Kult ličnosti

SAVA ŠUMANOVIĆ, slikar iz doba kubizma, bit će s nekoliko radova predstavljen u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, na izložbi koja se otvara 26. siječnja pod nazivom  “Art deco – Umjetnost u Hrvatskoj između dva svjetska rata”. Kao što se zna, ovaj stil u umjetnosti “ludih dvadesetih” pokušao je na zavodljiv način uljepšati sve, od svakodnevnih predmeta do umjetničkih djela. Osim Save Šumanovića, bit će izloženi radovi Marijana Trepšea i Sergija Glumca, umjetnika koji najbolje utjelovljuje duh epohe spajajući različite stilove u jedan, potom nacrti vila arhitekata Viktora Kovačića i Drage Iblera, fotografije Toše Dapca, ali i balske haljine, cipele i ostali predmeti iz svakodnevnice kao što su bočice za parfeme, mlinac za papar i štipaljke za cijeđenje limuna iz jednog dubrovačkog restorana… Izložba ostaje otvorena tri mjeseca.

BORO KONTIĆ, direktor Media centra iz Sarajeva i grupa kulturnjaka iz BiH sudjelovat će u Amsterdamu 22. i 23. siječnja u programu pod nazivom “Bosanci dolaze i donose svoju kulturu”. Manifestacija se organizira pod pokroviteljstvom centra De Balie iz Amsterdama u cilju razbijanja predrasuda o Bosancima i njihovoj kulturi, koji su narasli u Nizozemskoj nakon ukidanja viza za građane BiH. U dvodnevnoj diskusiji s novinarima i građanima Amsterdama, uz obilje multimedijalnih prezentacija, sudjelovat će i muzičar i pjevač sevdalinki Damir Imamović, direktor programa Nansen dijalog centra Nebojša Šavija-Valha, Kamenko Bulić (Međunarodna škola za humanističke i društvene znanosti, Nizozemska), Tarik Jusić (Media centar Sarajevo), Aleksandra Lovrić, istraživačica u odjelu turskih i otomanskih studija, i drugi.

BORUT ŠEPAROVIĆ, kazališni redatelj iz Zagreba, nakon značajnog uspjeha svojih predstava “Generacija 91-95” i “Srce moje kuca za nju”, u kojima se na radikalno kritički način bavi posljednjim ratovima i socijalnom stvarnošću nakon njih, priprema novu predstavu u ZeKaeM-u pod nazivom “Mauser”. Premijera se očekuje sredinom veljače, a za sada se zna da će tema biti različitost interpretacija, kako ljudskih sudbina i novije povijesti u Hrvatskoj, tako i kompleksne povijesti čitavog 20. stoljeća. Literarni predlošci na kojima Šeparović u suradnji s dramaturgom Goranom Ferčecom generira sadržaj nove predstave su “Grobnica za Borisa Davidoviča” Danila Kiša i drama “Mauser” Heinera Müllera, ali i suvremeni nacionalni mitovi kojih ni u svijetu ni kod nas nikada nije manjkalo. U predstavi igraju prvorazredni ZeKaeM-ovi glumci Jadranka Đokić, Krešimir Mikić, Frano Mašković i Zoran Čubrilo.

BORIS BUDEN, teoretičar politike, društva i kulture, bit će jedan od predavača na konferenciji u Zagrebu pod nazivom “Otvorene institucije”, koju organizira zagrebački Centar za nezavisnu kulturu – Pogon. Konferencija će se baviti pitanjem kako preoblikovati pejsaž kulture u šizofrenom trenutku u kojem gledamo stampedo konzumerizma, ekonomsku krizu i zatvorenost kulturnih institucija. Budenovo predavanje nosi naslov “Kultura pod pritiskom”, a njegova osnovna teza je da je stari san o otvorenim institucijama koje automatski stvaraju demokratsko društvo danas opijum nove sirotinje. Na okruglim stolovima o praksama kreiranja kulture sudjelovat će teoretičari i praktičari kulturnog menadžmenta, među kojima Sanja Iveković, Suzana Milevska, Miško Šuvaković, Jim McGuigan, Andrea Zlatar, Simon Sheikh i mnogi drugi.

JACOB NEUSNER, židovski teolog, napisao je knjigu “Rabin razgovara s Isusom” koja je u hrvatskom prijevodu ovih dana predstavljena u Zagrebu. Na promociji je istaknuto da se u ovoj knjizi Neusner zalaže za osnovne principe tolerancije, kojih je u povijesti bilo malo kada su u pitanju odnosi među religijama. Načelno, radi se o tome da se u polemici obje strane moraju držati teme i ostati u okvirima poznatoga. Drugo, svaka strana u raspravi mora priznavati integritet druge strane i naposljetku, svaka strana duguje poštovanje drugoj strani. Papa Benedikt XVI. rekao je da je ta knjiga od najveće važnosti za dijalog sa židovskom zajednicom u posljednjih deset godina, dok je rabin vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj Kotel Da-Don istaknuo da Neusnerove poruke predstavljaju polazište za sve buduće međureligijske dijaloge i rasprave.

GORDANA ĆIRJANIĆ dobitnica je najnovije NIN-ove nagrade za roman “Ono što oduvek želiš”. Nakon 140 radova u konkurenciji, ali i nakon protestnih pisama i demonstrativnog istupanja pojedinih autora iz selekcije (Ugričić, Ilić), nagrada je ipak otišla u prave ruke. Gordana Ćirjanić je autorica s iskustvom, treći put je već u najužem izboru za nagradu, a krasi je izbrušen literarni stil i visoka doza socijalne kritičnosti. Roman “Ono što oduvek želiš” rezignirajuća je saga o današnjem srpskom intelektualcu koji živi negdje u bijelom svijetu kao “siroče starih vrijednosti, okružen realnošću u kojoj nema razloga ni za nadu ni za optimizam”. Na pitanje u vezi s mračnim tonom romana, autorica je odgovorila: “Šta da radim, vremena su takva.”

NATALIE PORTMAN dobila je prestižnu nagradu Zlatni globus za briljantnu ulogu balerine u filmu “Crni labud” u režiji Darrena Aronofskog. Za film “Djeca su u redu” istu nagradu dobila je Annette Bening, dok je Colin Firth osvojio nagradu za najboljeg glumca za ulogu Georgea VI. koji se uči vještini govora u filmu “Kraljev govor”. Kao što se i pretpostavljalo, film “Društvena mreža” osvojio je čak četiri Zlatna globusa (za film u cjelini, za režiju, scenarij i muziku). Odlična “Priča o igračkama 3” nagrađena je kao najbolji animirani film, a danski “In A Better World” kao najbolji strani film. Ovogodišnja dodjela ostat će u sjećanju po riječima Michaela Douglasa koji se liječi od karcinoma i koji se na pozornici u Los Angelesu, nakon dugotrajnog pljeska, obratio prisutnima: “Postoji i lakši način da se zasluži ovakav aplauz.”