RABLJENA SEDMICA
ALEKSANDRIJA
Pred koptskom kršćanskom crkvom u Aleksandriji, gdje su vjernici na misi dočekivali Novu godinu, bombaš samoubojica aktivirao je automobil napunjen eksplozivom: poginula je dvadeset i jedna osoba, a pedesetak ih je ranjeno. “Ovim nas se terorističkim napadom želi podijeliti. Odsjeći ćemo glavu toj zmiji, suprotstaviti se terorizmu i pobijediti ga”, izjavio je egipatski predsjednik Hosni Mubarak. Nakon napada, gnjevni Kopti, koji čine desetinu stanovništva Egipta, kamenjem su zasuli obližnju džamiju i sukobili se s policijom. Još se uvijek nagađa stoji li iza napada sveprisutna Al-Qa’ida, čije djelovanje u Egiptu dosad nije registrirano, ili se, pak, radi o nekoj drugoj militantnoj islamskoj organizaciji. Dok egipatski listovi pišu o opasnosti od građanskog rata, ulje dolijevaju vjerski poglavari. Papa Benedikt XVI. u nedjelju je napad na koptsku zajednicu nazvao “kukavičkim smrtnim činom koji vrijeđa Boga i cijelo čovječanstvo”, te je pozvao na zaštitu kršćana u islamskom svijetu. Odgovorio mu je šeik Ahmed al-Tayeb, imam iz Al-Azhara, poručivši papi da se ne miješa u egipatske poslove i upitavši ga zašto nije pozivao na zaštitu muslimana kad su ubijani u Iraku.
JELAVIĆ
Blagdansko apstiniranje od hapšenja poznatih i manje poznatih hrvatskih građana prekinuto je u ponedjeljak. Na zagrebačkom aerodromu, po povratku iz Sarajeva, uhićen je Nikica Jelavić, nekoć prvoosumnjičeni u procesu tzv. zločinačkoj organizaciji s Knežije, jer ga je policija poželjela ispitati o pokušajima da se ubije novinara Dušana Miljuša i poduzetnika Josipa Galinca. Zbog sumnje da su povezani s tim zlodjelima već su ispitani Jelavićevi najbolji kompanjoni Zoran Pripuz i Blažo Petrović, koji su nakon ispitivanja pušteni na slobodu. Isti scenarij ponovio se i s Jelavićem, pa u pritvoru do daljnjeg ostaju samo Knežijci Đorđe Vuletić i Darko Dakić. Smisao ovih policijskih akcija ponajprije se sastoji u odašiljanju poruke pripadnicima kriminalnog miljea da ih se drži na oku i da dvaput razmisle prije nego što se upuste u eventualne nove kriminalne pothvate.
N: ORCO
Došao je red i na prvog stranog državljanina u prometnim odajama hrvatske policije u Zagrebu. On je Jean-Francois Ott i izvršni je direktor Orco grupe koja je suvlasnik hotelskog poduzeća Sunčani Hvar. Dotičnog je policija u utorak pozvala na obavijesni razgovor u vezi sa sumnjama da se tvrtka u kojoj je direktor bavila mutnim poslovima u privatizaciji posrnulog hvarskog turističkog giganta. “Izražavamo duboku zabrinutost i povrijeđenost zbog takvog odnosa i činjenice da je današnje zadržavanje u policijskoj postaji u Hrvatskoj izvršnog direktora Orca, tvrtke čije su dionice izlistane u kotaciji Pariške burze, izravna posljedica našeg tekućeg poslovnog i političkog spora s Hrvatskim fondom za privatizaciju”, saopćeno je iz Orcove centrale koja postupanje ovdašnjeg redarstva naziva totalitarnim, teatralnim i siledžijskim. Hrvatske vlasti odgovaraju da institucije samo rade svoj posao.
N: CESTA
Ministar Božidar Kalmeta, za prijatelje Dario, još uvijek nije pozvan ili priveden na bilo kakav obavijesni razgovor, premda izlaze podaci koji kazuju da su mito i korupcija, ili preciznije: pljačka, u hrvatskoj cestogradnji imali epske razmjere. Izlaze podaci da su na izgradnji dionice autoceste Dugopolje – Ravča pokradene stotine milijuna kuna. Podaci izlaze, ali Kalmeta ne odlazi. “Nije posao ministra da kontrolira sva silna poduzeća koja se nalaze u njegovom resoru, a još manje da bude odgovoran ako netko u nekom poduzeću krade”, izjavio je neodgovorni Dario. Zaboravilo se da je ministar vanjskih poslova Miomir Žužul smijenjen, između ostaloga, i zbog lobiranja za cestograditeljske interese američkog Bechtela čija je ponuda za dionicu Dugopolje – Ravča, by the way, bila dva-tri puta jeftinija od cijene koja je na koncu plaćena domaćim firmama. I nekim pojedincima.
N: RUMUNJSKA
Rumunjski ministar vanjskih poslova Teodor Baconschi rekao je da će se njegova zemlja suprotstaviti njemačko-francuskoj blokadi ulaska Rumunjske u tzv. šengenski prostor slobodnog kretanja, i to tako da bi mogla zaustaviti hrvatski put prema EU. Rumunjska (i Bugarska) podvrgnute su, naime, Mehanizmu za suradnju i verifikaciju (CVM), da bi ih se prisililo da provedu preostale reforme u području pravosuđa, što se Rumunjima, eto, nimalo ne sviđa. “Pogledajmo Hrvatsku. Mi podupiremo proširenje EU na zapadni Balkan, ali ne možemo prihvatiti da se to obavi bez CVM-a, sve dok se CVM primjenjuje u našem slučaju”, rekao je Baconschi. Iz Europske komisije poručeno je da se o uvođenju CVM-a odlučuje ovisno o prilikama u određenoj zemlji, te da Rumunjima ne može biti od pomoći skretanje pažnje na Hrvatsku, jer Hrvatska, za razliku od Rumunjske, još uvijek nije punopravna članica Unije, i nju se može pritiskati metodama puno efikasnijim od CVM-a.
N: SNIMKE
Lokalni list “Virginian-Pilot” iz Norfolka u Virginiji u subotu je objavio priču o video snimkama američkih mornaričkih časnika s nosača zrakoplova USS Enterprise: na tim snimkama nestašni oficiri pokušavaju biti duhoviti u trenucima dokolice, pa snimaju pokrete koji simuliraju seks i dvije ženske članice posade dok se tuširaju, te psuju i razbacuju se homofobnim opaskama. Nakon što je priča objavljena, američka mornarica smijenila je zapovjednika broda Owena Honorsa.
N: FADIL
U osamdeset i devetoj godini u Zagrebu je preminuo Fadil Hadžić, rođen u Bileći, jedna od nezaobilaznih pojava na ovdašnjoj kulturnoj i društvenoj sceni u proteklih šezdesetak godina. Završio je zagrebačku Likovnu akademiju, ali slikarstvo je ostalo u sjeni drugih njegovih preokupacija. Bio je novinar i novinski urednik (“Kerempuh”, “Vjesnik u srijedu”, “Telegram”, “Oko”), jedan je od osnivača filmskog festivala u Puli, utemeljitelj je kazališta “Jazavac” i “Komedija”, snimio je sedamnaest filmova, među kojima ima boljih i lošijih, napisao je više od pedeset kazališnih komada, uglavnom komedija, također promjenjive kvalitete. Iza njega će u zagrebačkoj i hrvatskoj kulturi ostati dugovječan trag.