Kult ličnosti

IVAN PICELJ, likovni umjetnik, umro je u 87. godini u Zagrebu. Tako je otišao “posljednji Mohikanac” dva najznačajnija likovna pravca u Hrvatskoj, EXAT-a i Novih tendencija. Picelj je bio guru današnje generacije likovnih umjetnika i dizajnera. Inovativni oblici njegove geometrijske umjetnosti iz pedesetih i šezdesetih godina točno su predvidjeli naše doba: estetiku duha epohe koja se pojavila kao posljedica estetike kompjutora.

Radovi čitave grupe oko EXAT-a, kojoj su pripadali Bernardi, Rašica, Radić, Kristl, Richter i Srnec, predstavljali su estetsku hrabrost u vremenu socrealizma, ali i Zagreb je tada bio drugačije umjetničko žarište. Picelj se nikada nije gurao u prvi plan, odnosno “imao je blage crte lica, ali strog crtež”, kako su ga opisivali prijatelji.

DELIMIR REŠICKI, pjesnik, dobitnik je nagrade “Goranov vijenac” za 2011. godinu. Žiri u sastavu: Evelina Rudan, Branko Čegec, Miroslav Kirin, Miloš Đurđević i Tvrtko Vuković, navodi da “Rešicki, stavljajući ustrajno jezik pjesništva u odnos s drugim društvenim jezicima, poput jezika kršćanstva, nacionalne povijesti ili supkulture, nastoji otvoriti i problem političnosti književnosti”. U okviru suvremenog pjesništva u Hrvatskoj, opus Delimira Rešickog po mnogo čemu “zauzima mjesto razlike”. Njegovo je pjesništvo višestruko nagrađivano kod kuće i u inozemstvu, pjesme su mu uvrštene u sve utjecajnije antologije i preglede hrvatskog pjesništva, a prevođene su i na brojne strane jezike. Nagradu “Goran” za mlade pjesnike dobila je Martina Vidaić za pjesnički rukopis “Tkiva”.

NORA KRSTULOVIĆ, voditeljica portala Teatar.hr, objavila je da portal prestaje s radom. Tako se nakon deset godina postojanja ugasio jedini hrvatski portal o kazališnoj umjetnosti.

– Neprestano se borimo s financijskim problemima. Još lani smo novac od Ministarstva kulture dobili tek nakon što smo organizirali javnu peticiju, da bi nam ove godine dali manje od svih drugih portala. Grad Zagreb nam, pak, nije dao ništa. Jednostavno nemamo dovoljno novca da platimo račune – kaže Nora Krstulović.

Teatar.hr bio je vrlo čitan internetski portal, ali to mu nije puno pomoglo u vijećima za kulturu, gdje u pravilu sjede i stručnjaci za kazalište. Slabašnu nadu u ovom trenutku predstavlja peticija koju pojedinci s nezavisne kulturne scene pripremaju za spas portala.

KOKAN MLADENOVIĆ, direktor beogradskog Ateljea 212, prekinuo je probe svih predstava koje se pripremaju u tom kazalištu. Doduše na kratko, u znak upozorenja gradskim i državnim vlastima zbog smanjenih dotacija za javna kazališta. Kulturna scena u Srbiji dotaknula je dno, rekao je Mladenović na izvanrednoj press konferenciji, održanoj ovih dana u Ateljeu 212.

– Pretvorili smo se u državu tabloidnih vrijednosti. Kazalištima se kreše budžet za 30 posto i poručuje da u prvom kvartalu ne prave predstave – revoltirano je izjavio Mladenović.

– Ovo više nije narod koji je rodio Crnjanskog, Teslu i Isidoru Sekulić – dodao je Mladenović i poručio ministru kulture Nebojši Bradiću da će prihod od iduće dvije predstave Ateljea 212 uplatiti Ministarstvu kulture da smisli bilo kakav kulturni događaj.

Dva neobjavljena scenarija DANILA KIŠA bit će štampana u izdanju Književne opštine Vršac, u biblioteci “Nesanice”. Jedan scenarij nosi naslov “Marin Držić Vidra” i bavi se likom slavnog dubrovačkog pisca, drugi se zove “Končarevci” (podnaslov “Factory Story”). Priređivač knjige je Mirjana Miočinović, koja je nesumnjivo najbolji poznavalac Kišova djela.

Urednik edicije Petru Krdu kaže da je ponovno potvrđeno kako je Kiš bio uspješan pisac, bez obzira na to o kojem književnom žanru je riječ. Međutim, sudbina ovih rukopisa bila je mutna, iako postoji brižljiva korespondencija pisca s jugoslavenskim filmskim producentima. U vezi scenarija “Končarevci”, u kojem Kiš opisuje “našu stvarnost” u godinama izgradnje ove tvornice, odluka da o tome ipak ne bude snimljen film moguće je bila izvanestetske prirode.

JANI NOVAK, muzičar i njegova legendarna grupa Laibach priredili su ovih dana izložbu u Mariboru. Izložba je strukturirana kao multimedijalna instalacija Laibachovih umjetnika. Temelji se na ideji suočavanja s totalitarizmom i pitanjem odnosa umjetnosti i ideologije. Na pitanje kako danas definira pokret Neue Slowenische Kunst, kojemu i Laibach pripada, Novak kaže: “Mi živimo u Sloveniji, ali za nas su bitne utopijske države. Sve su države više-manje represivne i pokvarene. Što je manja država, to je pokvarenija. Velike države su pokvarene na veliki način, a male države tako da izgledaju kao karikature velikih država.” Izložba u Umjetničkoj galeriji u Mariboru bit će otvorena do 17. aprila.

COLIN FIRTH, britanski glumac, dobio je ovogodišnjeg Oscara za ulogu kralja Georgea VI, koji je patio od govorne mane, u filmu “Kraljev govor”, dok je Natalie Portman osvojila Oscara za ulogu balerine u “Crnom labudu”. Glavni gubitnici u trci za ovu glamuroznu nagradu bili su filmovi “Čovjek zvan hrabrost” s Jeffom Bridgesom, koji je predložen za čak deset Oscara, ali nije osvojio niti jednog, kao i favorizirana “Društvena mreža”, koja je na kraju dobila tek “tehničke”, slabije rangirane nagrade.

“Kraljev govor”, koji je dobio četiri Oscara, među kojima i onog za najbolji film, neka je vrsta glorifikacije ponosa engleske srednje klase. Na pitanje kako se osjećao u ulozi kralja, Colin Firth mirno je odgovorio: “U filmovima obično predstavljam sliku Engleza koja nema nikakve veze sa mnom. Ako želite definirati modernog Engleza, pogledajte fotografije Keitha Richardsa ili Johnnyja Rottena jer pravu sliku sigurno ne odaje imidž princa Charlesa.”