Kult ličnosti

PERO KVRGIĆ, legenda domaćeg glumišta i njegova glumačka partnerica Lela Margitić, izvedbom “Stilskih vježbi” 19. siječnja u Maloj dvorani Lisinski proslavit će rekordnu 43. godišnjicu ove predstave, koju je još 1968. prema tekstu Raymonda Queneaua u Teatru &TD postavio Tomislav Radić.

Njihov kazališni rekord upisan je i u Guinnessovu knjigu povodom 40. godišnjice zajedničkog igranja predstave. Tada je izdana i monografija o predstavi koju su odgledale generacije, a fanovi su je mogli pogledati i u zagrebačkom tramvaju broj 11, što je autentično mjesto radnje u adaptaciji Queneauaovog teksta. Tandem Pero Kvrgić-Lela Margitić nosi titulu najdugovječnijeg glumačkog para u jednoj predstavi u povijesti svjetskog kazališta.

NEMANJA CVIJANOVIĆ, riječki performer i Ivan Moudov, likovni umjetnik iz Bugarske, izlažu ovih dana svoje radove u pariškoj galeriji “Alberta Pane” pod zajedničkim imenom “NON”. Kroz kritičku analizu političkih i društvenih konvencija te individualnog ponašanja, radovi dvojice umjetnika istodobno istražuju noviju povijest i kraj utopija 20. stoljeća. Izložba je zamišljena kao interakcija s posjetiteljima i nudi alternativu standardiziranim oblicima mišljenja. Na ludički i ironijski način, Cvijanović i Moudov podcrtavaju kontradiktornost realnosti i nedostatnost instrumenata za njenu interpretaciju. Prema riječima kustosa Danielea Capre, izložba pruža izvanredan instrument za refleksiju i kritiku koje leže u anarhističkom činu i nepristajanju na birokratski konformizam.

TIN UJEVIĆ i njegovo nezaboravno pjesništvo bit će jedna od tema na festivalu “Art of Love” ove zime u Sarajevu. Autor projekta o Tinu, Goran Matović, ističe da je Ujevićeva misao “pobratimstva lica u svemiru”, ideja veličanstvenog dijaloga koju vodimo sa sobom i sa svijetom, danas aktualnija nego ikad. Inače, Tin Ujević je živio u Sarajevu od 1930. do 1937. i u tom vremenu su nastale njegove zbirke pjesama “Auto na korzu” i “Ojađeno zvono”. Za Sarajlije Tin je bio i ostao pjesnički “anđeo tuge”. Postoje mnoge anegdote o njemu iz kafane “Samek” na Bistriku, a stihovi iz njegove pjesme “Most na Miljacki” zorno govore o elegičnom odnosu pjesnika i grada, kojemu taj grad odaje priznanje: Uskoro ćemo biti u oblacima/ Sud, pošta i telegraf, kazalište i Hram/ jesu kutije i sanduci/ nad kojima oblaci kuljaju…

JAGOŠ MARKOVIĆ, beogradski kazališni redatelj, postavlja “Gospodu Glembajeve” na scenu Ateljea 212. Premijera bi trebala biti početkom veljače, a glumačka podjela je impresivna: slovenski glumac Boris Cavazza igrat će baruna Ignaca Glembaja, Nikola Ristanovski iz Skoplja nastupit će u ulozi njegovog sina Leonea, dok je Anici Dobri pripala uloga barunice Castelli.

Bez obzira na političke prilike u posljednja dva desetljeća, ne može se reći da je Miroslav Krleža bio odsutan s kazališnih scena u Srbiji. Ratne 1993. godine književni Beograd je obilježio stogodišnjicu piščevog rođenja, u teatrima su igrani njegovi komadi “U logoru” (KPGT), “Leda” (Atelje 212), a posljednja inscenacija “Glembajevih” bila je (prije osam godina) u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu. Nezvanično se doznaje da bi na beogradsku premijeru mogao doći i predsjednik Ivo Josipović.

TOMISLAV GOTOVAC, jedan od radikalnih performera na polju umjetnosti, koji je nedavno preminuo u Zagrebu, postao je posthumno junak ljubljanske izložbe o jugoslavenskom eksperimentalnom filmu. Izložba tretira široko razdoblje od 1951. do 1991. kada umjetnička avangarda i komunistička partija nisu bile u najvećoj ljubavi. Osim Gotovčevih autorskih radova, prikazan je i film “Plastični Isus” u kojem Gotovac izvodi “goli” performans, a za koji je njegov redatelj Lazar Stojanović dobio četiri godine zatvora u Padinskoj skeli. Predstavljeni su i radovi mnogobrojnih jugoslavenskih kino-klubova koji su pokušavali prikriti ideološku herezu svojim amaterskim statusom “narodne umjetnosti”, ali i radovi velikana, od Karpa Godine i Francija Slaka do Živojina Pavlovića i Dušana Makavejeva. Na izložbi jedino nije bilo Joce Jovanovića i njegovog filma “Mlad i zdrav kao ruža”, iako je taj film bio u bunkeru 36 godina. Šteta.

LAV NIKOLAJEVIČ TOLSTOJ možda bi mogao biti rehabilitiran od strane Ruske pravoslavne crkve, koja ga je ekskomunicirala iz svojih redova prije 110 godina, nakon objavljivanja njegovog romana “Uskrsnuće”. Poznato je da na sprovodu velikog pisca u Jasnoj Poljani u to vrijeme nije bilo predstavnika ruske crkve, koja je također optužila Tolstoja da je pridonio usponu boljševika. Danas se bivši ruski premijer Sergej Stepašin zalaže za Tolstojevu rehabilitaciju, ali je pitanje kako će se ponašati aktualna vlast. Naime, prije dva mjeseca nije na adekvatan način obilježena 100. godišnjica smrti “nacionalnog heroja”, kako mnogi nazivaju Tolstoja, ali je zato u isto vrijeme predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev posjetio rodno mjesto drugog slavnog pisca, Antona Pavloviča Čehova, povodom 150. godišnjice njegovog rođenja.

TERJE ISUNGSET, norveški muzičar koji već godinama muzicira na instrumentima od leda, predstavit će svoj orkestar ovih dana publici u Londonu. Ovaj vrlo inovativni muzičar već dva desetljeća kombinira neobične instrumente, jazz i norvešku tradiciju. Instrumenti Terje Isungseta, među kojima su rog, harfa i takozvani ledofon, načinjeni su od 600 godina starog ledenjaka Jostedalsbreen na zapadu Norveške. Ovaj glazbenik pokrenuo je i prvi svjetski festival takozvane ledene muzike, održan 2006. Ako kojim slučajem čujete Terjeove “Meditacije” na ledenim instrumentima, to zaista djeluje magično. Koncerti ledene muzike održavaju se u Somerset Houseu u Londonu, a s obzirom na velik interes publike izvedbe su produžene do 23. siječnja.