Kult ličnosti
LENKA UDOVIČKI, kazališna redateljica, zajedno s kritičarkom Natašom Govedić i s radnicama propale tvornice Kamensko osmislila je performans pod nazivom “Neraskidive niti: Radnice u kulturi za radnice u tekstilnoj industriji”, koji je za 8. mart izveden u zagrebačkoj Tvornici kulture.
U tom performansu, dvanaest radnica “Kamenskog” govore kako su svoje najbolje godine provele nadvijene nad šivaći stroj. Onda su na kraju bačene na ulicu kao da svega toga nije bilo. Dok Senka Bulić čita pjesme Tatjane Gromače, Ana Rucner svira dionice revolucionarnog naboja, Ivana Roščić čita turobne statističke podatke o propasti domaćih tvornica tekstila i obuće. Svjedočanstvo radnica prerasta u neizdrživo emotivan prikaz devastacije ljudskog dostojanstva. Ovaj scenski nastup prati se s knedlom u grlu i s empatijom prema sudbinama onih koje su danas simbol borbe za pravo na rad i dostojan život.
VESNA KUSIN, ravnateljica Klovićevih dvora, otvorit će 15. ožujka u ovom prostoru izložbu pod nazivom “Pompeji – život u sjeni Vezuva”. Ovaj grad pokraj Napulja uništen je 79. godine erupcijom vulkana Vezuv i preko 1.500 godina bio je prekriven lavom i pepelom. Publici će biti predstavljeno mnoštvo predmeta iz svakodnevnog života Pompeja, koji je u trenutku katastrofe imao 20.000 stanovnika, bogatu kulturnu i urbanu strukturu. Izloženi predmeti sežu od svjetiljki, ogledala, posuđa, novca i nakita, do freski i brončanih skulptura, a izloženo će biti i nekoliko dramatičnih ljudskih okamina. Izgled grada bit će dočaran velikim foto-uvećanjima, a pompejanska crvena boja dominirat će prostorom koji će dočarati ambijente i rekonstruirati život u sjeni Vezuva, najavljuje Vesna Kusin.
OLINKA VIŠTICA i DRAŽEN GRUBIŠIĆ, začetnici Muzeja prekinutih veza, koji sadrži materijalne dokaze intimnih memorabilija mnogih anonimnih ljudi, gostovat će u svibnju s ovom neobičnom izložbom u američkom gradu Houstonu. Zagrebački Muzej je bazično smješten u podnožju Kulmerove palače na Gornjem gradu, ali je po definiciji zamišljen tako da putuje.
Za razliku od instant-naputaka za oporavak od intimnih i ljubavnih brodoloma, Muzej svakom pojedincu nudi mogućnost da se oslobodi “spornih predmeta” koji ga podsjećaju na loša iskustva tako što ih pretvara u muzejski izložak, tj. u umjetničku činjenicu i time sudjeluje u stvaranju konzervirane kolektivne emotivne povijesti. Kao potvrda za vrijednost umjetničkog rada tandema Vištica-Grubišić, stigla je i nedavna nominacija iz Liverpoola da Muzej izgubljenih veza bude proglašen za Evropski muzej godine.
IVANA SAJKO, dramska spisateljica iz Zagreba, našla se u središtu interesa londonskog kazališta Tristan Bates. Njezin komad “Žena-bomba” premijerno je izveden ovih dana u ovom londonskome kazalištu. Predstava “Žena-bomba” prati posljednje minute života bombašice samoubojice, koja uoči samoubilačkog napada razmišlja o tome što radi i o okolnostima koje su je dovele do toga. Dramatski trenutak, koji nema toliko veze s politikom koliko s životnom neizdržljivošću, sastoji se od upečatljivog opisa događaja i intimnih misli autorice u dijalogu sa ženom koja upravo namjerava izvršiti samoubilački napad. Predstavu je režirala Vanda Butković, igraju jake kazališne glumice Laura Harling, Nikki Squire i Laura Pradelska.
U ovom kazalištu, u londonskom Covent Gardenu, predstava je na repertoaru do 12. ožujka te ponovno od 2. do 14. svibnja.
MATJAŽ FARIČ i BRANKO POTOČAN, koreografi iz Ljubljane, postavili su u Beogradu dvojnu plesnu predstavu, “Kuća cveća” i “Igrale se delije”, u izvođenju Bitef teatra. Obje predstave bave se detaljima lokalne kulture, sprovodima i svadbama, uz obilje karakteristične muzike, folklora i pokreta. Matjaž Farič kaže da se u plesnoj predstavi “Kuća cveća” ne radi o političkim aluzijama nego o “privatnim iskustvima i emocionalnom odnosu prema prošlim vremenima”, dok je Branko Potočan iskoristio muzičke aranžmane grupe Bejrut da bi pokazao da današnja svadba krije u sebi i strah od gubljenja identiteta pojedinca. Inzistiranje na vizualnim dojmovima u suvremenom društvu – na svadbama i sprovodima – rezultira otporom jedinke da sačuva svoje dostojanstvo.
ZUBIN MEHTA, jedan od najvećih dirigenata današnjice, otvorit će krajem ljeta u Dubrovniku 11. festival Julian Rachlin & Friends s orkestrom Beogradske filharmonije. Na press konferenciji u Kneževu dvoru, Rachlin je najavio program svog festivala koji će se ove godine održati od 27. kolovoza do 8. rujna. Uz samog Rachlina nastupit će mnoge zvijezde klasične muzike, od violončelista Mische Maiskyja do udaraljkaša Martina Grubingera i mnogih drugih. U čitavoj svojoj karijeri Zubin Mehta se zalagao za njegovanje veza među narodima; s Beogradskom filharmonijom nastupio je u Dubrovniku 1968. godine, a s Izraelskom filharmonijom 1998. Mehta i Beograđani u Dubrovniku će svirati Brahmsa: Violinski koncert i Drugu simfoniju.
LEONID VOROTNIKOV i OLEG NIKOLAJEV, članovi radikalne art grupe iz Sankt Peterburga “Voina” (“Rat”), poznati po svojim provokativnim instalacijama, strahuju da bi mogli biti ponovno zatvoreni i poslani na psihijatrijsko ispitivanje protiv svoje volje. Jedan od njihovih najpoznatijih radova, zbog kojeg su se našli na optuženičkoj klupi, gigantski je falus naslikan na sanktpeterburškom Litejnom mostu. Tokom noći, kada je Litejni most bio podignut za prolazak brodova, na njemu se ukazao ogromni crtež falusa, visine 65 metara, i to baš nasuprot zgrade sanktpeterburške uprave FSB-a, nasljednice KGB-a. Očevici navode da je komunalnim službama praktički nemoguće oprati taj grafit. Uhapšeni Nikolajev, poznat po nadimku Lonja Zajebani, izjavio je u zatvoru da “svatko ima pravo na svojih 15 minuta umjetničkog nasilja”.