebačkom Arena centru

Navala na proizvode iz Srbije

Ni nova lokacija, nedavno otvoreni Arena centar u Zagrebu, ni hladnoća i mraz nisu spriječili brojne goste da u nedjelju prije podne posjete tradicionalni 16. Božićni sajam, koji organizira Međunarodni klub žena. Na njemu su predstavnici ambasada prodavali tradicionalne proizvode, igračke i hranu specifičnu za svaku od država sudionica. Prikupljeni prihod darovan je Centru za odgoj i obrazovanje Čakovec, u kome su djeca s teškoćama u razvoju i autizmom.

Na tezgi ambasade Srbije bili su izloženi donirani proizvodi: vina podruma Radovanović iz Krnjače, juhe, pudinzi i začini niškog poduzeća “Jumis”, keksi i drugi konditorski proizvodi i grickalice beogradskog “Svislajona” i “Jafe” iz Crvenke.

– Ljudi za naše proizvode pokazuju velik interes – kažu srpski diplomate, dok se roba pred njima brzo smanjuje. Među proizvodima zanimljiv je “Euro jafa keks”, koji je zapravo iz Hrvatske gdje ga proizvodi poduzeće iz Siska u sastavu “Svislajona”. Svoje mjesto na tezgi Srbije imala su i udruženja žena “Tara” iz Ličkog Petrovog Sela i “Nit” iz Korenice.

– Žene iz  “Tare”, što je inače lokalni izraz za tkalački stan, izložile su, kao i ranijih godina, tkane i pletene tekstilne proizvode, od šalova do debelih ličkih čarapa – kaže voditeljka “Tare” Sonja Leka. N. J.

“Privrednik” pomaže učenicima i studentima

Stipendije koje školovanje znače

Gotovo 50 učenika i studenata dobivat će stipendiju iz Fonda “Vladimir Matijević”. Stipendije je zaslužilo i dvoje odličnih studenata, stipendista Fonda “Ivana Vujnović”

Dobivena stipendija mnogo mi znači jer njome dobrim dijelom plaćam učenički dom i druge troškove – rekla je Milana Zorić iz Vrgimnosta, učenica trećeg razreda Hotelsko-turističke škole u Zagrebu, nakon podjele stipendija Srpskog privrednog društva “Privrednik”. Ona je jedna od ukupno 21 učenika i 25 studenata koji će ove godine dobivati stipendiju iz Fonda “Vladimir Matijević”, što će joj olakšati školovanje. Učenici dobivaju po 400, a studenti po 800 kuna mjesečno. Uz njih, stipendiju od hiljadu kuna mjesečno dobivat će i dvoje odličnih studenata, stipendista Fonda “Ivana Vujnović” koji je osnovala Nevenka Ljubić u spomen na svoju tragično preminulu kćerku, inače svestrano nadarenu i odličnu gimnazijalku.

– Raduje nas velik interes za stipendije, o čemu svjedoči i oko 200 pristiglih molbi – rekao je nakon podjele predsjednik “Privrednika” Nikola Lunić, dodajući da “Privrednik” financira više učenika i studenata nego mnogi gradovi u Hrvatskoj.

– Osim toga, stipendiju ove godine dobiva i preko 80 posto onih koji su je dobili i lani, što znači da je naš izbor bio dobar, a kriteriji ispravni – kaže Lunić.

– Najveći donatori Fonda i ove su godine SNV, Vijeća srpske nacionalne manjine u Zagrebu i ostalim županijama, srpske organizacije i općine. Ove godine u financiranje su se uključile i općine iz istočnih dijelova Hrvatske, kojima će to biti stavka u budžetu za 2011. godinu – rekao je Lunić.

Od pojedinaca i poduzeća značajnu pomoć dali su Boris Vukobrat, poduzeća Matijević i Karin komerc iz Srbije, te brojna poduzeća iz Hrvatske, kao i humanitarna udruženja Srba iz SAD-a i Australije.

Nevenka Ljubić ističe da su u “Privredniku” nastojali da se omogući stipendija za što veći broj djece.

– Nažalost, velik broj djece odbijen je zbog nedostatka sredstava – kaže. Očekuje da će stipendisti Nemanja Aleksić, student master studija na Grafičkom fakultetu u Zagrebu i Dunja Novosel, studentica završne, pete godine turkologije i hungarologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, biti dobri stručnjaci u svom poslu.

– Nadam se da će osim u struci, dati doprinos i u “Privredniku” – kaže Nevenka Ljubić.

– Osim novčane podrške, tu je i masa novih ljudi s kojima je dobro upoznati se – potvrđuje Nemanja Aleksić, koji je već aktivan u “Privredniku”.

Nenad Jovanović

Jubilej itekako potrebne ustanove

Deset godina vrtića u Borovu

Zahvaljujući angažovanju i upornosti načelnika opštine Rade Bosića, u Borovu je pre deset godina nikao vrtić “Zlatokosa” za 120 dece

Održana je svečanost povodom obeležavanja deset godina od osnivanja ustanove za predškolski odgoj “Zlatokosa” u Borovu. Značajan je to jubilej, pogotovo kada se uzme u obzir da Borovo ranije nije imalo vrtić. Kako su pre rata meštani uglavnom radili u Kombinatu gume i obuće, tako su mnogi od njih svoju decu odvodili u vrtić u obližnjem Borovu naselju. Nikada niko nije pokrenuo inicijativu da se jedna takva ustanova izgradi u samom Borovu,  iako bi ona bila sasvim opravdana. Ideja se pojavila tek 1997, u vreme mirne reintegracije.

– Bilo je to izuzetno teško vreme, kada je mnogo mladih ljudi odlazilo iz Borova, a sa njima i deca. Potreba za vrtićem je postojala, ali je teško bilo objasniti ljudima da je to prioritet – seća se Radmila Latas, direktorica vrtića, u to vreme vaspitačica. Zahvaljujući angažovanju i upornosti načelnika opštine Rade Bosića, koji je u pravom trenutku iskoristio podršku i finansijsku pomoć međunarodnih organizacija UNTAES-a i USAID-a, u Borovu je nikla zgrada vrtića kapaciteta za 120 dece.

Najlepši poklon

– Prvih deset godina za nas znači jako puno jer smo uložili puno truda i rada na stvaranju renomea ove ustanove. Trudili smo se da stvorimo takve uslove da se deca u našem vrtiću lepo i ugodno osećaju i da rado dolaze. Mi smo jedna velika kuća, jedno veliko domaćinstvo i jedna velika porodica, a roditelji su naša desna ruka i ja im se zahvaljujem na nesebičnoj podršci – ističe direktorica i dodaje da je kroz vrtić od osnivanja do danas prošlo oko 600 dece. Osim onih iz Borova, u vrtić su dolazili i mališani iz sredina koje tada nisu imale predškolske ustanove, poput Dalja i Bijelog Brda. Bilo je i godina kada je vrtića bio maksimalno popunjen i kada su zainteresovani roditelji bili na listama čekanja. Danas u njemu boravi 80-ak mališana podeljenih u nekoliko starosnih grupa.

– Broj dece u vrtiću je odraz ekonomske situacije. U Borovu ima dece, ali roditelji ne rade i nemaju novca da ih upišu – kaže Latas i dodaje da se cena kreće od 250 do 380 kuna, ovisno o dužini dnevnog boravka.

Vrtić najvećim delom finansira Opština Borovo kao osnivač, zatim roditelji svojim uplatama, a deo sredstava obezbeđuje i Ured za nacionalne manjine. Registrovan je kao ustanova za predškolski odgoj dece srpske nacionalnosti i u njemu se realizuje program na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, uz dva sata hrvatskog jezika u svakoj grupi. Od devetero zaposlenih, šest je vaspitača, a ostali su tehničko osoblje. Najlepši poklon za deseti rođendan dobili su od Opštine Borovo – novu, savremeno opremljenu profesionalnu kuhinju. Trenutno im najviše nedostaju didaktička sredstva koja su neophodna za rad sa decom, ali veoma skupa, pa sve što ne mogu kupiti izrađuju sami.

Zahvalnice uz jubilej

Inspirisana čestim susretima i druženjima s mališanima iz borovskog vrtića, ovdašnja pesnikinja Desanka Šijaković napisala je nekoliko pesama za decu, dok je pesnikinja  Gordana Pavić iz Dalja čitavu jednu zbirku naslovila sa “Zlatokosa”, posvetivši je tako borovskom vrtiću. Stihove nekoliko njihovih pesama komponovao je Dušan Latas, voditelj tamburaške sekcije u borovskom kulturno-umetničkom društvu, a deca otpevala. Osim sadašnjih, na svečanosti upriličenoj povodom desetogodišnjeg jubileja nastupili su i bivši stanovnici vrtića i bivši polaznici koji se danas bave nekim od sportova: tenisom, košarkom, karateom i gimnastikom.

Publiku je takođe oduševio i deo programa posvećen šalama i anegdotama koje se događaju u vrtiću, bilo da su njihovi autori deca ili tete. Povodom desetogodišnjeg jubileja, svima koji su pomogli rad vrtića uručene su zahvalnice.

Dragana Bošnjak

Izložba Perside Žutinić Larma

Renomirana slikarica ikona

Prve decembarske večeri u dvorani SKD “Prosvjete” u Zagrebu otvorena je izložba ikona  Perside Žutinić Larma, slikarice i prosvjetne radnice iz Daruvara. Izložbu prodajnog karaktera, koju čini 50-ak ikona, organizirali su “Prosvjeta” i Centralna biblioteka Srba u Hrvatskoj, a bit će otvorena do Svetog Save, 27. januara 2011.

Autorica je govorila o ikonama koje su joj bile uzor za radove, od Belog anđela do Bogorodice i Svetog Save iz Mileševe, Sopoćana i drugih manastira. Akademski slikar Miloš Popović govorio je o tehnologiji izrade ikona, kako onih iz srednjeg vijeka tako i danas.

– Mnogi ne mogu slikati ikone, ali Persida to može jer gleda na ikone kao stari majstori – rekao je Popović.

– Za svaku moju ikonu treba po nekoliko mjeseci rada, a često ih zbog sitnih detalja slikam kroz povećalo i najtanjim kistom – rekla je umjetnica.

S diplomama Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu, gdje je stekla zvanje diplomiranog slikara-scenografa, Persida Žutinić je prije rata radila na brojnim lokacijama u Srbiji i Crnoj Gori za potrebe Beogradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, a od 1985. do 1993. kao kostimograf i scenograf u teatrima Jugoslavije, pri čemu joj je zadnje radno mjesto bilo u kazalištu u Sarajevu. Od 1994. do 2004. radi kao scenografkinja i izvođač u berlinskim of teatrima i na drugim poslovima u struci, pa je imala i nekoliko velikih izložbi u Centru za kulturu jugoistočne Europe i galeriji SPC-a. Ilustrirala je više knjiga za djecu i odrasle te surađivala s poznatim hrvatskim režiserima. Trenutno radi kao profesorica stručnih predmeta i likovnog izraza u Srednjoj školi u Pakracu. N. Jovanović

KUD iz Borova okrunio ovogodišnje aktivnosti

“Nušićev” godišnji koncert

U Borovu je proteklog vikenda održan godišnji koncert Kulturno-umetničkog društva “Branislav Nušić”. Pored članova folklorne i tamburaške sekcije borovskog KUD-a, u programu koji je održan u školskoj dvorani, pred oko 350 posetilaca, učestvovali su i gosti iz Srbije i Republike Srpske, Kulturno-umetničko društvo “Logovac” iz Despotova kod Bačke Palanke i Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta” Mesni pododbor Gornja Slatina kod Bosanskog Šamca. Subotnji koncert kruna je ovogodišnjih aktivnosti i još jedne uspešne sezone borovskog “Nušića”.

Prema rečima Rade Bosića, društvo je ove godine imalo 16 javnih nastupa, od čega šest u Borovu i deset van mesta. Putovali su širom Bosne i Hercegovine i Srbije, a poslednje i najdraže bilo je putovanje u Slovačku, krajem oktobra. Na 15. Evropskoj smotri srpskog folklora dijaspore, koja je krajem maja održana u Distriktu Brčko, osvojili su srebrnu plaketu.

Društvo, osnovano 1951. godine, svoj rad je obnovilo pre 14 godina. Danas broji oko 160 aktivnih članova u četiri sekcije: najbrojnijoj folklornoj koja je nosilac većine aktivnosti, likovnoj, dramsko-recitatorskoj i tamburaškoj. Jedno je od naših najtrofejnijih društava. D. B.

Vukovarski folkloraši u Budimpešti

Članovi Ansambla narodnih igara SKD “Prosvjete” iz Vukovara boravili su proteklog vikenda u Budimpešti, gde su u okviru adventskih svečanosti nastupili na jednom od glavnih gradskih trgova. Tokom trodnevnog boravka, vukovarski amateri su obišli najvažnije znamenitosti mađarske prestonice, kao i obližnju Sentandreju, grad koji je u 16. veku bio centar Srba u Mađarskoj, a danas broji svega 70-ak meštana srpske nacionalnosti. Prema rečima direktora Ansambla Srđana Tatića, bio je to jedan od četiri planirana programa za decembar.

Već 11. ovog meseca, dodaje Tatić, “Prosvjetini” folkloraši nastupiće u Baču, u okviru kulturne razmene grada Vukovara i opštine Bač, dok će 17. decembra učestvovati na snimanju emisije “Lijepom našom” u Vukovaru i samim tim predstaviti deo kulturne tradicije srpske zajednice vukovarskog kraja. “Prosvjetin” Ansambl narodnih igara priprema i program koji će 26. januara, uoči krsne slave društva Svetog Save, održati u Hrvatskom domu, a reč je o repertoaru srpskih gradskih igara. D. B.

Peti rođendan ogulinske “Prosvjete”

Pljesak Novosađanima

Bogatim dvosatnim kulturno-umjetničkim programom u punoj ogulinskoj sportskoj dvorani, tamošnji pododbor Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” proslavio je peti rođendan. Prvi predsjednik pododbora bio je Siniša Ljubojević, sadašnji zamjenik ogulinskog gradonačelnika, a tu je dužnost nedavno preuzeo novi predsjednik pododbora Neven Vujnović.

U petogodišnjem periodu pododbor se svrstao u nezaobilazni faktor ogulinskog kulturnog života, sudjelujući na mnogim priredbama. Tako je nedavno, povodom Dana grada Ogulina, održana promocija knjige o Trećoj ogulinskoj narodnoj graničarskoj pješadijskoj regimenti s početka 19. vijeka, a pododbor je bio i jedan od inicijatora pokretanja mjesečne emisije za srpsku zajednicu na valovima Radio Ogulina. Organizirao je i niz kulturnih priredbi, muzičkih i likovnih, te sudjelovao na brojnim priredbama širom Hrvatske.

U programu su sudjelovali folklorna sekcija ogulinskog pododbora, Srpsko kulturno umjetničko i duhovno društvo “Đurđevdan” iz Drežnice, pjevačka sekcija pododbora “Prosvjete” iz Viškova, te kao specijalni gosti Akademsko kulturno-umjetničko društvo “Sonja Marinković” iz Novog Sada, uz pratnju narodnog orkestra. Svojim su nastupom oduševili publiku i za to dobili veliki aplauz. M. C.

Volonterski centar Osijek

Godišnje volonterske nagrade

Povodom 5. decembra, Međunarodnog dana volontera, u osječkom Arheološkom muzeju održana je peta godišnja dodjela volonterskih nagrada koje dodjeljuje Volonterski centar Osijek. Cilj je te nagrade afirmacija volonterstva kao društveno pozitivne vrijednosti kroz vrednovanje doprinosa pojedinaca i organizacija koje djeluju za opšte dobro. Prije najavljenih nagrada, nagradu za poseban doprinos razvoju civilnog društva dobila je Marija Zorić iz osječkog Gradskog poglavarstva.

Nagrade su dodijeljene u četiri kategorije. Prva je kategorija za volonterski angažman pojedinca, jedna je nagrada dodijeljena za područje Grada Osijeka, a druga za regiju Slavoniju i Baranju. Nagrade su dobili Marijana Jukić, Josipa Katović i Branko Vrbešić. Druga kategorija odnosi se na primjere dobre prakse uključivanja volontera. Nagrade su dobili Dom za psihički bolesne odrasle osobe Osijek i Bebrinska udruga mladih “BUM” Bebrina. Treća se kategorija odnosi na doprinos poslovnog sektora razvoju volonterstva, a nagradu je dobila INA – Industrija nafte d.d. Posljednja, četvrta kategorija odnosi se na doprinos razvoju školskog volontiranja. U toj kategoriji dodijeljene su tri nagrade: Trećoj gimnaziji Osijek, Ugostiteljsko-turističkoj školi Osijek i Medicinskoj školi Osijek.

Dodjelu nagrada podržali su i Osječko-baranjska županija, Grad Osijek te ambasada SAD-a u Hrvatskoj. J. Nedić