Pokrajine

Općinska vlast i stanovnici protiv tvrtke CIAK

Opasni otpad van iz centra Vojnića

Pogon u kojem se prerađuje opasni otpad nalazi se u centru Vojnića, pedesetak metara od škole, policije, zgrade općine, dječjeg vrtića, doma kulture i tržnice

Općinsko vijeće Vojnića nije prihvatilo idejno rješenje kojim tvrtka CIAK traži prenamjenu bivše Jugoturbinine tvornice pumpi u pogon za skladištenje i preradu opasnog otpada. Vijećnici su odlučili da ne prihvate predloženu dokumentaciju poduzeća koje u centru mjesta prerađuje opasni otpad, te da stave prigovor na ponuđenu dokumentaciju koja bi poduzeću i dalje omogućila istu djelatnost. Odluku o tome bi trebalo donijeti Ministarstvo zaštite okoliša.

Na potezu ministarstvo

Od Ministarstva zaštite okoliša u Vojniću očekuju da poštuje sve zakonske odredbe koje se odnose na izdavanje odluke za daljnji rad.

– Mislimo da je zdravlje naših ljudi i djece važnije od bilo kojeg novca. S obzirom na svoju djelatnost, a to je skladištenje i prerada neopasnog ali i opasnog otpada, kao što su lužine, kiseline, ugljikovodici, akumulatori, ulja i slično, smatramo da CIAK ne može ostati u centru Vojnića. Ne želimo ga otjerati jer je to jedno od naših najuspješnijih poduzeća, visoko je akumulativna djelatnost, zapošljava četrdeset ljudi. Dakle, želimo sa CIAK-om dobre odnose, pa na sadašnjoj lokaciji može skladištiti i obrađivati neopasni otpad, dok skladištenje i preradu opasnog otpada mora prebaciti na neku drugu lokaciju, izvan centra mjesta – kaže Branko Eremić, načelnik Općine Vojnić.

Stanovnici, mjesni odbori i javne institucije jedinstveni su u ocjeni da skladištenju i preradi opasnog otpada nije mjesto u centru Vojnića.

CIAK je u Vojniću 2003. počeo, na temelju privremenog rješenja, prerađivati i skladištiti opasni otpad. Uslijedili su protesti Ministarstvu zaštite okoliša tadašnjeg i sadašnjeg načelnika Eremića i ondašnjeg karlovačkog župana Vlade Jelkovca. Podignuta je tužba Upravnom sudu, a zabrana rada CIAK-a uslijedila je nakon tri godine, 2006, kada je na vlasti u Vojniću bio HDZ. No tada je promijenjen prostorni plan i dodana je rečenica da se u industrijskoj zoni u centru Vojnića, odnosno u bivšoj tvornici pumpi Jugoturbina, dozvoljavaju skladištenje i reciklaža opasnog otpada. Ministarstvo tada izdaje novo rješenje za daljnji rad. Slijedi opet žalba jer nije postojala ni lokacijska ni građevinska dozvola ni Studija zaštite okoliša. CIAK i dalje nastoji dobiti sve potrebne papire kako bi ishodio prenamjenu prostora.

Preseljenje u Kokirevo

– Smatramo da to nije u redu jer se pogon nalazi u centru Vojnića, pedesetak metara od škole, policije, zgrade općine, dječjeg vrtića, doma kulture i tržnice. U dokumentaciji i dalje stoji da nije potrebna Studija utjecaja na okoliš. Projektant je, naime, zatražio od Ministarstva mišljenje o tome, pitajući da li je potrebna studija za skladištenje otpada. Nije navedeno da se radi o opasnom otpadu, pa se na taj način htjela zaobići stvarna situacija. Stoga smo se mi kao lokalna vlast suprotstavili ponuđenoj dokumentaciji – kaže Eremić.

U Vojniću smatraju da bi se skladištenje i prerada opasnog otpada mogli preseliti u obližnju poslovno-industrijsku zonu Kokirevo koja ima građevinsku dozvolu.

Milan Cimeša

Država ispravlja posljedice vandalskog uništavanja antifašističkih spomenika

Uskrsnuće Bakićevog “Bjelovarca”

Hrvatska je pokazala da je jača od vandala i da zna sačuvati vrijednosti koje je legitimiraju kao europsku, demokratsku i zemlju tolerancije, rekao je predsjednik Josipović

Nakon deset godina zalaganja grupe građana, društvene zajednice i države, u memorijalnom parku Borik u Bjelovaru svečano je otkrivena obnovljena skulptura “Bjelovarac”, rad akademskog kipara Vojina Bakića. Skupu su prisustvovali predsjednik Ivo Josipović, ministar kulture Božo Biškupić i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

– Obnova spomenika je suprotstavljanje bezumnom činu njegovog rušenja i pokušaju rušenja sustava vrijednosti antifašističke tradicije demokratske Hrvatske i prljanja Domovinskog rata. Hrvatska je pokazala da je jača od vandala i da znamo sačuvati one vrijednosti koje je legitimiraju kao europsku, demokratsku i zemlju tolerancije – rekao je Josipović.

Poziv na ustanak

– Bakićev spomenik “Poziv na ustanak” ili “Bjelovarac” nezaobilazno je ostvarenje njegovog umjetničkog opusa, čvrsto utemeljeno u hrvatskoj kulturnoj baštini. Njegovim ponovnim otkrivanjem očitujemo nepristajanje na gubitke nacionalnih vrijednosti i spremnost da ih vratimo u okrilje našeg povijesnog i umjetničkog nasljeđa, te jasno usmjerenje prema očuvanju baštine i nastavak izgradnje Hrvatske na temeljima ravnopravnosti, slobode i međusobne snošljivosti – rekao je ministar Božo Biškupić.

– Ne smijemo danas, kada imamo samostalnu Hrvatsku, zaboraviti žrtve onih koji su kroz povijest ginuli za domovinu, slobodu i ravnopravnost. Ova je spomenik na neki način utjelovljenje antifašističkog pokreta u Hrvatskoj i svjedoči i kroz autorovu osobnu tragediju – pogibiju četvorice braće u razdoblju borbe protiv zla – što su fašizam i nacizam bili. Ministarstvo kulture i Vlada nastoje i u ovim teškim vremenima obnoviti oštećenu kulturnu baštinu angažirajući sredstva za obnovu uništenih spomenika – dodao je Biškupić.

Historičar umjetnosti Tonko Maroević je istaknuo zalaganje Bakićevog dugogodišnjeg prijatelja Dušana Matića i arhitektice Snješke Knežević da se “Bjelovarac” vrati kući. Matić ističe da se grupa ljudi koja se nije mirila s uništenjem jednog spomenika dugo susretala s nerazumijevanjem.

– Ali bili smo uporni. Ne znam koliko smo adresa obišli i s koliko ljudi razgovarali – kaže Matić.

Spomenik “Bjelovarac”, koji je Bakić napravio u spomen na antifašističku borbu i četvoricu braće koju su ubili ustaše, miniran je 1991. godine. Počinioci nikada nisu nađeni, a od skulpture su ostale samo glava i šaka.

Rekonstrukcija skulpture

Početkom decenije pokrenute su aktivnosti za obnovu spomenika, pa je od 2002. do 2005. potpisivan apel na koji je svoje potpise stavilo 140 istaknutih javnih ličnosti. Tokom 2007. Ministarstvo kulture donijelo je odluku o obnovi i poslove oko nje povjerilo Hrvatskom restauratorskom zavodu i akademskom kiparu Alanu Vlahovu. Nakon što je skulptura izlivena, trebalo je još neko vrijeme da se uredi prostor gdje će ona doći.

“Bjelovarac” je tek jedno od Bakićevih djela uništenih početkom 90-ih. Dok su neke njegove skulpture obnovljene i stavljene na mjesta gdje su ranije bile, spomenik na Petrovoj gori i dalje je devastiran, a spomenik u Kamenskom u Slavoniji nikada neće biti obnovljen zbog zahtjevne metalne konstrukcije. Bakićeva djela nalaze se i u prošle godine otvorenom Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, a po njemu je nazvana i jedna ulica u blizini tog Muzeja.

Nenad Jovanović

Okrugli stol u Belom Manastiru

Protiv alkohola od najranije dobi

Vijeće za prevenciju kao prioritetni problem definiralo je ovisnost o alkoholu. Preventivno treba djelovati prema mlađoj djeci, već od nižih razreda osnovne škole

Belomanastirska Mirovna grupa Oaza organizirala je okrugli stol na temu “Kako prepoznati ovisnost mladih”, a na inicijativu stručne skupine Vijeća za prevenciju za područje Grada Belog Manastira i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u Mjesecu borbe protiv ovisnosti.

Doktorica Marija Kribl, voditeljica Centra za prevenciju i liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, u uvodnom je izlaganju istaknula da je dobna skupina mladih koji konzumiraju alkohol sve niža. Izrazila je nezadovoljstvo prevencijom jer se u borbu protiv alkohola veoma malo uključuju roditelji i prosvjetni radnici. Po njenom mišljenju, preventivno treba djelovati prema mlađoj djeci, već od vrtića i nižih razreda osnovne škole. I Vijeće za prevenciju za područje Grada Belog Manastira kao prioritetni problem definiralo je ovisnost o alkoholu.

Okruglom stolu odazvao se velik broj predstavnika institucija, udruga i dio pozvanih roditelja. Zaključak diskusije je da je problem složen i višestruk te da u tom smislu treba odgovoriti na njega kroz prevenciju na više razina. Stoga je kroz obrazovne ustanove predloženo planiranje i provođenje dugoročnih preventivnih programa usmjerenih prema djeci i roditeljima, i to od najranije dobi.

Također je zaključeno da je potrebno i ubuduće pojačano provoditi zakonske mjere od strane organa i institucija. Naglašena je također potreba zajedničkog sustavnog rada i razmjene informacija između roditelja, udruga i institucija. Ono što je možda bilo najupečatljivije kao zaključak prisutnih je da je svaki pojedinac i pojedinka u društvu, a posebno roditelj i nastavnik jer ima odgojnu ulogu, dužan preispitati sebe postavlja li uopće djeci i mladima jasne granice prihvatljivog, zdravog i društveno dozvoljenog ponašanja. J. Nedić

Književna večer u Centralnoj biblioteci Srba u Zagrebu

Žanrovski prevrat u književnosti

Nalazimo u sasvim novoj situaciji, nezabilježenoj u historiji: usvaja se žargon novih medija, nastaju imejl romani, a blogovi se štampaju u formi knjige

Pisci Mirko Demić i Mihajlo Pantić gostovali su na književnom susretu u Centralnoj biblioteci Srba u Preradovićevoj ulici u Zagrebu. Pantić je iznio prikaz stanja u srpskoj književnosti.

– Traumatičnost tranzicijske zemlje ogleda se i u književnosti. Došlo je do fenomena “književne nepreglednosti”, jer zbog velikog broja objavljenih knjiga godišnje nitko nema pravi uvid u to što se stvarno dešava. U Srbiji se desetostruko umnožila industrija na tom polju, pa dolazi do pojeftinjena štampe, a knjige su lako dostupne. U posljednjih 15 godina došlo je i do žanrovskog prevrata u literaturu. Ne usvaja se samo žargon novih medija, već knjige postaju elektronski prijepisi i nastaju imejl romani, a blogovi se štampaju u formi knjige. Takve forme svjedoče da se nalazimo u novoj situaciji, nezabilježenoj u historiji. Riječ je o novom trenutku stare umjetnosti, književnosti, koja se širi i prilagođava do granica o kojima nekoć nismo ni slutili – rekao je Pantić. Naveo je pritom kako se situacija u književnosti promijenila i po pitanju definiranja njene društvene funkcije.

– Dok je u drugoj polovici 20. vijeka bio važan odnos ideologije i estetike, sada se miješa nekoliko momenata. Sve zemlje regiona žele ostvariti tržište umjetnosti i protok kapitala, no to ne ide baš najbolje. Novi impuls je i želja da se književnost medijski oglasi, jer mediji snažno utječu na status književnika. Ostaje i briga da li će knjiga opstati pred naletom kompjuterizacije. No, smatram da je to preforsirano pitanje, jer riječ je o formi kulture koja nije loša. Svejedno je kako ćemo čitati knjige, bitno je da ih čitamo – zaključio je Pantić.

Pisci porijeklom iz Hrvatske

Mirko Demić svoje je stvaralaštvo predstavio s naglaskom na najnoviji roman, “Trezvenjaci na pijanoj lađi”, objavljen prije osam mjeseci.

– “Trezvenjaci” su višeslojni roman koji opisuje nesreću našeg naroda, srpsko-hrvatske odnose, kulturna prožimanja i bratoubilaštvo, a analizirana su pritom i književna djela velikana poput Crnjanskog i Krleže – rekao je Demić, rođen 1964. u Gornjem Klasniću kod Gline, a koji od 1995. živi u Kragujevcu.

Dosad je objavio knjige: “Jabuke Hesperida”, “Slamka u nosu”, “Ćilibar, med, oskoruša”, “Apokrifi o Furtuli”, “Sluge hirovitog lučonoše”, “Molski akordi”, zatim knjigu eseja “Pod otrovnim plaštom” i publicističke tekstove “Slađenje gorčinom”. Urednik je kragujevačkog časopisa za književnost “Koraci”. Demić se formirao kao pisac koji raste iz knjige u knjigu, sa svakom postaje sve zanimljiviji i polemičniji. Dio je novog vala u Srbiji, sa još nekolicinom kolega pjesnika koji vuku porijeklo iz Hrvatske.

Mirna Jasić

Dan ljudskih prava u Karlovcu

U povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, u Karlovcu je 13. i 14. decembra održan dvodnevni festival dokumentarnih filmova o ljudskim pravima, koji su nagrađivani na raznim festivalima širom svijeta. Organizator manifestacije bio je karlovački Odbor za ljudska prava, a o Danu ljudskih prava govorila je predsjednica Odbora Jelka Glumičić. M. C.

Karlovačko Udruženje stanara, bivših nosilaca stanarskog prava, upozorava

Neravnopravnost pri otkupu stanova

Bivši nosioci stanarskog prava u Karlovcu smatraju da su u neravnopravnom položaju prema ostalim stanovnicima Hrvatske, koji su imali pravo na otkup pod povoljnijim uvjetima

Tražimo da se pitanje otkupa stanova iz projekta stambenog zbrinjavanja riješi pravednim otkupom stanova na cijelom području Republike Hrvatske, tj. na način koji je vrijedio i za sve ostale hrvatske građane, nosioce stanarskog prava u razdoblju do 1997. godine – stoji u pismu Udruženja stanara Grada Karlovca i Karlovačke županije. Povratnici, bivših nosioci stanarskog prava koji su ostvarili stambeno zbrinjavanje sklapanjem ugovora o najmu stanova u državnom vlasništvu, pismo su uputili predsjednicima Ivi Josipoviću i Borisu Tadiću.

Kako kažu u Udruženju, to je pravo do 1997. ostvarilo 150 hiljada nosilaca stanarskog prava, a pritom ih institucije nisu pitale imaju li nekretninu – stan, vikendicu ili kuću – u nekoj drugoj sredini. Otkup stanova na kredit važio je uz jedan posto kamate i na 28 godina, a u obzir se još uzimao broj godina radnog staža, broj djece i vlastito učešće pri ulaganju u stan. Odlukom Vlade od 2. septembra 2010. godine o uslovima za otkup stanova, to se više ne uzima u obzir.

Nepovoljna ponuda

Sa svojim problemima i ovim pismom Udruženje je upoznalo Vlade Srbije i Hrvatske, brojna nadležna ministarstva, Hrvatski sabor i Skupštinu Srbije, OSCE, UNHCR, Srpsko narodno vijeće, SDSS, SDF, pučkog pravobranioca i brojne institucije Evropske unije i Evropskog parlamenta.

Vladina ponuda za otkup stanova vrijedi do 28. septembra 2011. godine, a ako povratnici do tada ne otkupe stan, ostat će u najmu stana i plaćati ekonomsku stanarinu. Njihova djeca imat će pravo nastaviti živjeti u tim stanovima pa ih kasnije i otkupiti, ali pod ekonomskim uslovima.

Udruženje, formirano nedavno, ima 108 članova koji traže pomoć jer se smatraju oštećenima i u neravnopravnom položaju. Predsjednica Udruženja je Draženka Mrkalj.

– Iz Karlovca je 1991. i 1992, uglavnom pod prisilom, svoje pune i namještene stanove napustilo oko 2.200 porodica, a u periodu od 2008. do 2010. stambeno zbrinjavanje temeljem stanarskog prava ostvarilo je tek 108 obitelji. Njihovi stanovi prodavani su drugim građanima s osnovnim ciljem izbjegavanja mogućnosti povrata tih stanova njihovim pravim i dotadašnjim korisnicima. Smatrali smo da ćemo temeljem stambenog zbrinjavanja na pravedan način, kao i drugi građani na prostoru bivše SFRJ, riješiti svoje probleme, otkupiti te stanove i konačno riješiti problem krova nad glavom. Međutim, dočekalo nas je neugodno iznenađenje – kaže Draženka Mrkalj.

Pojašnjava da su hrvatski građani početkom devedesetih svoje stanove otkupljivali po cijeni od 50 do 100 tadašnjih njemačkih maraka po četvornome metru, a da su u BiH stanarska prava tretirana kao vlasnička prava i stanovi su vraćeni svim građanima bez obzira gdje su se nalazili i da li su imali drugu nekretninu ili ne.

Srbima povratnicima hrvatska Vlada nudi jednokratni otkup stanova po početnoj cijeni od 800 eura, a nakon popusta za 400 do 600 eura po kvadratu. Nudi se i kredit od 20 godina, uz kamatu od četiri posto, pa kvadrat košta 500 do 700 eura.

Onemogućavanje povratka?

Draženki Mrkalj se čini da je stvarna namjera Vlade onemogućiti povratnicima otkup tih stanova, jer je njihova kupovna moć nikakva. Mnogi od njih ne rade i žive od socijalne pomoći, pa ne mogu dići kredit. Mnogi su penzioneri s niskim penzijama i stari, pa također ne mogu dići kredit, a nemaju gotovinu da jednokratno otkupe stan. Ponuđenu varijantu smatraju diskriminirajućom. Misle da su izigrani i obespravljeni.

Osim toga, loša je kvaliteta stanova u zgradi u četvrti Dubovac, gdje su smješteni neki povratnici, do popravaka propusta u garantnom roku ne dolazi jer izvođača radova nitko na to ne može prisiliti, pa svaki popravak povratnici moraju platiti iz vlastitog džepa. Garaže i parkirna mjesta ispod zgrade nisu mogli kupiti stanari, već su prodavani vlasnicima okolnih kuća i drugim građanima.

– U nešto povoljnijem položaju od nas, iako isto diskriminirani, nalaze se građani u istočnoj Slavoniji, gdje je Vlada odredila cijenu od 175 eura po kvadratu za jednokratnu uplatu ili 350 eura po kvadratu za kredit. O tome koliko je i ta odluka nepravedna i neprovediva najbolje govori podatak da je od 6.000 stanova koje su povratnici u Vukovaru – i Srbi i Hrvati – mogli otkupiti, otkupljeno tek njih 70-ak. Dakle, proizlazi da su u Hrvatskoj doneseni neujednačeni zakoni i odluke za otkup stanova: posebno za one hrvatske građane koji su ih otkupljivali početkom devedesetih, posebno za istočnu Slavoniju i posebno sada za nas u Karlovcu i na području Karlovačke županije, a što je sve protuustavno – kaže Draženka Mrkalj.

Stanari, jeste li kod kuće?

Jedan dio povratnika stanove je dobio u zgradama starosti i po stotinu godina, čija je kvaliteta također loša. Stanare često provjeravaju jesu li kod kuće, pa se boje izići, kontrolira se koliko su potrošili struje, vode i plina, jer ako malo troše znači da ih nema kod kuće, optužuje ih se da su u Srbiji, što je eklatantan primjer kršenja ustavnih prava i sloboda – kaže Draženka Mrkalj.

– Mislim da bi realna cijena za otkup trebala biti između 50 i sto eura po kvadratu. Svjesni smo teške socijalno-ekonomske situacije, ali i nas se mora razumjeti, jer ovdje smo ostavili svu imovinu, sve što smo imali, a naši su roditelji u hrvatski stambeni fond izdvajali iz svojih plaća cijeli puni radni vijek. Zato bi odluka Vlade trebala biti višestruko povoljnija za nas -zaključuje Draženka Mrkalj.

Milan Cimeša

Dvadeset razvojnih projekata na PPDS-u

UNHCR oživljava povratnička područja

Radi se o nastavku programa “Izgradnja održivih zajednica na PPDS-u”, što ga od 2006. godine provode UNHCR i splitsko udruženje MI

Među 20 projekata predstavništva UNHCR-a u Hrvatskoj i udruženja MI iz Splita, najveći broj odnosi se na pokretanje ekonomskih aktivnosti, bilo u zadružnoj poljoprivredi ili u turizmu. Projekti su u posljednje dvije godine uz pomoć UNHCR-a izvedeni u 20 lokalnih pothvata u gradovima i općinama na povratničkim područjima, odnosno područjima od posebne državne skrbi (PPDS), a sredstva su osigurana iz fonda UN-a za ostvarenje Milenijskih ciljeva, osnovanog i financiranog od španjolske vlade.

To je nastavak programa “Izgradnja održivih zajednica na PPDS-u”, koga od 2006. provode UNHCR i udruženje MI, a koji ima za cilj jačanje sposobnosti lokalnih zajednica na PPDS-u za ekonomski i društveni razvoj.

– Projekti se sada odvijaju u povoljnim političkim okolnostima, jer predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović stvaraju globalne pretpostavke za održivi povratak i aktivnosti zajednica na PPDS-u – kaže vicepremijer Slobodan Uzelac, ističući da se takvim projektima nastoji postići da svi budu dobitnici.

– U Hrvatskoj postoje dva karakteristična problema, etnički sukobi i neravnomjeran razvoj, pri čemu se ne zna koji je gori, ali se zna da se međusobno pothranjuju i stvaraju socijalnu isključenost stanovništva tih područja – navodi Uzelac, dodajući da je Vlada obnovu tih područja stavila kao prioritet, ali da se u tome susreće s teškoćama.

– Nalazimo se u završnoj fazi zatvaranja poglavlja raseljenosti u Hrvatskoj i regionu, a dokaz tome je i posljednja inicijativa predsjednika Srbije i Hrvatske – kaže predstavnik UNHCR-a u Hrvatskoj Vilfrid Buhorn i dodaje da ovakvi projekti impresivnim rezultatima sigurno pomažu povratku.

– Metodologija koju su razvile udruge partneri UNHCR-a pomažu u otklanjanju prepreka koje se odnose na emocionalne aspekte suživota svih etničkih i socijalnih skupina. Pomaže u postizanju društvenog zajedništva i korištenju resursa unutar zajednice, što je uslov održivog razvoja, a UNHCR i donatori nastavit će podržavati takve programe – kaže Buhorn.

U posljednje dvije godine projekti su rađeni u po deset općina i gradova na području Banije, Korduna, Like, sjeverne Dalmacije i Slavonije. Među njima su revitalizacija poljoprivredne proizvodnje u Biskupiji, razvoj zadrugarstva i zadružnog poduzetništva u Karinu i Krupi, te u Kašiću, podizanje nasada smokve u Erveniku, jačanje obiteljske poljoprivrede na Udbini i na području Gospića, te organiziranje poljoprivrednika u Jagmi kod Lipika. Projekti kojima je cilj razvoj turizma rađeni su u općinama Donji Lapac i Kistanje, a provedeni su i projekti ekonomskog osnaživanja nezaposlenih žena u Ličkom Petrovom Selu, Dvoru i Hrvatskoj Dubici.

N. Jovanović

Akademija lokalne demokracije u Belom Manastiru

Savetovanje za predstavnike manjina

U nastojanju da se pomogne jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Akademija lokalne demokracije organizovala je u Belom Manastiru savetovanje o radu i funkcijama i ovlastima veća i predstavnika nacionalnih manjina na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Uvodno predstavljanje zakonskog okvira podneli su izlagači Ljubomir Mikić, načelnik Odjela za nacionalne manjine Ministarstva uprave, i Vesna Šiklić-Odak, načelnica Sektora za politički sustav i ljudska prava Ministarstva uprave.

Učesnici savetovanja predstavili su svoja iskustva nakon drugih redovnih izbora za članove veća i predstavnike nacionalnih manjina, koji su održani u junu 2007, a svoja iskustva predstavili su i nosioci izvršnih ovlasti koji su izabrani na lokalnim izborima održanim prošle godine.

Organizacija ovog savetovanja predstavlja provedbu mere iz akcijskog plana Vlade za provođenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, čija je provedba jedno od merila u okviru pregovaračkog Poglavlja 23. Savetovanje je bilo namenjeno nositeljima izvršnih ovlasti i većima i predstavnicima nacionalnih manjina na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na kojima su te manjinske institucije izabrane, odnosno na kojima deluju. Osnovni ciljevi savetovanja bili su razmatranje odgovarajućih zakonskih okvira kojima je utvrđeno delovanje veća i predstavnika nacionalnih manjina te razmena i rasprava o dosadašnjim iskustvima u radu, posebno u svetlu priprema za održavanje trećih redovnih izbora za članove veća i predstavnike nacionalnih manjina, koji bi se trebali održati sredinom 2011. Savetovanju su prisustvovali predstavnici nacionalnih manjina Osječko-baranjske, Vukovarsko-sremske, Virovitičko-podravske i Međimurske županije. Z. Popović

Splitska vlast i srpska zajednica

Manjinskim vijećima prostorije u Splitu

Gradska vlast Splita dodijelila je prostor za rad gradskim vijećima nacionalnih manjina Crnogoraca, Makedonaca i Srba te predstavniku mađarske nacionalne manjine. Vijeće srpske nacionalne manjine dobit će prostor veličine 80-ak kvadrata, dok će ostala vijeća i predstavnik Mađara dobiti nešto manje.

– Dodjela prostora je rezultat nastavka naše suradnje s gradom koja je bila vrlo dobra, čak i pored nekih izjava gradonačelnika Željka Keruma – ističe predsjednik gradskog vijeća Miroslav Jovičić.

– Dobivanjem ovog prostora bit će omogućeni uvjeti za treći korak, a to je provođenje daljnjih aktivnosti gradskog vijeća sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, a sve u korist Srba u gradu – kaže Jovičić. On podsjeća na Kulturnu sedmicu, susret Srba Splita i prijatelja, koja je u organizaciji gradskog vijeća i Srpske pravoslavne crkve s velikim uspjehom održana u oktobru na više mjesta u gradu.

– Novi prostor će omogućiti da takvih aktivnosti i onih vezanih uz život i rad Srba u Splitu bude što više. N. Jovanović

Radionica u karlovačkom KIOC-u “Lukijan Mušicki”

Upoznaj, djeluj, ostvari

U karlovačkom Kulturno informativno obrazovnom centru “Lukijan Mušicki” održana je radionica i predavanje za mlade od 17 do 29 godina starosti o ostvarivanju prava nacionalnih manjina, problematici nacionalnih manjina i radu srpskih udruženja, organizacija i vijeća.

Organizator ovih radionica je Srpsko privredno društvo “Privrednik” i njegov “Privrednik  junior”, koji provodi projekt “Upoznaj – djeluj – ostvari” s ciljem poticanja mladih na uključivanje i sudjelovanje u društveno-političkim i građanskim aktivnostima u Hrvatskoj.

Projekt se provodi putem radionica u većim gradovima, a sufinanciran je od Ureda za ljudska prava. Do sada su održane radionice u Gračacu, Kninu, Vukovaru i Dvoru.

Predavači su bili doktorica pravnih nauka Snježana Vasiljević, Predrag Krupljan i Marko Ignjatić, dok je moderatorica bila Slađana Krupljan. M. C.