Na nacionalnosti razbroj s’!
Popis stanovništva, po svemu sudeći, nije samo statistička kategorija nego i plodno tlo za političko potkusurivanje i pritisak na građane. Iako pritisci i negativne kampanje u vezi s izjašnjavanjem na popisu koji će se u Crnoj Gori održati u aprilu ove godine, sudeći prema prijašnjim iskustvima, tek predstoje, uvertira u njih je retorika koja u obliku prijetnji, uvreda, kletvi i govora mržnje izlazi iz usta javnih ličnosti u Crnoj Gori, u čemu prednjači mitropolit Amfilohije Radović.
Jezik, vjera i kultura
Prosrpske političke stranke i srpske nevladine organizacije, uz podršku Srpskog nacionalnog savjeta i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, počinju kampanju da se broj Srba poveća ili zadrži u odnosu na popis iz 2003. godine. Uz tvrdnju da je cilj državne vlasti eliminacija srpskog naroda u Crnoj Gori, navedene organizacije preduzeće sve mjere da se sačuva procenat Srba u Crnoj Gori od 32 posto ili da se, eventualno, poveća.
Zato su uputili poziv svim političkim i nevladinim organizacijama da u narednom periodu budu složne i suspenduju međusobne nesuglasice, kako bi zajednički ubijedile građane da se izjasne kao Srbi.
– Stoga je predstojeći popis važniji od referenduma iz 2006. godine. Pojam “Srbin” je jedino određenje koje na popisnom formularu može sačuvati naše pamćenje, naš jezik, vjeru i kulturu od Svetog Save do patrijarha Pavla, od Miroslavljevog jevanđelja do Matije Bećkovića. Ako u rubriku nacionalnost upišemo “Crnogorac”, sve to gubimo – uvjereno tvrdi Rajo Vojinović ispred Srpskoga nacionalnog savjeta.
Građani ravnodušni
S druge strane, rezultati popisa iz prethodnih dvadeset godina pokazuju značajne promjene u nacionalnoj strukturi pripadnika islamske vjere: tako je na popisu iz 1991. bilo gotovo 15 posto Muslimana, 2003. procenat Bošnjaka bio je gotovo osam, a Muslimana četiri posto.
Sabrija Vulić, predsjednik Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore, tvrdi da su već izloženi pritiscima i Crnogoraca i Bošnjaka. Potpredsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Ervin Spahić kazao je medijima da očekuje politizaciju predstojećeg popisa, ali ne i pritisak na one koji će se izjašnjavati. Očekuje povećanje broja Bošnjaka u odnosu na popis iz 2003, tvrdeći da će to značiti sazrijevanje svijesti određenog broja ljudi, jer su “Bošnjaci nacionalno ime, a Muslimani vjerski naziv”.
Iako se javnost zatrpava kampanjama, pitanje je hoće li ijedna strana polučiti rezultate i ostvariti zacrtano, jer većina stanovnika Crne Gore ravnodušno prima njihove poruke.