Kult ličnosti

RANKO MARINKOVIĆ posthumno je dobio ogromno priznanje u ne baš slaboj konkurenciji domaćih pisaca: u nedavnoj anketi “Jutarnjeg lista”, provedenoj među najrenomiranijim kulturnjacima u Hrvatskoj, njegov roman “Kiklop” proglašen je najboljim domaćim proznim djelom ikada napisanim. Najznačajnijim književnikom očekivano je proglašen Miroslav Krleža, a za petama su mu Ivo Andrić, Slobodan Novak i Vladan Desnica.

Kakvi su po temperamentu bili Krleža i Marinković i što su mislili jedan o drugome? Poznato je da je Marinković bio tih i skroman, a Krleža nabusit i prgav. Marinković je za Krležu rekao da je “naš Tolstoj”, a Krleža, koji je cijeli svijet gledao svisoka, bio je tek pristojan prema Marinkoviću. Autor “Glembajevih” pokopan je na Mirogoju, odmah pokraj ulaza. Grob autora “Kiklopa” je pod čempresima, na seoskom groblju u Komiži na Visu.

MARINA ABRAMOVIĆ, konceptualna umjetnica, naše gore list, uvrštena je na listu 100 najmoćnijih umjetnika u povijesti prema izboru autoritativnog američkog tjednika “Time”.  Ove godine, u prestižnoj galeriji MoMA u New Yorku, u performansu pod nazivom “Umjetnik je prisutan”, Marina Abramović je 75 dana, točnije 736 sati i 30 minuta koliko je trajao performans, nepomično gledala u oči svakoga od 782 posjetitelja koji bi sjeo preko puta nje. Kažu da ljudi plaču nakon što netremice gledaju umjetnicu, ali i Marina Abramović se teško oslobađa ovog iskustva.

– Već dulje vrijeme se odmaram, ali i dalje vidim oči iza svakog drveta, ispod svakog stola, pokraj svakog zida – kaže umjetnica koja u svrhu umjetnosti već 40 godina hrabro i ustrajno trapi svoj duh i tijelo.

DUNJA BLAŽEVIĆ, direktorica Centra za suvremenu umjetnost u Sarajevu, dobila je ovih dana od ambasadora Francuske u BiH Rolanda Gillesa visoko priznanje ove države – Orden viteza umjetnosti i književnosti. Iako je rođena u Rijeci, a odrasla u Beogradu, povjesničarka umjetnosti Dunja Blažević već se dugi niz godina osjeća Sarajkom. Jedan od razloga za tu nagradu je velika izložba u Parizu koju je organizirala pod nazivom “Naša priča” (“Notre histoire”), posvećenu ratnom Sarajevu, na kojoj su izlagali renomirani umjetnici fotografije iz BiH i Francuske.

– Nažalost, oni koji su plaćeni da se brinu o kulturi i umjetnosti u Bosni i Hercegovini ignoriraju mnoge vrijedne projekte i gotovo sve što je vezano uz vizualne umjetnosti. Za njih je posebno nevidljiva angažirana umjetnost. Zato me vijest o priznanju iznenadila, jer ne mogu vjerovati da ipak postoji netko tko to vidi i primjećuje – rekla je Dunja Blažević.

DIEGO DE BREA, slovenski kazališni redatelj, postavio je na scenu Crnogorskog narodnog pozorišta u Podgorici “Gorski vijenac”, kapitalno djelo crnogorskog vladara, pjesnika i filozofa Petra II Petrovića Njegoša. S obzirom na to da ovo djelo za Crnogorce predstavlja neku vrstu nacionalne Biblije, zanimanje za najnovijeg Njegoša bilo je ogromno. De Brea nije u “Gorskom vijencu” isticao junački patos, borbu za slobodu i crnogorskih folklor, što je publiku smjesta podijelilo na one koji su bili smrtno uvrijeđeni ovakvom “izdajom” i na one koji su modernistički scenski zaokret oduševljeno prihvatili. Kada su redatelja dva dana prije premijere uzbuđeni novinari pitali koja je poruka njegovog “Gorskog vijenca”, on je mirno odgovorio: “To treba tek da smislimo.”

BOBAN SKERLIĆ, filmski redatelj iz Beograda, počinje snimanje filma “Top je bio vreo” prema motivima istoimenog romana Vladimira Kecmanovića, za koji je pisac dobio nagradu “Meša Selimović”. Film se bavi tragičnim sudbinama ljudi u opkoljenom Sarajeva u toku rata u BiH, a u centru priče je dječak koji je u ratu ostao bez roditelja. Iako film pokušava biti neutralan prema zaraćenim stranama, neki mediji u BiH proglasili su ga prosrpskim.

– Ovaj film staje na stranu ljudskosti, pokazujući na drastičan način što rat čini dječaštvu. Meni je nacionalizam odvratan jer predstavlja izgovor za niskost, zločine i pljačku. Nacionalno određenje nije i vrijednosno određenje, i o tome govori ovaj film – tvrdi Boban Skerlić.

Garnituru glumaca čine: Slavko Štimac, Anita Mančić, Sergej Trifunović, Ivica Vidović, Enver Petrovci, Feđa Štukan, Emina Muftić, Muhamed Bahonjić i drugi.

CLAUDE MONET, francuski slikar iz doba impresionizma, i danas silno uzbuđuje duhove, možda puno više nego za vlastitog života. U pariškom Grand Palaisu održava se velika izložba ovog majstora impresionizma, koja donosi više od dvije stotine Monetovih radova, pa  posjetitelji mogu pratiti umjetnički razvoj ovog fascinantnog slikara u rasponu od 60 godina.

Zbog velikog interesa, Grand Palais će u siječnju raditi i u noćnoj smjeni, a svi oni koji nisu u prilici fizički posjetiti izložbu, mogu dobiti briljantan uvid u Monetovu zbirku na web stranici muzeja. Monetovu izložbu, otvorenu krajem rujna, do sada je vidjelo više od 550 tisuća ljudi, prosječno sedam tisuća dnevno. Organizatori se nadaju da će do 24. siječnja, do kada izložba traje, muzej oboriti rekord od milijun posjetilaca.

RAMONES, slavni bend iz New Yorka, prva je grupa pankera koja će dobiti prestižnu međunarodnu nagradu Grammy koja se dodjeljuje na području muzičkih ostvarenja. Svjetski poznati po pjesmama “Blitzkrieg Bop”, “Rockaway Beach”, “Sheena Is A Punk Rocker” i mnogim drugima, Ramones će biti nagrađeni za životno djelo, jednako kao glumica i pjevačica Julie Andrews te country pjevačica Dolly Parton. Julie Andrews već je osvojila Grammy 1964. za ulogu u filmu “Mary Poppins”, a Dolly Parton je do sada Grammyja dobila čak sedam puta.

S obzirom na to da je nakon raspada grupe 1996. preminulo troje osnivača benda: pjevač Jeffrey Ross, basist Douglas Glenn Colvin i gitarist John Cummings, te da su Ramones cijelo vrijeme bili u sjeni komercijalnijih The Clasha i Sex Pistolsa, ova nagrada dolazi kao satisfakcija za njihov vrijedan pionirski utjecaj u suvremenoj muzici.