Pokrajine
Digitalna baza podataka o Srpskom privrednom društvu
“Privrednik” odškolovao 37 hiljada pitomaca
Digitalna baza sadrži oko pola miliona podataka, a voditelji tog značajnog projekta su predsjednik “Privrednika” Nikola Lunić i profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Drago Roksandić
Srpsko privredno društvo “Privrednik” i Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavili su bazu podataka o “Privrednikovim” poduzetnicima, povjerenicima i 36.775 pitomaca koliko ih je ta organizacija odškolovala od 1897. do 1946. godine.
Voditelji projekta koji je trajao dvije godine su predsjednik “Privrednika” Nikola Lunić i profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Drago Roksandić. Oni su na promociji u Zagrebu govorili o izazovima stvaranja digitalne baze podataka na osnovu koje će nastati knjiga o tom društvu. Roksandić i profesor Dražen Urh govorili su o proceduri stvaranja baze u kojoj je oko pola miliona podataka.
– Na osnovu baze može se egzaktno ustanoviti odakle su bili pitomci, pogotovo u periodu nakon obnove društva poslije Prvog svjetskog rata, kada je centrala iz Zagreba prebačena u Beograd – kaže Drago Roksandić. Nakon oslobođenja zemlje, od 1944. do 1946, kada je društvo ukinuto, zabilježeno je još 1.500 pitomaca.
Nikola Lunić je u svom obraćanju podsjetio kako su mladi ljudi iz pasivnih krajeva primani na naukovanje i na njihov daljnji doprinos “Privredniku” nakon što su završili šegrtovanje i dobili svjedodžbe o završenom zanatu. Podsjetio je i da je formirana zadruga za kredite s kojima su mogli započeti svoj posao.
Uz Roksandića, Urha i Lunića, u projektu koji je financirao Savjet za nacionalne manjine učestvovali su i Marko Ignjatić, Damjan Kovačić i Dejan Zadro, te Milena Savić koja je kontrolirala unesene podatke i provjeravala njihovu točnost. Promociji su prisustvovali i šef Uprave za manjine Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mirko Marković, predstavnici “Privrednika” i više naučnih radnika iz srpske zajednice, te neki od potomaka pitomaca “Privrednika” kao što su Branislav Ćelap i Slavica Beljak.
Slobodan Uzelac gost “Juniora”
Vicepremijer Slobodan Uzelac bio je 28. januara gost “Privrednika juniora”, čiji su članovi s njim razgovarali o uključivanju mladih u društvene procese u zemlji i pomoći koju im u tome mogu pružiti predstavnici Srba u vlasti.
– Naša uloga je da pomognemo mladima u razvijanju njihovih ideja i da im učinimo dostupnima kapacitete koji su im u tome potrebni, te da pomognemo u procesu njihovog obrazovanja – rekao je Uzelac.
Razgovoru su prisustvovali i predsjednik “Privrednika” Nikola Lunić i đakon Branimir Jokić, voditelj udruženja pravoslavne omladine pod nazivom “Sveti Dositej Zagrebački”, koji je naglasio važnost suradnje srpskih organizacija koje u svom sastavu imaju i brojne mlade ljude.
– Razgovor je vođen na inicijativu vicepremijera Uzelca, a namjera je bila da se mladi ljudi, ne samo članovi “Privrednika”, upoznaju sa srpskim predstavnicima u vlasti i dobiju odgovore na pitanja koja ih zanimaju – rekao je predsjednik “Privrednika juniora” Marko Ignjatić, ocijenivši razgovor uspješnim.
N. Jovanović
Bolji dani za predratne osiguranike
Konvalidacija za poljoprivrednike
Zahtjeve za priznavanje mirovinskog staža zainteresirane osobe mogu predati prema prebivalištu u područnim službama HZMO-a
Od stupanja na snagu Pravilnika o konvalidaciji za predratne poljoprivredne osiguranike, evidentiran je velik broj pozitivno riješenih zahtjeva na području Slavonije i Baranje, kao i na drugim područjima od posebne državne skrbi. Posebno je važno napomenuti da Pravilnik o konvalidaciji ne propisuje rok za podnošenje zahtjeva, pa se pozivaju poljoprivredni osiguranici da i dalje podnose zahtjeve za priznavanje poljoprivrednog staža, ističu u Klubu zastupnika SDSS-a.
Osobe koje su uvođenjem obveznog poljoprivrednog osiguranja, počevši od 1980. godine, kao nosioci ili kao članovi poljoprivrednog osiguranja imale pravo na mirovinski staž po osnovi bavljenja poljoprivredom kao jedinim i osnovnim zanimanjem, i to obavljale do 1991, mogu za vrijeme od 9. oktobra 1991. do 5. avgusta 1995, odnosno do kraja 1997. u Slavoniji i Baranji, podnijeti zahtjeve za priznavanje tog staža prema odredbama Pravilnika o konvalidaciji. Potrebno je da svom zahtjevu prilože uvjerenje iz katastra iz kojeg je vidljivo da su u tom razdoblju bile vlasnici poljoprivrednog zemljišta i izjavu da u tom razdoblju nisu bile u sastavu paravojnih formacija. Zahtjevi se podnose prema prebivalištu u ispostavama, odnosno područnim službama HZMO-a, ističu u Klubu zastupnika SDSS-a. N. Jovanović
Lička općina u blokadi vlasti
Izvanredni izbori u Saborskom
Nakon što je u decembru prošle godine u Saborskom raspušteno općinsko vijeće, ovih dana imenovan je povjerenik Vlade za tu općinu. To je pravnik iz Ogulina Tomislav Špehar. Izvanredni izbori za općinsko vijeće su neminovni, ali još nije poznato kada će se održati. Razlog raspuštanja općinskog vijeća je taj što se vijeće ni nakon više pokušaja nije uspjelo sastati i održati sjednicu kako to zakon propisuje, nije usvojen ni rebalans budžeta za 2010, kao ni budžet za 2011. godinu.
Nakon lokalnih izbora u maju 2009, deveteročlano općinsko vijeće činilo je petero članova HSS-a, troje članova nezavisne liste bivšeg načelnika Luke Hodaka i jedan član koalicije HDZ-HSU. Od devetero članova trojica su trebala biti srpske nacionalnosti. Dvojica su bili na listi HSS-a i jedan na nezavisnoj listi Luke Hodaka. Nakon dopunskih izbora, trebalo je izabrati novog srpskog člana u općinsko vijeće. Zbog nezadovoljstva srpskih članova nekih hrvatskih stranaka nije bilo moguće održavanje sjednica općinskog vijeća. M. C.
Izložba “Krajiški Srbi u Vojvodini u 20. vijeku” u zagrebačkoj “Prosvjeti”
Tri vala naseljavanja Vojvodine
Izložbu je realizirao Muzej Vojvodine iz Novog Sada, a čini je presjek zbirki i kolekcija na teme doseljavanja stanovništva u Vojvodinu i suživota nacionalnih zajednica
U prostorijama Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” u Zagrebu otvorena je izložba “Krajiški Srbi u Vojvodini u 20. vijeku” koju je pripremio Muzej Vojvodine u Novom Sadu. Prisutnima su se obratili direktor muzeja Vladimir Mitrović, predsjednik “Prosvjete” Čedomir Višnjić, te Ilija Komnenović i Bogdan Šekarić koji su s Predragom Bajićem pripremili izložbu.
Mitrović je naglasio da je Muzej Vojvodine centralna ustanova te vrste u pokrajini i da je ova izložba, koju su financirali Ministarstvo kulture Srbije i pokrajinski Sekretarijat za kulturu, doprinos poboljšanju odnosa dviju zemalja.
– U Vojvodinu se tokom 20. veka, u tri vala, doselilo 875.000 Srba. Dolazili su ljudi iz dve Krajine – Bosanske krajine, kao i Dalmacije, Like, Banije i Korduna – rekao je Šekarić. Zahvalio je kolekcionaru nošnji Sveti Kačaru iz Čelareva što je za izložbu ustupio nošnje.
Šekarić i Čedomir Višnjić govorili su o saradnji Muzeja Vojvodine i “Prosvjete”, prije svega o ustupanju 20-ak slika iz kolekcije od 1.500 fotografija koje je od 1902. do 1930. sačinio liječnik Radivoje Simonović i ustupio ih Muzeju Vojvodine.
– Izložba čini presek zbirki i kolekcija na temu seobi i doseljavanja stanovništva u Vojvodinu, uz seriju izložbi o suživotu nacionalnih zajednica, Nemaca, Srba i Mađara – naglasio je Mitrović.
Izložba je lani bila postavljena u Prijedoru i Doboju, a poslije Zagreba, gdje će biti mjesec dana, bit će postavljena u još nekim mjestima u Hrvatskoj, nakon čega se seli u Vojvodinu u mjesta gdje ima ljudi koji su porijeklom iz dviju Krajina.
– Izložba, koja je koncipirana tako da afirmiše kulturu ljudi koji su došli u Vojvodinu, u Prijedoru i Doboju izazvala je velik interes i imala mnogo posetilaca – rekao je Šekarić. N. J.
Novo suđenje Mići Cekinoviću za ratni zločin
Treći proces u tri godine
Na prvom suđenju Cekinović je dobio godinu dana zatvora. Presuda je poništena, pa je na drugom suđenju krajem 2009. osuđen na četiri godine zatvora. I ta je presuda poništena
Na Županijskom sudu u Karlovcu, pred vijećem kojem će predsjedavati sudac iz Gospića Dušan Šporčić, 2. i 3. marta počet će treće suđenje Mići Cekinoviću (56) iz Primišlja za ratni zločin. Na prvom suđenju Cekinović je dobio godinu dana zatvora. Presuda je poništena, pa je na drugom suđenju krajem 2009. godine osuđen od suca Ante Ujevića na četiri godine zatvora. I ta je presuda poništena.
Najprije je bilo planirano da se treće suđenje održi u Gospiću, ali se od toga odustalo, vjerovatno zbog opće atmosfere koja vlada u tom gradu i već antologijske presude suca Milankovića Svetozaru Karanu, pa će proces ipak biti održan u Karlovcu, ali sa sucem iz Gospića.
Nekadašnjeg komandira čete Teritorijalne odbrane Primišlja vojske SAO Krajine tereti se da je u novembru 1991. godine, protivno odredbama Ženevske konvencije, naređivao i dozvoljavao da se hapse, zlostavljaju i ubijaju Hrvati na širem području općine i grada Slunja, te da im se pale i uništavaju kuće. Optužnica kaže da je u naselju Ivšići tako ubijen Pave Ivšić, a da je u Gornjem Primišlju, na vojnom poligonu zatvoren i maltretiran Tomo Kos. Nakon toga Hrvati su protjerani iz svojih domova.
U pamćenju će ostati drugo suđenje kada su se rukovali, zagrlili i sa suzama u očima pozdravili optuženi Cekinović i bivši pripadnik ZNG-a iz Slunja Jure Jurašin, kojemu je baš optuženik spasio život. Jurašin je rekao da se prema svim Hrvatima koji su ostali u Slunju ili bili zarobljeni u sukobu Cekinović ponašao fer i korektno. Kod pada Slunja, Jurašin je naoružan naišao na teritorijalce. Dogovorili su se da neće pucati jedni na druge, a jedan od teritorijalaca je usprkos dogovoru kasnije htio ubiti Jurašina, no u tome ga je spriječio baš Cekinović. M. C.
Novi projekt Mirovne grupe Oaza
Mali Baranjci zajedno uče
Prošle jeseni Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa donijelo je Odluku o financijskoj potpori projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2010/2011. Za tu potporu izdvojeno je 7.050.000 kuna, a dodijeljena je projektima 187 udruga, među kojima je i projekt “Naučimo nešto zajedno” Mirovne grupe Oaza iz Belog Manastira s iznosom od 25.000 kuna. Korisnici su djeca od devet do 15 godina s područja Grada Belog Manastira.
U okviru projekta svakog će se petka od 18 do 20 sati održavati likovno-kreativne radionice za izradu suvenira, organiziraće se edukacije o poduzetništvu i marketingu prilagođene dječjem uzrastu, dvije prodajne izložbe suvenira te učestvovanje na sajmovima u Osijeku.
Pozivaju se sva zainteresovana djeca da petkom u 18 sati dođu u Društveni centar u belomanastirskoj Ulici Jožefa Antala broj tri. A da će na tim likovno-kreativnim radionicama biti mnogo zanimljivoga pokazuju prvi rezultati. Mladi Baranjci ne samo da prave suvenire, već su osnovali Dječju kreativnu zadrugu Oazica i otvorili njen profil na Fejsbuku. J. Nedić
Povelja pet slavonskih gradova i nevladine udruge B.a.b.e.
Manjine osvajaju radijske programe
Osnovni cilj projekta je poticanje komunikacije i saradnje između većinskog naroda i manjinskih etničkih grupa u Slavoniji, regiji koja je najviše stradala u ratu
Gradonačelnici Vukovara, Belog Manastira, Daruvara, Požege i načelnik Opštine Erdut Željko Sabo, Ivan Doboš, Dalibor Rohlik, Zdravko Ronko i Jugoslav Vesić, potpisali su s udruženjem B.a.b.e. iz Zagreba Povelju o osiguravanju trajne zastupljenosti nacionalnih manjina u programima elektroničkih medija.
Prema rečima predsednice udruženja B.a.b.e. Sanje Sarnavke, ta nevladina organizacija je u partnerstvu s udruženjima GORD iz Dalja i Delfin iz Pakraca provela projekat finansiran sredstvima EU-a pod nazivom “Mostovi preko uzburkanih voda: susret većinskih i manjinskih glasova u eteru”.
– Osnovni cilj je poticanje komunikacije i saradnje između većinskog naroda i manjinskih etničkih grupa u Slavoniji, regiji koja je najviše stradala u ratu, prvenstveno povećanjem medijske reprezentacije etničkih manjina, što će u konačnici rezultirati uspostavom tolerantnijeg, uključivog i transkulturalnog društva – kazala je Sanja Sarnavka.
S obzirom na to da je poštivanje prava manjina jedna od temeljnih vrednosti Europske unije i ujedno istinski ispit slobode i demokratičnosti nekog društva, projektom se žele potaknuti pozitivne promene motivisanjem lokalnih zajednica da učine iskorak i iskažu dobru volju da se postojeće stanje menja, te da jasno kažu kako razumiju da im je dužnost provoditi ustavne i druge zakonske odrednice koje se tiču etničkih manjina, smatraju u udruženju B.a.b.e.
– Bez obzira na stradanja i žrtvu, Vukovarci su doneli odluku da žive u miru i toleranciji i zato uvek ističem da Vukovar treba biti centar mira istočne Evrope. Ovakvi projekti će samo pospešiti ono što smo do sada uspeli uraditi. Siguran sam da samo kroz razgovore i međusobno razumevanje možemo doći do pomaka i kvaliteta. Vukovar je uvek bio grad koji krasi multietničnost. Apsolutno prihvaćam ovakve projekte, a duboko sam uveren da tako razmišljaju i moje kolege – rekao je domaćin svečanosti i potpisnik Povelje, vukovarski gradonačelnik Željko Sabo.
Među sedam radio-stanica koje su učestvovale u proizvodnji i emitovanju manjinskih emisija pod nazivom “Kvaka 22”, bio je i Hrvatski radio Vukovar. Novinarka tog radija Marija Molnar kaže da su njihovi slušaoci dobro prihvatili emisije o srpskoj nacionalnoj manjini.
– Vukovar kao multietnički grad zahteva više medijskih sadržaja o manjinskim temama, ali je problem finansiranje takvih emisija. Takve bi sadržaje trebale finansirati jedinice lokalne i regionalne samouprave, dok bi se emisije na manjinskim jezicima trebale finansirati iz nekakvih posebnih fondova pri Savetu za nacionalne manjine – smatra Marija Molnar.
Svečanoj konferenciji prisustvovali su i glavni analitičar predsednika Hrvatske i posebni koordinator Dejan Jović i potpredsednik Vlade Slobodan Uzelac.
Dragana Bošnjak
Predstavljen novi sportsko-rekreativni kompleks u Vukovaru
ZVO i Vuteks-Sloga zajedno do novih terena
Iza projekta izgradnje višenamenskog sportskog centra, ukupne vrednosti oko pet miliona kuna, stoji Zajedničko veće opština, a njegov nosilac je fudbalski klub Vuteks-Sloga
U prostorijama FK Vuteks-Sloga u Vukovaru predstavljen je projekat izgradnje višenamenskog sportsko-rekreativnog centra, koji će činiti tereni za veliki i mali fudbal, multifunkcionalna sportska dvorana i prateći sadržaji. Iza projekta ukupne procenjene vrednosti oko pet miliona kuna stoji Zajedničko veće opština, a njegov nosilac je FK Vuteks-Sloga.
Govoreći o radu kluba, predsednik uprave Đorđe Božić naglasio je da je u aktivnosti u raznim kategorijama unutar kluba uključeno oko 150 mladih ljudi, od “petlića” do seniorskog pogona.
– Uspeli smo prošle godine dobiti sredstva za drenažu glavnog terena i postavljanje ograde. Takođe, angažmanom SDSS-a dobili smo sredstva u iznosu od više od milion kuna za podizanje zgrade u kojoj se sada nalazimo. Mnogi su i tada mislili da je sve što radimo utopija, ali i kroz ovu zgradu koju sada imamo vidi se da se govori o realnim stvarima. Tako je i sa izgradnjom sportske dvorane i čitavog budućeg kompleksa, jer idejni projekat imamo. U toku je izdavanje građevinske dozvole koja će stići, verujem, najdalje za mesec dana – rekao je Jovica Lazić, dugogodišnji predsednik kluba.
Lazić se osvrnuo i na maćehinski odnos grada prema klubu, naglašavajući kako se Vuteks-Sloga i Vukovar 91. u mlađim uzrastima takmiče u istom rangu i imaju iste troškove, pri čemu za omladinske pogone Vuteks-Sloga godišnje dobiva oko 100.000, a Vukovar 91. oko 300.000 kuna. Iako za svoju školu fudbala dobivaju tri puta više novca, komšije iz kluba Vukovar 91. redovno uzimaju već izbrušene talente iz Vuteksove škole, što samo po sebi svedoči o kvaliteti Vuteksovog rada. I ne samo to, polaznici Vuteksove fudbalske akademije rado su viđeni kao gotovi školovani igrači i u klubovima okolnih mesta. Osvajači su brojnih trofeja na svim nivoima i u raznim kategorijama. Imaju iza sebe rezultate koji će izgradnjom ovog kompleksa sigurno jednog dana biti još značajniji.
Glavni teren Vuteks-Sloge nastao je kopanjem zemlje za proizvodnju opeke u nekadašnjoj vukovarskoj ciglani, pa je znatno niži od uličnog nivoa.
– Izgradnjom ovog kompleksa sasvim sigurno više nećemo biti “u rupi” i stvorićemo uslove za nastavak rada kluba, u kojem odgajate oko 150 mladih ljudi u zdravom i sportskom duhu. Zajedničkim snagama, uz vaše ideje i našu političku podršku, napravićemo ovaj centar, ali svi zajedno moramo osmisliti i strategiju kako u kompleks privući naše vukovarske i druge Srbe. Nije lepa slika kada naš tim igra na domaćem terenu pred dvadesetak navijača – rekao je predsednik SDSS-a Vojislav Stanimirović, te zahvalio pojedincima na entuzijazmu unazad 13-14 godina i na opstanku kluba.
Projekat koji čine sportska dvorana dimenzija 33 puta 23 metra za sve sportove, zatim dogradnja terena i izgradnja tribina na igralištu za mali fudbal i izgradnja tribine na glavnom terenu, kao i izgradnja klupskih, poslovnih i društvenih prostorija, a sve to u skladu sa normama UEFA-e, predstavio je predsednik Zajedničkog veća opština Dragan Crnogorac.
Boro Rkman
Zajedno u Čavlima
U Čavlima nedaleko Rijeke održana je multinacionalna kulturna manifestacija s ciljem zbližavanja naroda koji žive na području Rijeke i Primorsko-goranske županije. Organizatori manifestacije bili su riječki pododbor SKD “Prosvjete” u saradnji s ogrankom SDSS-a Općine Čavle. Nastupili su folklorni ansambl riječkog pododbora “Sveti Nikola”, Makedonsko kulturno društvo “Ilinden”, KUD “Zvir” iz Jelenja, ansambl “Sevdalije” iz Rijeke i pjevačka grupa “Prosvjete” iz Viškova.
Svečanosti su prisustvovali generalni konzul Republike Srbije u Rijeci Zoran Milivojević i predsjednik županijske organizacije SDSS-a Milan Eraković. Predsjednik općinskog ogranka SDSS-a Čavle Bogdan Vujić rekao je da je manifestacija najbolji pokazatelj tolerancije i međusobnog poštivanja naroda koji žive na ovim prostorima. L. Torbica
In memoriam: Stojan Lazović
Promotor izdanja Srba u Hrvatskoj
Nakon duge i teške bolesti, u Zagrebu je umro Stojan Lazović, koga će se mnogi sjećati kao svojevrsnog promotora izdanja Srba u Hrvatskoj.
Stojan Lazović rođen je u avgustu 1931. godine u selu Stanišinci na planini Goč kod Vrnjačke Banje. Životni put ga nakon rata odvodi u Kraljevo, gdje je pohađao industrijsku školu, a nakon toga u Jugoslovensko ratno vazduhoplostvo na odsluženje vojnog roka. Uz čin aktivnog vodnika nastavio je karijeru u JRV-u, prvo u Zemunu, a onda u Zagrebu. U Drugom svjetskom ratu upoznao je i zavolio knjige, ali i “Politiku”, čiji je redovni čitalac bio do smrti i čije je brojeve pažljivo čuvao.
– Što znam, znam zahvaljujući “Politici” – rekao je jednom prilikom Stojan, koga u njegovoj pasiji nisu omele ni ratne godine ni neredovna isporuka lista u Zagreb.
Penziju, u kojoj je bio od 1986. godine, koristi za stvaranje zbirke novinske dokumentacije o JRV-u i svim njegovim pilotima i avio-osoblju. Zbirku dijeli sa sekcijom penzionera avijacije koja djeluje pri Savezu antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske. Mnogi su zato i naglašavali njegovo enciklopedijsko znanje o toj temi. Od 1992. godine do svoje smrti obilazio je redakcije srpskih medija koji su izlazili u Hrvatskoj i onima koji su bili slabijeg zdravlja raznosio “Novosti”, “Identitet”, “Naš glas”, “Prosvjetu”, knjige i druga izdanja SKD “Prosvjete”.
Svi srpski listovi koji izlaze u Hrvatskoj i brojna “Prosvjetina” izdanja Lazovićevom zaslugom šalju se u biblioteku u Vrnjačkoj Banji, u kojoj je velik broj izbjeglica. Zbog toga nije neskromno reći da srpska izdanja u Hrvatskoj nisu imala čitaoca kao što je bio Stojan Lazović. N. J.
Stogodnjak (46)
11. 2. – 18. 2. 1911: kroz Zagreb je, na putu za Rim, proputovao srpski kralj Petar. Dvorski vlak s dvije lokomotive i sedam vagona stigao je oko četiri sata poslije podne na željezničku stanicu Borongaj i ostao tamo samo 12 minuta, toliko da bi se mimoišao s putničkim vlakom iz Zidanog Mosta. Novine o svemu objavljuju kratku vijest i u njoj i ovo: “Kralj Petar putuje u najstrožem inkognitu, i za to ga nije niko službeno pozdravio. Nije se tačno znalo ni kada će voz stići, ni u kojoj će stanici stati. Na peron nije niko puštan. U bašti željezničke restauracije skupio se priličan broj svijeta, koji je pozdravio kralja klicanjem, a on se u znak zahvalnosti klanjao…”
* “Srpska opština” u Trstu otvara dječje zabavište, pa traži “valjanu Srpkinju zabavilju ili svršenu učiteljicu. Mogu kompetovati i iskusne vaspitačice sa dobrim preporukama koje imadu smisla i volje za to zvanje. Početna je plata 1.200 kruna godišnje i besplatan objed sa djecom…” To piše u novinskoj vijesti, a u oglasu još i ovo: “Izabrana zabavilja imaće prilike da u sličnim tršćanskim zavodima dobije nužna uputstva, a prema radu i uspjehu plata će se vrijednoj zabavilji i povisiti. Prvenstvo imaju muzikalne zabavilje…”
* “Gotove su srpske svetiteljske karte-dopisnice snimljene sa originala najvećih i najpoznatijih srpskih umetnika Uroša Predića i Paje Jovanovića”, javlja s malim zakašnjenjem stanoviti knjižar Milan, pa nastavlja: “Karte su upravo umetnički izrađene, u celom Srpstvu ovaka izrada pravoslavnih Svetaca do danas još nije izašla. U mojoj nakladi izašle su ove dole označene karte: Sv. Nikola, Sv. Roždestvo Hristovo (Božić), Sv. Stevan Arhiđakon, Sv. Vasilije (Nova Godina), Sv. Jovan, Sv Sava i svi ostali veći Sveci…” Tu je, naravno, i cijena: preprodavači mogu dobiti 100 crno-bijelih slika za 2,80 kruna, a u boji za – pet kruna!
* Teodor Gajić iz Zagreba obavještava “općinstvo grada i okolice” da je u Preradovićevoj ulici 20 otvorio krojački salon. “Imam na skladištu najfinijeg sukna za gospodu po najnovijem kroju, uz solidne cijene”, kaže Gajić u oglasu broj 1862, objavljenom u zagrebačkom “Srbobranu”. Oglasom broj 2057 traži se pak “vješt Srbin koncipijent, a plata prema pogodbi”.
Đorđe Ličina