Kult ličnosti

SANJA IVEKOVIĆ prva je umjetnica s ovih prostora koja će nakon Marine Abramović izlagati u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti, MoMA-i. Nastup u ovom Muzeju smatra se krunom karijere za svakog umjetnika: izložba Sanje Iveković nosi naslov “Slatko nasilje” i  pokrit će preko četrdeset godina izvanredne stvaralačke prakse jedne od pionirki video-umjetnosti. Kustosica izložbe Roxana Marcoci navodi da “Sanja Iveković nudi fascinantan pogled na politička zbivanja, uloge spolova i paradokse koji se često pojavljuju u kolektivnom sjećanju”, naglašavajući time presudan interes zagrebačke umjetnice za probleme medijskog zavođenja, ideoloških pritisaka i postojanja predrasuda o ženama, koje na prostoru bivše Jugoslavije nikada ne manjkaju.

OLIVER FRLJIĆ, kazališni redatelj iz Zagreba, ponovno žari i pali po teatrima u Srbiji. Nakon uspjeha njegove predstave “Kukavičluk” u Subotici, počet će režirati predstavu “Otac na službenom putu” u beogradskom Ateljeu 212, prema tekstu Abdulaha Sidrana. Tekuću kazališnu sezonu Atelje 212 posvetio je temi pod nazivom “Jugoslavija”, a sklonost Frljićevog guranja prsta u oko društvenim i povijesnim pitanjima ovog podneblja već je poznata. Bosanski mediji navode da su se Frljić i Sidran već susreli u Zenici i popričali o mogućoj adaptaciji Sidranovog teksta. Na pitanje novinara što je tom prilikom savjetovao Frljiću, Sidran je odgovorio: “Nisam mu savjetovao ništa, čovjek zna svoj posao. Samo sam mu predao sve tekstove koje sam napisao o Golom otoku…”

DRAGOLJUB RAŠA TODOSIJEVIĆ, konceptualni umjetnik iz Beograda, predstavljat će Srbiju na venecijanskom Bijenalu 2011. Njegov rad bavi se uočavanjem i rasvjetljavanjem društveno-političkog, ekonomskog i kulturološkog konteksta autorova okruženja i zadire u osjetljiva pitanja kao što su mitologija, religija i moć. Postavom u paviljonu Srbije dominirat će tri instalacije: “Bog voli Srbe”, “Skulptura” i “Klavir sa štapovima”, dok će na zidovima biti izloženi radovi iz serije “Dnevnik”. O ovom radu Raše Todosijevića uvodne tekstove za venecijanski Bijenale napisat će kustosica pariškog Beaubourga Christine Macel i jedan od najpoznatijih domaćih povjesničara umjetnosti Ješa Denegri.

RALPH FIENNES, britanski glumac, službeno će otvoriti ovogodišnji 39. FEST, koji počinje 25. veljače u Beogradu. Iste večeri biti će prikazan i Fiennesov debitantski film “Koriolan”. “Ovaj film se ne bavi poviješću: onako kako su se brutalno ponašali stari Rimljani jednako tako se može danas gledati na ulazak američkih trupa u Faludžu, ruskih u Grozni ili na nerede u Tunisu ili u Grčkoj”, kaže Fiennes. Inače, ovogodišnji FEST, koji se održava pod sloganom “U kojem si filmu?” jer aludira na porazno stanje u srpskoj kinematografiji, imat će bogat internacionalni program: selektor Ivan Karl odabrao je 70 filmova u šest programskih kategorija, među kojima pobjednike s festivala u Berlinu, Veneciji i Torontu, pretendente na Oscara, kao i filmove provokativnog estetskog i političkog rukopisa.

HARIS PAŠOVIĆ, kazališni redatelj iz Sarajeva, započinje rad na predstavi “Evropa danas” prema esejima Miroslava Krleže. Projekt će biti realiziran u koprodukciji East West Centra iz Sarajeva i Slovenskog narodnog gledališča iz Maribora, grada koji će imati status evropske kulturne prijestolnice 2012. U predstavi igraju prvorazredni umjetnici teatra i koreografije: Miki Manojlović, megazvijezda balkanskog kazališta i filma, i plesač Edward Clug, dok će se za muziku pobrinuti kultni slovenski bend Laibach, koji će u predstavi svirati uživo.

Ono što je važno jest današnji eho Krležinih misli, zanosnih i otrežnjujućih u isto vrijeme, o Evropi 30-ih godina prošlog stoljeća. Ta misao ima dubokog smisla danas, kada Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija teže pristupu Evropskoj uniji, koja ne predstavlja samo obećani raj, nego krije u sebi svu kompleksnost suvremene civilizacije.

ZORAN KOSTIĆ CANE i njegovi Partibrejkerski bit će gosti zagrebačke Močvare 29. siječnja, u povodu monografije o grupi pod nazivom “Srce kuca tu je”. S tekstovima svih pjesama i nizom novinskih članaka, ova monografija možda ne pruža cjelovit uvid u povijest Partibrejkersa, ali predstavlja zgodan memento na postanak, opstanak i opus benda koji je ponajbolje na ovim prostorima utjelovio uličnu autentičnost i duh rock’n’rolla.

“Nama je muzika bila lek za našu usamljenost, a time i za tuđu”, kaže Cane na jednom mjestu u monografiji i dodaje kako o Partibrejkersima ne postoji nikakva komplicirana priča. “Mi smo jako jednostavni. To je autentičnost prikazivanja svog života, razotkrivanje, borba za istinu i zdravu, normalnu emociju koju mogu svi da prepoznaju”, zaključuje frontmen Partibrejkersa.

WOLFGANG AMADEUS MOZART i njegovo grandiozno muzičko djelo predmet su krajnje respektabilnog festivala, Mozartwoche, posvećenog tom slavnom kompozitoru, koji se ovih dana održava u Salzburgu. “Mozartov tjedan” održava se kontinuirano od 1956. godine i njegova najvrednija karakteristika je što predstavlja superioran spoj nastupa slavnih orkestara i najboljih solista. Usto, slušati Mozarta u posebnom ambijentu ovoga grada nešto je čarobno, kažu očevici. I još nešto. Mozartovo djelo neprestano je u dijalogu s modernim muzičkim jezikom. Crvena nit toga susreta ove godine je muziciranje Albana Berga, posljednjeg romantičara iz takozvane bečke škole, ali i suvremenog autora Heinza Holligera, solista, dirigenta i kompozitora. Ovakav model estetskog prožimanja Mozarta s prošlim i modernim pokazao se produktivnom matricom već više od pola stoljeća.