Pokrajine

Neuspjela prezentacija odlagališta otpada na Babinoj gori

Udruženi protiv odlagališta smeća

Zanimljivost slučaja Babina gora je u tome da su se protiv deponija udružili svi stanovnici tog dijela Korduna, bez obzira na naciju

U napetoj atmosferi u Osnovnoj školi u Tušiloviću održana je javna prezentacija Centra za gospodarenje otpadom i pripadajuće Studije o utjecaju na okoliš. Pročelnik Karlovačke županije za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Marinko Maradin i Danko Fundurulja kao autor Studije nisu uspjeli uvjeriti više od stotinu građana Vukmanića, Vukmanićkog Cerovca, Tušilovića i ostalih mjesta oko Babine gore, da je to najbolje mjesto u Karlovačkoj županiji  za dovoz i odlaganje smeća, usprkos obećanoj visokoj tehnologiji.

Za vrijeme prezentacije bilo je svakakvih dobacivanja, ponekad i nepristojnih, ali građani kažu da im je dosta omalovažavanja njih i njihove inteligencije te prodavanja roga pod svijeću. Da sve ne preraste u nešto gore pobrinuo se dožupan Josip Šafar, koji je kazao da Babina gora još nije određena kao konačna lokacija budućeg Centra za gospodarenje otpadom. Međutim, svima je u interesu, kaže Šafar, da se što prije odluči gdje će se u budućnosti odlagati otpad, jer sadašnji deponij na Ilovcu može raditi još tri godine, a onda se zatvara, te u tom roku treba izgraditi novi deponij.

Zanimljivost slučaja Babina gora je u tome da su se oko njega udružili svi stanovnici ovog dijela Korduna, bez obzira na naciju i vjeru, starosjedioci i naseljenici, pošto svi imaju isti cilj: živjeti u čistom i zdravom okolišu. Autoru prigovaraju da Studija nije ništa novoga rekla, već da su učinjene samo kozmetičke preinake.

– Pričaju nam o visokim tehnologijama i tehničkim procesima rada Centra, ali ne kažu ništa o tome kako će njime trovati vodu koju ovdje pijemo i tlo gdje živimo – kaže Željko Obradović, predstavnik branitelja, čije mišljenje dijele i u Udruženju za zaštitu okoliša. Oni su pokrenuli akciju i sakupili više od 2.500 potpisa građana, koji žele da se izradi prava i stručna studija koja bi koštala oko dva miliona kuna, te bi pokazala da Babina gora nije adekvatna lokacija za Centar, pa bi njeno vodno bogatstvo ostalo sačuvano.

Predviđena lokacija u neposrednoj je blizini državne ceste D-1, stare plitvičke ceste za srednji i južni Jadran, te rijeke Korane. Kapacitet odlagališta bi bio veći od sto miliona kubika. Komparacije radi, sadašnji deponij na Ilovcu radi pola vijeka i ima kapacitet od 700 hiljada kubika, a pokriva šire područje Karlovačke županije. To protivnike lokacije Babina gora navodi na zaključak da će na Kordunu skladištiti otpad iz drugih dijelova Hrvatske, ali i iz inostranstva. Plaše se da se ne bi radilo samo o neopasnom, već i o opasnom otpadu, što je i u svjetskim razmjerima veoma isplativ biznis.

Umjesto investiranja u proizvodne pogone, agroturizam, poljoprivredu i slično, na nezagađenim područjima Korduna trebalo bi graditi smetlišta. Građani, udruženi po raznim osnovama, tome kažu odlučno “ne”. M. Cimeša

Ambiciozni planovi na istoku Hrvatske

Narastao proračun Opštine Borovo

Borovo je isplaniralo za ovu godinu budžet u iznosu od sedam miliona i 832 hiljade kuna, što je za oko milion i 800 hiljada kuna više nego lani

Iako je prošla godina bila teška zbog sveopšte krize, ona je za Opštinu Borovo ipak pozitivno završila jer se planiralo u skladu sa finansijskim mogućnostima.

– Najbitnije je da smo u potpunosti izvršili program socijalne pomoći, a nije izostala ni podrška udruženjima koja deluju na području opštine – istakao je načelnik Rado Bosić na novogodišnjem prijemu, koji je povodom završetka kalendarske godine organizovao za članove opštinskog veća, predstavnike svih institucija, organizacija i udruženja te preduzetnike.

U oblasti infrastrukture, pored održavanja svih javnih površina izgrađen je i deo pešačkih staza u mestu te staza na mesnom groblju. Nastavljena je priprema dokumentacije potrebne za buduću kanalizaciju, što je najveći i najvažniji projekat u opštini. Načelnik je podsetio da je glavni projekat gotov i da će se ove godine raditi na prikupljanju svih saglasnosti potrebnih za početak izgradnje.

– Ugovor je potpisan, a 86 odsto od 52 miliona kuna, koliko je ukupno projekat vredan, obezbeđeno je preko IPA programa Evropske unije – kazao je Bosić i dodao da bi kompletna dokumentacija trebala biti pripremljena do kraja ove, kako bi već početkom 2012. godine bio raspisan konkurs za izvođača radova, koji bi trebali započeti sredinom naredne godine.

Opština Borovo isplanirala je za ovu godinu budžet od sedam miliona i 832 hiljade kuna, što je za oko milion i 800 hiljada kuna više nego lani. Na prihodovnoj strani, osim 3,5 miliona kuna od poreza na dohodak, planirano je između ostalog i tri miliona kuna iz državnog budžeta, 300 hiljada kuna iz Vukovarsko-sremske županije te isto toliko iz raznih fondova. Što se tiče rashoda, osim sredstava potrebnih za funkcionisanje lokalne samouprave i rad vrtića, oko milion i 600 hiljada kuna planirano je za izgradnju cesta. Za još jedno dečje igralište, ono u naselju Crepulje, rezervisano je 330 hiljada kuna, dok je oko 900 hiljada kuna predviđeno za dodatna ulaganja u građevinske objekte.

Opština Borovo će i tokom ove godine finansirati brojne manifestacije kulturnog karaktera i to sa ukupno 160 hiljada kuna, a takođe i rad desetak sportskih i drugih udruženja koja deluju na njenom području. D. Bošnjak

Promicanje nenasilja i ljudskih prava

Mirovna nagrada Jadranki Rajhl Kir

Jadranka Rajhl Kir nagrađena je za insistiranje na istrazi ubistva svoga supruga

Osječki Centar za mir, nenasilje i ljudska prava utemeljio je 2009. godine Nagradu za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić” u čast jednoga od svojih utemeljitelja, mirovnjaka i humaniste Krunoslava Sukića. Nagrada se dodjeljuje pojedincima i pojedinkama za poseban doprinos u zaštiti i promociji ljudskih prava i sloboda te za dosljedno promicanje kulture mira i nenasilja.

Dobitnica Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić” za 2010. godinu je Jadranka Rajhl Kir za njeno nepokolebljivo, odlučno i hrabro insistiranje na istrazi ubistva svoga supruga, načelnika osječke policije Josipa Rajhl Kira, i dvojice predstavnika lokalne vlasti Milana Kneževića i Gorana Zobundžije te pokušaja ubistva Mirka Tubića 1. jula 1991. godine na kontrolnoj tački između Osijeka i Tenje.

Priznanje za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić” dodijeljeno je Ani Matijević za dugogodišnji mirovni rad u lokalnoj zajednici. Svoj mirovni put započela je 1991. u Bosanskom Brodu, a nastavila kao izbjeglica u Slavonskom Brodu i Njemačkoj. U Tenju dolazi 1999. godine, gdje nastavlja svoju mirovnu misiju do današnjih dana pod geslom “Geste i ljudskost su ono što donosi mir”. Neumorno radi na pomirenju Hrvata i Srba te nastoji romsku i druge manjinske skupine uključiti u društveni život sela. Veliku pažnju poklanja invalidima, djeci i starijim osobama.

Priznanje za nenasilnu akciju dodijeljeno je inicijativi “Ne damo Varšavsku!” Taj slogan postao je simbol otpora građana tokom višemjesečnog protesta u Zagrebu 2010. godine. U akciji je učestvovalo nekoliko stotina predstavnika organizacija civilnog društva te nekoliko hiljada građana, koji su se na taj način usprotivili korupciji, zaobilaženju zakona i samovolji vlasti, koja u tom slučaju nije djelovala u javnom interesu. J.  Nedić

Status kvo u ličkome mjestu

Plaščani šumom, ministar drumom

Dok se srpska zajednica poziva na Ustavni zakon, Ministarstvo uprave se poziva na neke druge zakone, inače nižeg ranga od Ustavnog zakona

Trećeg marta ove godine Vijeće srpske nacionalne manjine Karlovačke županije uputilo je Ministarstvu uprave zahtjev da se Općini Plaški naredi usklađivanje statuta s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina kojim se garantira proporcionalna zastupljenost predstavnika Srba u predstavničkom tijelu i izvršnom tijelu. Također traže da se raspišu dodatni izbori kojima bi se ta proporcionalna zastupljenost osigurala, pa bi od 13 članova općinskog vijeća osmero trebali biti Srbi, umjesto dosadašnjih šestero odnosno sedmero.

Srbi čine, prema popisu birača iz 2007, 63 posto biračkog tijela općine, a Hrvati 36 posto. Srbi traže proporcionalnu zastupljenost u predstavničkom i izvršnom tijelu s obzirom na popis birača, što im omogućava Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, pa bi shodno tome trebalo uskladiti statut općine.

Srpsko biračko tijelo podijeljeno je na pet-šest opcija. Svoje glasove daju SDSS-u, Srpskoj narodnoj stranci (SNS), SDP-u, HNS-u i Demokratskoj partiji Srba.

“Statutom Općine Plaški potrebno je propisati razmjernu zastupljenost u predstavničkom tijelu općine za pripadnike hrvatskog naroda koji čine brojčanu manjinu u ukupnom biračkom tijelu općine, a ne za pripadnike srpske nacionalne manjine koji čine većinu biračkog tijela općine”, piše u odgovoru Ministarstva uprave, koji potpisuje ministar Davorin Mlakar. U njemu se dodaje da je, imajući u vidu udio pripadnika hrvatskog naroda u biračkom tijelu Općine Plaški, odnosno njihovo pravo na proporcionalnu zastupljenost u predstavničkom tijelu općine, statutom općine potrebno zajamčiti jednog zamjenika općinskog načelnika iz redova hrvatskog naroda, a ne iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine.

Nakon odbijenice Ministarstva uprave, VSNM Karlovačke županije i bivša načelnica Plaškog Radmila Medaković uputili su pismo i žalbu predsjednici Vlade Jadranki Kosor.

Stvar djeluje pomalo smiješno jer dok se srpska zajednica poziva na jedne zakone (Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina), Ministarstvo uprave se poziva na neke druge zakone (Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne-regionalne samouprave, Zakon o lokalnoj i područnoj-regionalnoj samoupravi), inače nižeg ranga od Ustavnog zakona.

Milan Cimeša

Komemoracija u Skakavcu

Organizacije antifašista Karlovačke županije, predstavnici srpske zajednice, mještani Gornje i Donje Trebinje, Lipja i Skakavca, na pravoslavni Badnjak položili su vijence i zapalili svijeće u znak sjećanja na stradanje 148 Srba i 72 Roma tog kraja. Njih su 1942. godine na taj dan ubili ustaše. Također je obilježeno mjesto stradanja 11 civila toga kraja koji su na isti način stradali nekoliko mjeseci kasnije. Žrtve su pokopane u četiri masovne grobnice. Masakru nedužnih civila, sakriveni među borovice, svjedočili su Dušan Krivokuća (1928) i njegov bratić, kojeg su ustaše poslije ubili.

– S obzirom na to da je i prije rata bilo teško održavati komemoracije na četiri mjesta, dobivena je građevinska dozvola za izgradnju kosturnice u koju bi se prenijele kosti ubijenih civila. Međutim, sve je zapelo zbog rata. Kosturnica je trebala biti izgrađena na groblju u Gornjoj Trebinji, blizu crkve. Sada smo dogovorili da ih pokušamo bar donekle obnoviti – kaže Dušan Krivokuća. M. C.

U pravoslavnim hramovima širom Hrvatske proslavljen Božić

Crkva poziva na popis stanovništva

Liturgijama i drugim obredima svečano su proslavljeni Badnje veče i Božić, a u propovijedima često se čuo poziv vjernicima da se na popisu stanovništva izjasne kao Srbi i pravoslavci.

Mnoštvo vjernika i ove je godine ispunilo zagrebački saborni hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg kako bi prisustvovali večernjem bogosluženju s osveštanjem badnjaka. Badnje veče vjernicima je čestitao mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cele Italije Jovan, primajući kasnije čestitke od predstavnika Srba u Hrvatskoj i diplomata iz ambasade Srbije. Crkvena opština nakon večernje organizirala je i druženje vjernika.

Mitropolit je uz sasluženje sveštenika eparhije služio jutrenje i svetu arhijerejsku liturgiju na kojoj je, kao i u svim drugim pravoslavnim crkvama u Hrvatskoj, pročitana i poslanica patrijarha Irineja, koji je u poruci pozvao “svu duhovnu djecu da žive i rade u duhu nepokolebljive vjernosti svojoj majci crkvi, njezinom jedinstvu, vjekovnom poretku i odlukama njezinih najviših i jedino nadležnih hijerarhijskih djela”. I sam mitropolit pozvao je okupljene vjernike da prilikom popisa stanovništva u aprilu po vlastitoj savjesti upišu nacionalnost, ne stideći se svoje nacionalne pripadnosti.

Sličnu poruku uputio je i vladika gornjokarlovački Gerasim u svojoj čestitki, koji je večernju za Badnjak i liturgiju za Božić služio u hramu Presvete Bogorodice Trojeručice u Donjem Budačkom. Episkop dalmatinski Fotije služio je svečano praznično bdenije i liturgiju u manastiru Krki, čemu je prisustvovalo mnogo naroda iz Kistanja i Kninske krajine, od kojih su se mnogi pričestili. Vladika Fotije je pitanje popisa naglasio u obraćanju vjernicima na liturgiji povodom Svetog Stefana, u crkvi Pokrova Presveta Bogorodice u Kninu.

– Naši vernici ne treba da se plaše na ovom popisu izjasniti se kao Srbi pravoslavne vere, jer je to osnovno demokratsko pravo u svakoj državi. Predstojeći popis stanovništva će biti od mnogostrukog značaja za Srbe i njihov status i prava u Hrvatskoj – rekao je Fotije.

– Vladika osječko-poljski i baranjski Lukijan služio je božićnu liturgiju u sabornom hramu Svetog Dimitrija u Dalju, uz sasluženje više sveštenika. Liturgiji je prisustvovao i generalni konzul Srbije Živorad Simić – izjavio je vinkovački paroh Predrag Azap.

Badnje veče proslavljeno je i u crkvi Sv. Petke u Bolfanu kod Ludbrega. Večernju i obred  osveštanja badnjaka služio je paroh koprivnički Radoslav Dimitrić. Organizaciju skupa, na kome je bilo preko sto vjernika, od toga mnogo mladih, pomogao je VSNM Varaždinske županije.

U organizaciji VSNM-a u Borovu je održana, sada već tradicionalna, manifestacija “Badnjak u Borovu”. Lijepo vrijeme privuklo je brojne posjetioce, ne samo iz Borova već i iz okolnih mjesta. Nakon što je kolona vozila s badnjakom obišla čitavo mjesto, ispred opštine je upriličen i kulturno-umjetnički program koji su izveli članovi borovskog KUD-a “Branislav Nušić”. U crkvi Svetog Stefana održano je večernje bogosluženje na kraju kojeg je čitana božićna poslanica episkopa osječko-poljskog i baranjskog Lukijana. Uz pojanje “Roždestva”, badnjak je iznesen iz crkve i zapaljen u crkvenom dvorištu, a zatim je uslijedio spektakularni vatromet. Članovi udruženja “Plavi Dunav” i Zavičajnog udruženja Srba Ozrena i Posavine služili su kuvano vino i rakiju.

Za vrijeme proslava ovih praznika nije bilo incidenata, osim u Kistanjama gdje je na sam Božić skinuta zastava SPC-a s tamošnje crkve Sv. Ćirila i Metodija, a policija traga za počiniocima. N. Jovanović

• 
  

Božićna priredba borovskih školaraca

U Borovu je prvi put održana božićna priredba. Program u kome su učestvovali učenici i nastavnici Osnovne škole Borovo i mališani i tete Dečjeg vrtića “Zlatokosa” oduševio je publiku u prepunoj sali borovskog Kulturnog centra. Vitlejemska pećina, Marija i Josif, novorođeni Isus, pastiri, mudraci, car Irod…, svaku od ovih uloga borovski osnovci su verno dočarali glumom i kostimima posuđenim iz Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

Na pozornici su prikazani i običaji povodom Badnjeg dana i Božića, a zatim su se nizale božićne pesme kao što su “Oj Badnjače, Badnjače”, “Božić, Božić blagi dan”, “Božić, Božić bata” i druge. Svaki detalj priredbe, od uređene scene, glume i sviranja do pevanja, publika je nagradila aplauzom. Prvi put su zajedno sa svojim učenicima nastupile učiteljice i nastavnice.

– To je veliko zadovoljstvo i tek kad stanete na pozornicu osetite kako je deci kad učestvuju u nekom programu. Jako sam zadovoljna, ispunjena i srećna – kazala je Ljubica Mađarević koja već godinama priprema decu za školske priredbe, ali se u ulozi učesnika programa našla prvi put.

– Predivno se osećam, na svom terenu s obzirom na to da sam decom, ali ipak malo drugačije… Punog srca. Svi smo jako uzbuđeni – dodaje nastavnica Nada Ravkić.

Inicijativa za priredbu potekla je od borovskog sveštenika Nenada Dragičevića, kome su u organizaciji pomogli veroučitelji Aleksandra Krtinić i Dragan Serdar, učiteljice i nastavnice Osnovne škole i tete iz borovskog vrtića. Pored sveštenstva i rukovodstva Opštine Borovo, božićnoj priredbi je prisustvovao i episkop osječko-poljski i baranjski Lukijan. D. Bošnjak

Skupština Kluba navijača bivšeg šampiona Evrope

Bastini pokloni bobotskim zvezdašima

Među poklonima podeljenima članovima Kluba navijača i prijateljima, najveći deo su donacije bivšeg Zvezdinog igrača Dušana Baste

Blizu stotinu kalendara Crvene zvezde, znatno više olovki, upaljača, bedževa, privesaka sa logotipom beogradskog kluba, zatim dresovi, majice te poseban poklon – originalna sportska oprema Dušana Baste, nekadašnje Zvezdine a sada vedete italijanskog Udinezea – podeljeno je tradicionalno uoči Nove godine na skupštini Kluba navijača nekadašnjeg evropskog i svetskog šampiona u Boboti.

Skupštini je osim stotinjak članova i prijatelja kluba, među kojima najviše onih najmlađih zvezdaša, prisustvovao i brat nekadašnjeg Zvezdinog beka: Nemanja se u ime Dušana Baste zahvalio navijačima na podršci, a uručena mu je posebna plaketa zahvalnosti bobotskih zvezdaša.

– Među ovim poklonima koje smo podelili članovima Kluba navijača i prijateljima, koji su bili na prigodnoj tomboli, najveći deo su donacije upravo Dušana Baste, zatim pokloni koje smo dobili u Beogradu u Zvezdi, dok smo kalendare kupili od prikupljene članarine – kaže Nikica Gagulić, agilni predsednik Upravnog odbora Kluba. Poseban poklon, sliku sa motivima Zvezde, dobio je najvatreniji navijač u bobotskom klubu Zvezdinih fanova – Mićo Muždeka iz Darde.

Klub navijača Crvene zvezde u Boboti zvanično ima 97 članova, ne samo Boboćana već i prijatelja tog kluba iz Vukovara, Trpinje, Vere, Dalja, Klise i drugih mesta sa istoka Hrvatske, koji plaćaju simboličnu članarinu. U organizaciji Kluba, fanovi odlaze na utakmice svojih idola i na reprezentativne susrete Srbije u Beogradu.

Zahvaljujući agilnosti Gagulića, predsednika Kluba Mladena Miljkovića i drugih aktivista, česte su posete ovdašnjih navijača reprezentativnom kampu u Kovilovu, kao i dolasci Zvezdinih selekcija i nekadašnjih prvotimaca u Bobotu. Tako su na godišnjoj skupštini Kluba navijača iz Bobote pre nepune dve godine gostovali tadašnji prvotimci Dušan Basta i Đorđe Tutorić, ali je skupština bila prekinuta vandalskim upadom navijača Osijeka. Od tada i datira prijateljstvo Dušana Baste i Boboćana, kao i iz činjenice da su koreni plavokosog beka italijanskog Udinezea iz Hrvatske, iz sela Srednje Gore kod Udbine.  Malobrojni su oni koji znaju da Basta, kada mu to profesionalne obaveze dozvoljavaju,  posjećuje strica koji se iz izbeglištva vratio u rodno selo i materijalno pomaže povratnicima.

Boro Rkman

Veljko Kajtazi, romski aktivist

U državnoj upravi nema Roma

Odnosom prema Romima, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama regiona, nije zadovoljan Veljko Kajtazi, šef Udruženja za promicanje obrazovanja Roma “Kali Sara”.

– U Hrvatskoj se akcijski plan za Rome slabo primjenjuje. Najveći problem je nezaposlenost jer obrazovane Rome niko ne želi zaposliti, ni pored Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji predviđa srazmjernu zaposlenost prema učešću u stanovništvu. U državnoj upravi praktički nema Roma – kaže Kajtazi koji se, iako inženjer po zvanju, ne može zaposliti od 1991. godine.

– Javljao sam se na stotine konkursa i bio odbijen. Tražio sam da me zaposle i kao vozača ili dostavljača, ali me nisu primali uz odgovor da sam previše kvalificiran – kaže Kajtazi, koji surađuje s UNHCR-om na pitanjima Roma i koji je napisao prvi romsko-hrvatski rječnik. Uz rad na obrazovanju mladih Roma, kao bivši karate prvak Hrvatske i jedan od istaknutih sportaša Jugoslavije u 80-ima, Kajtazi se u velikoj mjeri bavi trenerskim radom u romskim karate klubovima.

Upozorava i na velik broj romskih udruženja, njih 124, uz pet krovnih organizacija, u odnosu na broj Roma u Hrvatskoj: njih 9.643 po popisu iz 2001, od toga čak 1.946 u Zagrebu.

– Roma u Hrvatskoj zapravo ima i do 40.000, ali se mnogi ustručavaju da kažu da su Romi – objašnjava Kajtazi i naglašava da velik broj udruženja vode nekvalificirani ljudi, te da su  udruženja često u sukobu. N. J.

Stogodnjak (42)

14. I. – 21. I. 1911: nakon božićnog slavlja već se pripremaju nova. Tako “Srpsko pjevačko društvo” u Zagrebu i zagrebačka dobrotvorna zadruga “Srpkinja” obavještavaju da će i ove godine u prostorijama Hrvatskog zemaljskog glazbenog zavoda prirediti tradicionalnu “Svetosavsku besjedu” i da će “razašiljanje svečanih pozivnica početi za koji dan”.

* Rade Dopuđa, trgovac iz Udbine, ima silnih muka s jednom od državnih ustanovom – poštom. Jada se kroz novine: “Ja kroz cijelu godinu mnogo kvarim u svom poslu nabavom potrebne robe, jer mi se sve neuredno dostavlja. A kad se na pošti pritužim, onda još viču na me, kao da sam ja kriv. Neki dan mi je iz sanduka izvađeno pola pekarske pjenice, pa se nisam smio ni potužiti, toliko su me uplašili. Nadam se da će poštansko ravnateljstvo uvažiti ovu moju javnu pritužbu, i učiniti da naša pošta s ljudima bolje postupa…”

* Član školskog odbora u Dvoru Stojan Pribićević sukobio se pak s općinskim načelnikom jer je zajedno s ostalim članovima odbora glasao protiv imenovanja Petra Slavka Galića, župnika iz Divuše, na mjesto školskog nadzornika. A zašto je tako glasao? Zato jer je “Galić prigodom tzv. bune u Javornju na preslušanju kod suca istražitelja govorio mnoge stvari koje ne stoje, samo da ta ‘buna’ izgleda što strašnija. On je bio taj koji je brzojavio po brahijum, mada nije bilo ni sjenke opasnosti, kao što je uostalom u Petrinji na raspravi i dokazano. Rekao je također da su seljaci Srbi toga dana bili naoružani puškama malim i dugim, koje inače nitko nije vidio…”, objasnio je Pribićević. I samo što je objasnio, odmah je suspendiran sa svoga mjesta.

* A “jedan inteligentan Srbin, star 26 godina, zdrav i bez ikakvih telesnih mana, šef jedne velike kancelarije u Beogradu, sa godišnjom platom od 4.000 dinara, a koji ne duguje nikom, ne kocka, ne pije alkoholna pića i ne puši” ima drugih problema. Želi se oženiti iz Hrvatske, a u ženidbenom oglasu dalje kaže: “Želio bih se oženiti sa čestitom i zdravom djevojkom ili udovicom, starom između 18 i 28 godina, a sa mirazom od 20 do 60 hiljada kruna.” Ostavlja i adresu: S. 50.00 Belgrad – Serbien, Posterestante, pa na kraju još i dodaje: “Predlog je potpuno ozbiljan, a diskrecija zajamčena čašću.”

Đorđe Ličina