Rabljena sedmica

ŠLJIVANČANIN

Bivši oficir sigurnosti Jugoslavenske narodne armije Veselin Šljivančanin, koji je u studenom 1991. odlučivao o životu i smrti u Vukovaru, u Haagu je osuđen na deset godina zatvora. Šljivančanina su haški suci u prvostupanjskom postupku 2007. bili osudili na pet godina robije, zatim mu je 2009. Žalbeno vijeće kaznu povećalo na sedamnaest godina, a prvo preispitivanje drugostupanjske odluke Haškog suda u njegovoj povijesti završilo je znatnim smanjenjem kazne teatralnom oficiru koji se u ubijenom Vukovaru istakao svojom nehumanošću. Sud je konstatirao da je Šljivančanin pomogao da na Ovčari kod Vukovara bude pobijeno više od dvjesto zarobljenih hrvatskih vojnika i civila. Za taj zločin na dvadeset godina zatvora prije je osuđen general JNA Mile Mrkšić, dok je kapetan Miroslav Radić oslobođen optužbi.

KAMIONI

Šest godina nakon što je javnost doznala za mutnu nabavu kamiona u Ministarstvu obrane, dočekali smo i nepravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu: bivši ministar obrane (i unutarnjih poslova) Berislav Rončević osuđen je na četiri godine zatvora, njegov nekadašnji pomoćnik Ivo Bačić na dvije godine, a obojica će, ako presuda bude pravomoćna, morati u državni proračun uplatiti po nešto više od pet milijuna kuna.  To je iznos za koji je država oštećena kad su Rončević i Bačić odlučili prihvatiti nepovoljniju ponudu za nabavku vojnih kamiona: odabrana tvrtka Eurokamion imala je očito komparativne prednosti u odnosu na druge ponuđače.

Rončevića je presuda šokirala, Bačić se nije ni pojavio na izricanju, njihove partijske drugove zgrozila je visina kazne, a javnosti je uskraćen odgovor na ključno pitanje: gdje je završila milijunska naknada za davanje vrijednog posla firmi čija je ponuda bila nepovoljnija? O tome bi više mogli znati oni koje je zgrozila sudbina žrtvovanog vojnika Berislava.

TUĐMAN

Predsjednica HDZ-a i premijerka Jadranka Kosor naumila je godišnjicu smrti Franje Tuđmana iskoristiti za oživljavanje lika i djela HDZ-ova utemeljitelja i pokojnog prvog hrvatskog predsjednika (ili prvog pokojnog hrvatskog predsjednika). Planirala je da se pred mirogojskim kosim grobom ukaže u društvu pokojnikove uže obitelji, ali iz Nazorove 59 upućena joj je odbijenica i u pisanoj i u usmenoj formi. Ankica i Miroslav Tuđman poručili su premijerki da joj neće praviti društvo, jer se vrh HDZ-a njihova supruga i oca tradicionalno počne prisjećati kad se primaknu izbori.

Premijerka je smireno primila košaricu Tuđmanovih, jer po svoj prilici nema namjeru lako odustati od udvaranja onima koji se predstavljaju vlasnicima autorskih prava na političku ostavštinu Franje Tuđmana. Od ove sapunice otužnije je tek uvjerenje šefice HDZ-a da vlast može zadržati uskrsavanjem politike koja je isključivala usvajanje europskih vrijednosti. Premijerka konstruira drvene gradele: u Europu na čelu s Tuđmanom.

SLOBODA

Citiramo State Department: “Sjedinjene Američke Države s ponosom najavljuju da će biti domaćin UNESCO-ovih događanja u povodu Svjetskog dana slobode medija, koja će se održati u Washingtonu od 1. do 3. svibnja 2011. SAD stavlja tehnologiju i inovaciju u prvi plan svojih diplomatskih i razvojnih napora. Novi mediji građanima diljem svijeta dali su moć da pišu o okolnostima u kojima žive, izraze mišljenje o aktualnim svjetskim temama i razmjenjuju informacije o okruženju koje je ponekad neprijateljski nastrojeno prema pravu na slobodno izražavanje. Istovremeno, zabrinuti smo odlučnošću nekih vlada da cenzuriraju i ušutkaju individualce i da ograniče slobodan protok informacija. Zato obilježavamo događaje kao što je Svjetski dan slobode medija u kontekstu naše stalne predanosti da podržimo i proširimo slobodu medija i slobodan protok informacija u ovom digitalnom dobu.”

Je li smiješno i Julianu Assangeu?

VALUTA

Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar u otvorenom pismu guverneru Hrvatske narodne banke Željku Rohatinskom zatražio je ono što bi htio svaki korisnik bilo kakvog kredita u ovoj zemlji: generalno i retroaktivno ukidanje zloglasnog instituta devizne klauzule. Želje su, međutim, jedno, a realnost i potpisi na kreditnim ugovorima nešto sasvim drugo. Rohatinski je Lesara poučio da devizna klauzula nije izoliran mehanizam i da bi njezino brisanje izazvalo logične lančane reakcije čije posljedice ne bi bile nimalo ugodne. “HNB očekuje da Hrvatski laburisti prošire svoj zahtjev i na zabranu polaganja nove i održavanja postojeće štednje u devizama, kao i da će uputiti apel građanima da od 1. siječnja 2011, u okviru devizne liberalizacije koja stupa na snagu, ne prenose svoje štedne uloge u stranoj valuti na račune u inozemstvo. Samo tako prošireni zahtjev može biti konzistentan, naravno, s posljedicama koje nije teško predvidjeti”, otpisao je Rohatinski Lesaru.

HAAG

Glavni haški tužitelj Serge Brammertz podnio je redovni izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a. Suradnju Hrvatske s Haškim sudom ocijenio je pozitivno, ali je još jednom, po tko zna koji put, upozorio na neriješeni problem nestale vojne dokumentacije iz operacije “Oluja”. Brammertz tu dokumentaciju više ne naziva topničkim dnevnicima, ali kaže da Hrvatska nije pronašla nijedan od traženih dokumenata, niti je dostavila ijednu novu informaciju o lokaciji na kojoj bi se mogli nalaziti papiri o djelovanju topništva i MUP-ove specijalne policije u rečenoj vojnoj akciji.

“Jutarnji list” piše da haški tužitelj uporno ne skida tzv. topničke dnevnike s dnevnog reda zato da bi prisilio hrvatsku vlast da konačno povede istragu protiv šefova obavještajnih službi, koji su u drugoj polovici devedesetih godina provodili više operativnih akcija čiji je cilj bila opstrukcija suradnje s Haagom. Na meti su Miroslav Tuđman i Markica Rebić.

REVIZIJA

Sudbina topničkih dnevnika iznenada je snašla i revizorske izvještaje o postupcima pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj tokom devedesetih godina. Redizajniranje web-stranica Državnog ureda za reviziju prouzročilo je nestanak brojnih izvještaja s interneta, ali iz spomenutog državnog tijela uvjeravaju da to neće dugo trajati i da će nalazi državnih revizora uskoro opet biti dostupni javnosti. Ne bi, međutim, bilo velike štete da te uratke o nepravilnostima u pretvorbi i privatizaciji nitko nikad više ne vidi: odlazeća glavna državna revizorica Šima Krasić i njezini djelatnici postavili su se u ulogu hladnih kroničara pretvorbeno-privatizacijskog kriminala, kroničara koji su se zadovoljavali evidentiranjem nezakonitosti, ali nisu poduzimali ništa da pokušaju na sud dovesti one koji su bezobrazno kršili zakone. Postojanje revizorskih izvještaja na internetu pomaže samo razobličavanju besmislene uloge Državne revizije u hrvatskoj stvarnosti.