Jao si ga nama

Hrvatska u 2011. godinu ulazi s rekordnom razinom nelikvidnosti tvrtki, daljnjim rastom nezaposlenosti i padom zapošljavanja, nastavkom pada obima prijevoza roba i usluga, sažimanjem građevinskih aktivnosti te izostankom inozemnih ulaganja, a uz vrlo nestabilne industrijske pokazatelje, jedini sektori koji posljednjih mjeseci bilježe kontinuirani oporavak su turizam i trgovina na malo. Takvi se negativni trendovi mogu iščitati iz posljednje, prosinačke analize “Gospodarska kretanja” Hrvatske gospodarske komore (HGK), koju su “Novosti” u pojedinim slučajevima nadopunile najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku.

Dok je na razini EU 27 u trećem kvartalu zabilježen rast BDP-a od 2,2 posto, a u SAD-u od 3,2 posto, u Hrvatskoj je ostvaren minimalni rast BDP-a od 0,2 posto. Iako struktura BDP-a još nije dostupna, pretpostavlja se da je i taj mali rast baziran na blagom oporavku osobne potrošnje i da mu je najveći poticaj došao od povećanog izvoza roba i usluga, što obuhvaća relativno uspješnu turističku sezonu. No istovremeno neke od najvažnijih komponenti BDP-a, na kojima bi se trebao temeljiti oporavak, i dalje pokazuju nestabilnost i pad.

Porast nezaposlenosti

Tako je industrijska proizvodnja nakon dva mjeseca rasta ponovno u listopadu zabilježila pad od šest posto u odnosu na listopad 2009. godine, da bi u studenom ostvarila blagi rast od samo 0,2 posto. Kumulativno je u prvih 11 mjeseci 2010. pad proizvodnje iznosio 1,6 posto, pa je očigledno da industrija u 2011. ulazi s vrlo nestabilnim rezultatima. Također, iako je u industriji tijekom 2010. zabilježena za šest posto veća proizvodnost rada, ona se temeljila na smanjenju broja zaposlenih od 7,4 posto, uz pad plaća od 1,1 posto.

Pozitivna kretanja bilježe se već četiri mjeseca zaredom u trgovini na malo i u turizmu. Trgovina je u listopadu realno porasla 0,3 posto u odnosu na listopad 2009, no kumulativno je promet u prvih deset mjeseci i dalje za 2,4 posto manji nego 2009. U prvih deset turističkih mjeseci ostvaren je rast noćenja od 2,6 posto, koji je temeljen na stranim gostima, dok su domaći gosti još uvijek u opadanju.

Negativne tendencije već dvije godine traju i u prijevozu putnika i roba, pa je kumulativno u prvih devet mjeseci 2010. prevezeno 4,5 posto manje putnika i čak 15,1 posto manje roba, a pad je nastavljen i u trećem tromjesečju. Još gore je stanje u građevini, gdje su radovi u rujnu bili manji za 14,3 posto, a kumulativno u prvih devet mjeseci za čak 17 posto u odnosu na 2009, dok je, primjerice, europski prosjek pad od 3,2 posto.

“Nedvojbeno je da se ove jeseni stanje na tržištu rada pogoršava i izvan okvira uobičajenih

sezonskih kretanja”, navodi se u analizi HGK-a, uz napomenu da se od kolovoza do listopada na burzu slilo još 21.700 nezaposlenih, dostigavši u listopadu brojku od 304.500, što je za 31.200 ljudi više nego godinu ranije. Na 1.405.623 zaposlena sada dolazi rekordnih 1.196.000 umirovljenika, pa se omjer pogoršao na jedan naprema 1,18, a umirovljenici i nezaposleni zajedno premašuju broj zaposlenih za čak 94.500.

Vanjskotrgovinska bilanca u prvih deset mjeseci 2010. popravila se zbog porasta izvoza za 15,9 posto i pada uvoza za 3,8 posto, pri čemu je izvoz najviše rastao u listopadu, i to za 35,6 posto u odnosu na listopad 2009. Iako su takva kretanja znatno smanjila trgovinski deficit, analitičari HGK-a napominju da je na rast izvoza primarni utjecaj imala brodogradnja, koja ima nekonzistentne prihode, a posluje s gubicima i pred značajnim je promjenama. Napominju također kako je na smanjenje uvoza najviše utjecao pad uvoza strojeva, uređaja i vozila zbog skromne investicijske potrošnje.

Slaba kreditna aktivnost

– Stoga se, nažalost, može zaključiti kako su ova statistički povoljna kretanja kratkog daha i tek odraz smanjenja gospodarske aktivnosti te da će, budući da nema strukturnih pomaka, osnova budućeg gospodarskog rasta opet biti snažno naslonjena na uvozne robe i zaduživanje – upozoravaju analitičari.

Lošu strukturnu sliku zaokružuju podaci o padu izravnih stranih ulaganja za 32 posto, na najmanju razinu u posljednjih šest godina, dok je istovremeno plasiranjem u inozemstvo iz Hrvatske iznesena najviša vrijednost od 2004. godine, najvećim dijelom u sektoru telekomunikacija.

Također, unatoč visokoj likvidnosti banaka, kreditna aktivnost je bila vrlo slaba, pa se u rujnu i listopadu ukupna vrijednost neto kredita nije ni pomakla s mjesta. Došlo je do gotovo potpune obustave kreditiranja stanovništva, dok je dinamika kreditiranja poslovnog sektora ostala skromna, uz povećanje od samo 345 milijuna kuna.

Poduzetnici u komi

Analiza HGK-a koja obuhvaća 90.038 poduzetnika sa 856.348 radnika pokazuje pad zaposlenih u prvih devet mjeseci 2010. za 3,1 posto, investicija za čak 30,5 posto, prihoda za pet posto, a bruto dobiti za 26,6 posto. Prosječna plaća kod poduzetnika iznosila je 4.542 kune i bila realno manja za 1,6 posto. Od 20 analiziranih djelatnosti, samo je osam bilježilo rast prihoda, a samo pet rast bruto dobiti. Unatoč Vladinim mjerama, nepodmirene obaveze tvrtki i obrtnika dostigle su u listopadu rekordne 34,2 milijarde kuna, što je godišnji rast od 38,2 posto.