Mrkva za penzionere

Kad bi se radio izbor najbizarnijih domaćih izjava na temu političkog utjecaja umirovljenika, konkurenciju bi bez imalo dramatike i napetosti pomeo ekonomski analitičar Ante Babić.

– Svaka će Vlada podilaziti umirovljenicima, biračkom tijelu većem od milijun ljudi, zbog čega bi trebalo ograničiti pravo glasa do sedamdesete ili osamdesete godine života. Jedan od kriterija za utvrđivanje sposobnosti mogla bi biti valjanost vozačke dozvole – bubnuo je Babić u studenome 2009. “Jutarnjem listu” i izazvao nepodijeljeno javno zgražanje. Izuzme li se omalovažavajući ton i, generalno, stupidnost navedene rečenice, gerontofobni je ekonomist u jednome bio potpuno u pravu: svaka će Vlada penzionere koristiti kao važno političko oružje, a ova Jadranke Kosor upravo to posljednjih mjeseci intenzivno čini.

Filijala HDZ-a

Nakon što je u srpnju 2009. HSU na čelu sa Silvanom Hreljom raskinuo koaliciju s HDZ-om, za glavnog igrača umirovljeničke opcije sklone ulasku u neke nove premijerkine kombinacije izabran je Lazar Grujić. Dotadašnji HSU-ovac za novi politički uzlet prelazi u Stranku umirovljenika (SU), pragmatično sparuje vlastitu ambiciju s premijerkinom iznenadnom skrbi za “najugroženiji sloj naših sugrađana” i u rujnu 2010. sudjeluje u osnivanju nadstranačkog bloka Umirovljenici zajedno. Bloku se, uz nekoliko neaktivnih, nepoznatih i nevažnih stranaka, pridružuje i Matica umirovljenika, udruga sa 265 tisuća članova raznih političkih opredjeljenja, koje nitko pritom ne pita žele li biti u loše kamufliranoj HDZ-ovoj umirovljeničkoj filijali. Blok se, svejedno, odmah (samo)proglašava trećom političkom snagom u zemlji s ukupno 400 tisuća članova!

– Ne zanima nas nikakvo svrstavanje niti ideologija, nego izlazak iz socijalnog mulja. Hrelja nas je odbio jer ne želi stare ljude, samo ganja treći saborski mandat – probrane su Grujićeve izjave s osnivačkih skupova, koje kao gosti pohode HDZ-ovi ministri Dražen Bošnjaković i Branko Vukelić.

Kako vrijeme odmiče, bloku se sve teže otresti etikete premijerkinih umirovljenika, a demantiraju ih ponajprije političke akcije koje uključuju česte i srdačne posjete Markovu trgu. Na jednoj od sesija, 23. studenoga prošle godine, premijerka i Grujić podižu čašu pjenušca i nazdravljaju upravo osnovanom Vijeću za umirovljenike i starije osobe. Savjetodavno će tijelo, stoji u agencijskim priopćenjima, natjerati Vladu da ih konzultira kod donošenja svih novih zakona koji se tiču mirovina i položaja umirovljenika, no među savjetodavcima, znakovito, nema nikoga iz jedine parlamentarne stranke, HSU-a. Grujić i tu priliku koristi za “nesvrstavanje uz stranku ili ideologiju”, pa usputno, brojnim medijima izjavljuje kako Silvana Hrelje nema na potpisivanju jer “kukuriče za neke druge opcije”.

Iako je Grujić najisturenija medijska pojava bloka navodnoga umirovljeničkog zajedništva, ništa manje važna nije ni uloga Josipa Vinceka, predsjednika Matice umirovljenika. Kumska veza i dugogodišnje prijateljstvo ovog Podravca s predsjednikom HSS-a Josipom Friščićem omogućila je premijerki niz manevara prema bloku, koji se fiktivnim prelijevanjem kompletnog članstva Matice odjednom doima kao nova, stamena politička snaga koja bi mogla pomutiti planove Kukuriku koalicije i njihovom predizbornom sporazumu s HSU-om.

– Razmjeri njihove razmahanosti po terenu jasno pokazuju da ih financira vladajuća stranka. Vrbuju naše članstvo, imamo informacije da nude i novac za prelazak – tvrdi za “Novosti” šef HSU-a Silvano Hrelja.

Kesa i vozačke dozvole

Nije, dakako, uputno vjerovati da će se penzionerska svakodnevica naglo popraviti s mogućom promjenom vlasti, niti je osobito inteligentno HSU predstavljati kao jedinog i pravovjernog predstavnika njihovih interesa, cijepljenog od političke trgovine. Problematično je ovdje HDZ-ovo operiranje velikim brojkama koje prešutno generiraju političku korupciju, već viđenu i do perfekcije razrađenu s fantomskih pola milijuna branitelja. Premijerka Jadranka Kosor, kako već pokazuje opisanom igrom s umirovljenicima, do izbora će nastaviti regrutirati glasače velikih društvenih skupina i nadraživati im sanjarije od kojih kesa s državnim proračunom puca po šavu. Kao što se heterogena masa branitelja i “branitelja” drži na umjetnom proračunskom kisiku uz posredovanje republičkog šefa HVIDR-e Josipa Đakića, tako su Grujić i Vincek premijerki potrebni da u kameru sudbinski važno govore kako “nikad nije bilo važnije da se umirovljenici drže zajedno”.

Zbijanje redova i pozivanje na masovnost obično slute na uzmak zdravog razuma, bijeg od brojki koje su zbilja važne i, naposljetku, na katastrofu. U ovoj godini Vlada treba osigurati gotovo 36 milijardi kuna za isplatu mirovina, od čega će tek 19,3 milijarde prikupiti iz mirovinskog doprinosa na plaće. Kad u državnom proračunu usfali ostatak od 16,3 milijarde, za vjerovati je da će se razlika namiriti kroz savjetovanje i siloviti brainstorming s Vijećem za umirovljenike i starije osobe. Ako novca ne bude, premijerka još uvijek može članovima Vijeća oduzeti vozačke dozvole.

Politička smjena i nagrada

Šefa Matice umirovljenika Josipa Vinceka Vlada je nagradila i prije nego što je udrugu učlanio u blok Umirovljenici zajedno. Za njega je otvoreno mjesto u Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, nakon što je Vlada smijenila Željka Šempera, vrsnog poznavatelja mirovinskih reformi. Kako su obojica iz Koprivnice, po gradu je ubrzo prokolala prilično vjerodostojna verzija smjene: Šemper je i nakon izlaska HSU-a iz državne koalicije s HDZ-om ostao član stranke, pa se donekle i očekivalo da bude zamijenjen pouzdanijim kadrom. I sam ponikao iz udruge treće životne dobi, tvrdio je da s Vincekom dotad nije imao nesuglasica, ali i da mu je jasno kako je riječ o političkoj odluci.