Kult ličnosti

DUŠAN JOVANOVIĆ, ugledni kazališni redatelj s prostora bivše Jugoslavije, u splitskom HNK-u završava režiju komada “Smrt trgovačkog putnika” Arthura Millera koji će, s Mustafom Nadarevićem u glavnoj ulozi, premijerno biti izveden u nedjelju, 27. ožujka.

Posrijedi je jedan od najboljih komada američke dramaturgije uopće, precizna kritika američkog društva u kojem je novac praktički jedino mjerilo društvenog i osobnog uspjeha.

Na pitanje zašto danas režira ovo već klasično djelo, Jovanović je odgovorio: “Prije pada Berlinskog zida, kapitalizam je bio za nas obećana zemlja, a sada, kada smo ga upoznali u njegovom tvrdom izdanju, nije nam se teško identificirati s mukama glavnog junaka Willyja Lomana. On nam je blizak, on je postao jedan od nas.”

AMOS OZ, respektabilni svjetski pisac, boravio je ovih dana u Zagrebu, uz dosad neviđen interes javnosti. U kinu “Europa” Amosa Oza je slušalo oko šesto ljudi, topline i srdačnosti bilo je na svakom koraku, a dva dana kasnije ljudi su u redu čekali da im pisac potpiše knjige.

Ozov najpoznatiji autobiografski roman, “Priče o ljubavi i tmini”, bavi se stvaranjem države Izrael, ushitom i razočaranjima koji ga prate, oslikava ideale i proces preobrazbe pametnog dječaka zadojenog nacionalizmom u buntovnog, oporbenog mladića i intelektualca. O Izraelu i svojim političkim uvjerenjima Oz kaže: “Odbio bih se boriti za okupirane teritorije. Za dodatnu spavaonicu nacije. Za sveta mjesta. Za resurse. Odbio bih se boriti za sve osim za život i slobodu.”

VICTOR VASARELY (1906-1996), mađarski umjetnik, odnosno njegovih 110 najznačajnijih slika i skulptura iz vremena op-arta, bit će nakon Sarajeva predstavljeno i u Zenici. Ova izložba putuje svijetom posljednjih 27 godina zahvaljujući kolekcionaru Tiboru Csepei. Do sada je obišla 200 muzeja i galerija. U Zenicu stiže uz pomoć ambasada Mađarske i Francuske.

Vasarely je svoju umjetničku karijeru započeo u Parizu 1930-ih, u maniri konstruktivizma, ali postao je cijenjen u svojoj zreloj fazi po optičkim fantazijama op-arta, pa će zaštitni znak Vasarelyjeva rukopisa postati njegova svjetski slavna “Zebra”. Izložba se može pogledati u Muzeju grada Zenice (Muhameda Seida Serdarevića bb), a traje do 1. aprila.

ZIJAH GAFIĆ, fotograf iz Sarajeva, izlaže ovih dana fotografije pod nazivom “Troubled Islam” u pulskoj galeriji Makina. Od svoje 19. godine neprekidno je na putu s fotoaparatom, proputovao je više od 40 zemalja, a fotoesej o Bosni “Priče iz globalizirajućeg svijeta” objavljen je u knjizi “Kako ljudi žive” Gabriela Baureta. Bio je nominiran i za UNICEF-ova fotografa godine.

Zijah Gafić kaže: “Moja mentalna optika izbaždarena je prema iskustvu iz moje domovine Bosne, i ja je pokušavam zadržati bez obzira kuda putujem. Nikad nisam vidio eksploziju granate na tržnici usred mase ljudi niti da snajper ubija nekoga ispred moje srednje škole. Uvijek bih zakasnio par sekundi ili minuta.” Cilj njegovih fotografija je, kako sam kaže, zabilježiti ono nečujno: usamljenost i odlučnost ljudi koji pokušavaju živjeti i dalje nakon što je rastrgana struktura njihove zajednice, običaja i društvenog života.

TEA OBREHT, mlada američka spisateljica rodom iz Beograda, dobila je odlične kritike za prvi roman “The Tiger’s Wife”, a časopis “New Yorker” uvrstio ju je u svoj prestižan izbor dvadesetero autora koji obećavaju. Junakinja romana je mlada liječnica Natalija Stefanović koja živi s majkom, djedom i bakom u neimenovanom balkanskom gradu. Vrijeme radnje je početak 21. stoljeća, no razuđena priča romana, opterećena prošlostima mnogih likova, ne ostaje samo u tom vremenskom periodu. Tu su čudesne narodne priče i bajke, urbane i ruralne legende, ali i suočavanje sa strahotama posljednjih ratova.

Životna priča Tee Obreht, poput one starijeg i poznatijeg kolege Aleksandra Hemona, pokazuje da su prostori bivše Jugoslavije u ratu izgubili i značajan dio generacije pisaca koji su spremni za veliku i svjetski relevantnu književnost.

VUK KARADŽIĆ, odnosno njegova bista, ukradena je prije nekoliko dana ispred Narodnog muzeja u Kragujevcu. Krađa umjetničkih skulptura i spomenika istaknutih ličnosti iz kulture i javnog života Srbije kao da je u posljednje vrijeme poprimila razmjere epidemije. Slična praksa krađe spomenika događa se i u Beogradu, gdje je prošle godine ukradena skulptura dječaka na Čukur česmi, a spomenik Nikoli Tesli ispred Elektrotehničkog fakulteta nestajao je dva puta. U Loznici su odnesene dvije biste Vuka Karadžića ispred osnovnih škola i jedna Jovana Cvijića. U Kragujevcu su također odnijete biste Triše Kaclerovića, osnivača Socijaldemokratske stranke Srbije i četiriju narodnih heroja.

“Otkupna cena kilograma bronze je samo 250 dinara, zato ovo nisu obične krađe nego terorističko delo”, kaže Aleksandar Stamenković, ogorčeni direktor Narodnog muzeja u Kragujevcu.

JEREMY IRONS, HELEN MIRREN, KENNETH BRANAGH i mnogi drugi britanski glumci i redatelji potpisali su protest protiv “glupe odluke” Vlade da smanji budžet za kulturu što, kako kažu, predstavlja najveću prijetnju umjetnosti i kulturi te zemlje, prenijele su svjetske agencije. “Ti ljudi su ili budale ili lakrdijaši”, izjavio je glumac Tim Pigott-Smith.

Prema mišljenju potpisnika, “kultura ne može i ne bi smjela biti laka meta” za kresanje budžeta te bi ovo smanjenje dotacija za kulturu moglo “nanijeti fatalni udarac kreativnosti”. Potpisnici protestnog pisma podsjetili su i da je u prošloj predizbornoj kampanji obećano “zlatno doba za umjetnost”, ali da je stvarnost daleko od toga.

Britanski ministar kulture Jeremy Hunt brani se kako je smanjenje sredstava za umjetnost “svega 11 posto” što je mnogo manje nego, primjerice, ono za policiju ili Ministarstvo vanjskih poslova. Zaista utješno.