Zajedno u pravedno društvo

Naglašavanje važnosti uloge Srba u Hrvatskoj i pozivi na rješavanje otvorenih pitanja u regionu u kontekstu približavanja EU, bile su glavne točke tradicionalnog božićnog prijema Srpskog narodnog vijeća. Prijem je održan u Novinarskom domu u Zagrebu uz prisustvo najviših državnih zvaničnika na čelu s predsjednikom Ivom Josipovićem i premijerkom Jadrankom Kosor.

– U protekloj godini, Srbi u Hrvatskoj i njihova politika, nakon dva desetljeća, postali su specifična i važna komponenta hrvatskih demokratskih procesa, jednako odgovorna prema sebi i prema Hrvatskoj, jednako predana u ostvarivanju svojih i općenacionalnih interesa, rekao je predsjednik SNV Milorad Pupovac.

Glasovi za Josipovića

– U 2011. bismo željeli dodatno ojačati takvu ulogu srpske zajednice u hrvatskim demokratskim procesima jer to vidimo kao dug prema srpskoj zajednici i prema Hrvatskoj te kao nenadomjestiv način njihove međusobne emancipacije, rekao je Pupovac.

Podsjetio je da je Ivo Josipović postao predsjednik voljom velike većine hrvatskih građana, uključujući i građane srpske nacionalnosti, i da su zahvaljujući njemu, poboljšani hrvatsko-srpski odnosi, dok izbori koji nas čekaju u ovoj godini, trebaju podići razinu demokracije nakon što se zbog loših stvari, kod mnogih razvio osjećaj nepovjerenja prema politici i političkim institucijama.

– Hrvatska je ono što nas je razdvajalo 20 godina, pretvorila u ono što nas spaja, rekao je i naglasio pomake u procesuiranju ratnih zločina, rješavanju povratka i problema izbjeglica, u čemu bi značajnu ulogu trebala imati donatorska konferencija koja bi se trebala održati za nekoliko mjeseci,.

Pupovac je naglasio i da su u 2010. usvojeni mnogi važni akti, od Ustava i Ustavnog zakona o manjinama do Izbornog zakona, te su omogućili da Srbi iziđu iz manjinske segregacije te da biraju i budu birani ravnopravno s drugim građanima.

Izrazivši zadovoljstvo što ga na putu u pravedno društvo prate brojni građani srpske nacionalnosti, Ivo Josipović je rekao da Hrvatska mora biti uzor za poštovanje manjinskih prava. Josipović, premijerka Kosor i potpredsednik Sabora Vladimir Šeks naglasili su važnost i zalaganje Srba u Hrvatskoj za unapređenje manjinskih prava, a time i za demokratizaciju društva.

– Borba za manjinska prava jest i borba za pravedno društvo, rekao je Josipović i dodao da će položaj Srba u Hrvatskoj zavisiti i od rješavanja problema proizašlih iz rata, od nestalih osoba do povratka imovine.

– Hrvatsko društvo pokazalo je snagu da i pored predrasuda, omogući da položaj Srba bude kvalitetniji i bolji, naglasio je predsjednik, uz podsjećanje da “očuvanje nacionalnog identiteta znači i očuvanje identiteta Srba u Hrvatskoj i drugih manjinskih zajednica”.

Ističući da su nacionalne manjine dio vladajuće koalicije, premijerka Jadranka Kosor naglasila je njihovu pozitivnu ulogu u brojnim procesima, između ostalog u pregovorima Hrvatske i EU koji bi trebali biti završeni polovinom ove godine. Borbu protiv korupcije i kriminala, Kosor je ocijenila kao borbu za ljudska prava i na korist svih građana.

Potpredsjednik sabora Vladimir Šeks podsjetio je na važnu i konstruktivnu ulogu koju su poslanici manjina imali u Saboru prilikom izglasavanja važnih zakona i budžeta.

– Kvaliteta hrvatsko-srpskih odnosa važna je za stabilnost i demokraciju u Hrvatskoj, rekao je Šeks.

Brojni gosti

Prisutnima su se obratili i zamjenica gradonačelnika Zagreba Jelena Pavičić Vukičević i u ime SPC, protojerej stavrofor Marinko Juretić.

Kako je ove godine obilježeno 15 godina od Erdutskog sporazuma, neka od priznanja SNV  na prijemu su bila uručena učesnicima mirne reintegracije UNTAES-a u Hrvatsku.

Priznanje “Nikola Tesla” za doprinos razvoju srpskih institucija uručena je predsjedniku SDSS-a Vojislavu Stanimiroviću, priznanje “Svetozar Pribičević” za unapređenje odnosa između Hrvata i Srba Vesni Škare Ožbolt i Ivici Vrkiću, tadašnjim predstavnicima Vlade u procesu mirne reintegracije, a novouvedena nagrada “Diana Budisavljević” pripala je Vesni Teršelič koja se kao članica antiratne koalicije i kao šefica  “Documente” bori za otklanjanje ratnog nasljeđa.

Priznanje “Gojko Nikoliš” za afirmaciju antifašističkih vrijednosti pripalo je bivšem saborskom zastupniku, profesoru Nikoli Viskoviću iz Splita koji je bio spriječen da dođe, ali koji je po Pupovčevim riječima, u vrijeme kad su se svi skrivali jedni od drugih, čuvao povjerenje i koji je vjerovao da će se ponovo uspostaviti dobri odnosi.

U ime nagrađenih prisutnima se obratila Vesna Teršelič, rekavši da je ovo priznanje velika čast za nju i sve mirovne aktiviste, ali i da bi Diana Budisavljeviće koja za spašavanje12.000 djece nikad nije dobila nikakvo priznanje, konačno trebala dobiti ulicu u Zagrebu.
Na prijemu su bili i brojni aktivisti srpske i drugih manjinskih samouprava, na čelu sa šefom savjeta za nacionalne manjine Aleksandrom Tolnauerom, kao i više ministara u vladi, zastupnika i čelnih ljudi stranaka, kulturnih i javnih ličnosti i diplomatskog kora.

Priznanja za mirnu reintegraciju

Vesna Škare Ožbolt: – Ovo mi je priznanje da sam se doista trudila radeći na uspostavljanju  povjerenja, što je bilo posebno izazovno za ono osjetljivo vrijeme. Trebalo je puno strpljenja, odlučnosti i korektnosti da se reintegrira, ne samo teritorij nego i ljude. Stupanj nepovjerenja bio je maksimalan, pa uspjeh u reintegraciji smatram osobnim, zajedno s ljudima s kojima sam radila.

Ivica Vrkić: – Počašćen sam priznanjem, pogotovo što dolazi od manjinske zajednice. Drago mi je da sam sudjelovao u mirnoj reintegraciji i uspostavi mira, između ostalog da stvorimo uvjete da uz povratak hrvatske vlasti, Hrvati i Srbi mogu živjeti jednako dobro kao što su živjeli nekada. Drago mi je da je SNV uručio nagradu jer to nismo radili jednoznačno za Hrvate ili za Hrvatsku, a da to nije bilo i za Srbe.