Pokrajine

Iznenadna brzina karlovačke policije i Općinskog državnog odvjetništva

Antifašisti pozvani na informativne razgovore

Predmet istrage bila je izjava Josipa Boljkovca, izrečena na skupštini karlovačkih antifašista, da će “glasnogovornici mračne prošlosti morati paziti kada budu išli ulicom”

Ako bismo sudili po najnovijim aktivnostima karlovačke policije i Općinskog državnog odvjetništva, onda Hrvatska zaslužuje trenutno zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23 za pristup Evropskoj uniji. Naime, tek koji dan nakon skupštine udruženja karlovačkih antifašista, na informativne razgovore pozvani su Mirko Miladinović, predsjednik karlovačkih antifašista, Dušan Jerosimić, zapisničar na spomenutoj skupštini i županijski vijećnik SDSS-a, te novinar u karlovačkom dopisništvu “Večernjeg lista” Marin Bakić.

Predmet istrage bila je izjava Josipa Boljkovca izrečena na toj skupštini da “glasnogovornici mračne prošlosti neće promijeniti stvar i da će morati paziti kada budu išli ulicom i tko će ih čuvati”.

Skupština antifašista održana je u petak, izvještaj u “Večernjaku” izišao je u subotu, a istražne radnje policija je počela provoditi već u ponedjeljak, utorak i srijedu i to, kako su policajci rekli “svjedocima”, na zahtjev Općinskog državnog odvjetništva. Da se do sada tako revno radilo, hrvatska policija i pravosuđe zasigurno ne bi imali mali milion neriješenih predmeta.

– Ja Boljkovčevu izjavu nisam shvatio kao prijetnju. Sve ovo me jako iznenadilo – kaže Mirko Miladinović, predsjednik karlovačkih antifašista. Nije želio da mu policija dođe kući, već je njihov zahtjev za razgovor prihvatio u policiji.

Treba uzeti u obzir i to da Boljkovac, inače prvi hrvatski ministar unutrašnjih poslova, ima 91 godinu, pa je pitanje kako bi izrečenu “prijetnju” ostvario.

– Radi se o čistoj instrumentalizaciji u dnevno-političke svrhe. Tražili su nas zapisnik sa sjednice, kako je tko diskutirao i slično. Uvodi li se to u naš demokratski sistem ponovno verbalni delikt? – pita Miladinović. Zapisnik i bilješke sa spomenute sjednice dani su policiji na njihov zahtjev.

– Htjeli su znati i šta ja mislim o tome – kaže zapisničar Duško Jerosimić – da li je bilo izrečenih prijetnji i sličnih namjera.

Pitali su ga i za ovjerovitelje zapisnika i je li istina ono što je objavljeno u “Večernjem listu”.

– Zapisao sam Boljkovčeve riječi da se naša zemlja temelji na antifašizmu i da će ove bukače sutra trebati čuvati. I meni je jasno što je Joža htio reći: danas mene progone, ali kada prođe njihovo vrijeme, možda će njih trebati čuvati od progona. To je, po mom mišljenju, bio smisao Jožine izjave. Nisam shvatio da bi imao ikakve zle namjere – kaže Jerosimić.

Boljkovac, Rade Bulat i Josip Manolić su među rijetkim živim učesnicima Drugog svjetskog rata, pa ih sada, kao i cijeli taj rat, treba kompromitirati. Dovoljno ih je bez dokaza optužiti, pa da im se naškodi. Desnica je u ofenzivi, izbori se približavaju, pa se treba dodvoriti glasačima na bilo koji način, čak i diskreditiranjem ljudi koji su u antifašističkoj borbi stvorili ovu državu, misle naši sagovornici.

Sramotno spomen-obilježje i dalje stoji

Na Babinoj gori ubijeno je 60 ljudi, zapravo pitomaca karlovačke Domobranske podoficirske škole, kadeta u starosti od 13 do 15 godina, ponovno u medijima tvrdi Mladen Šomek, predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika, ogranak Karlovac.

Prije izvjesnog vremena, ta je organizacija tvrdila da je prilikom ulaska partizana u okupirani Karlovac 6. maja 1945. godine ubijeno 400 do 600 dječaka, polaznika te škole. Zbog toga im je na Babinoj gori karlovačka podružnica Hrvatskih šuma, na čelu s direktorom Zoranom Sabljarićem, podigla spomenik. O tome su “Novosti” već opširnije pisale, a da je bio izmanipuliran netačnim informacijama, karlovačkim i županijskim antifašistima prije izvjesnog vremena priznao je i sam Sabljarić, obećavši da će Hrvatske šume ukloniti spomenik na Babinoj gori.

– Dokazano je da su partizani prilikom ulaska u Karlovac kadete otpremili u Zagreb i da je prvi od njih umro prirodnom smrću 1965. godine – ponavlja počasni predsjednik antifašista Karlovačke županije Martin Jendrašic.

– Patolozi su na Babinoj gori našli ostatke 40 ljudi. Ne zna se tko su žrtve, jer se DNK nalazi nemaju s čime usporediti, što pruža veliku mogućnost manipulacije. Činjenice naprosto nisu jasne – dodaje Jendrašic.

Možda su tamo sahranjeni partizani, civili, lokalno srpsko stanovništvo, Nijemci ili Talijani.

– Jedan od navodno ubijenih do prije nekoliko godina bio je direktor gimnazije u Krapini i umro je prirodnom smrću. Takve smo činjenice utvrđivali više od tri godine smo i stalno nas se sputavalo u tom poslu. Teško smo dolazili do podataka, učeničkih dnevnika, matičnih knjiga i slično. I danas ih ima živih. Trojica su u Karlovcu, dvojica u Dugoj Resi i dvojica u Ogulinu – ističe Jendrašic.

Milan Cimeša

Osječko-baranjski župan napokon stigao u Beli Manastir

Šišljagić podržava poslovnu zonu

Župan Vladimir Šišljagić otvorio je mogućnost pronalaženja dodatnih sredstava za nova radna mesta, koja Belom Manastiru hronično nedostaju

Iako je od lokalnih izbora i ustoličenja župana Osječko-baranjske županije prošlo gotovo dvadeset meseci, Vladimir Šišljagić sa svojim je saradnicima u prvu radnu posetu Belom Manastiru stigao tek 28. februara. Zbog važnosti susreta i teme sastanka bile su aktuelne, a najveći akcenat stavljen je na nominovane projekte jedinog baranjskog grada prema županiji u prošloj i ovoj godini.

U Beli Manastir županija je prošle godine uložila 4,5 miliona kuna, a gotovo isti iznos osiguran je i u ovogodišnjem proračunu. Belomanastirskim čelnicima, ali i brojnim nezaposlenima od najvećeg je značaja tamošnja poslovna zona, pa je moguće da županija izdvoji i dodatni iznos za infrastrukturu u toj zoni, ali samo u slučaju ako se pokažu ozbiljne namere zainteresovanih investitora kojih, na sreću, ne manjka. Troje investitora nedavno je tako s gradom potpisalo ugovore o pristupanju, a interes je pokazala i firma “Sebastijan” iz koje najavljuju otvaranje čak 200 novih radnih mesta. Za pripremu i završetak infrastrukture, Grad Beli Manastir bi trebao uložiti još nekoliko miliona kuna.

Iz tog razloga, na adresu županije belomanastirski gradonačelnik Ivan Doboš uputio je zahtev za 640.000 kuna. Iako je županija za belomanastirske poslovne zone već izdvojila gotovo dva miliona kuna i donela plan raspodele sredstava za ovu godinu, župan Šišljagić otvorio je mogućnost pronalaženja i dodatnih sredstava za nova radna mesta, koja hronično nedostaju. Prema županovom mišljenju, jedan od najvažnijih kriterija kojim bi bila osigurana sredstva je ozbiljnost investitora, a s njima će se lično sastati.

– Imamo vrlo stroge kriterije, želimo uložiti novac, ali samo tamo gde će se on jasno vratiti nazad – rekao je župan Šišljagić.

U belomanastirskim poslovnim zonama zaposleno je ukupno 700 radnika, a na Zavodu za zapošljavanje još ih je čak 1.600, čulo se na sastanku. Osim spremnosti da županija nastavi sa ulaganjem u belomanastirsku poslovnu zonu, najavljena je i pomoć za izgradnju spomenika hrvatskim braniteljima na trgu, a dogovoren je i modalitet rešavanja vlasničkih odnosa sportske dvorane te škole i dečijeg vrtića u prigradskom naselju Branjin Vrh.

Jedna od tema prvog radnog sastanka župana i vodećih ljudi grada bila je i pomoć oko dovršetka rekonstrukcije zgrade SKUD-a “Jovan Lazić”. Na žalost folkloraša, županija to kulturno-umetničko društvo tretira kao i svako drugo društvo ili udrugu, pa je u ovom trenutku spremna pomoći tek simbolično, s iznosom od deset hiljada kuna, što je nedovoljno za dovršetak rekonstrukcije zgrade.

Zoran Popović

Započelo treće suđenje za ratni zločin mještaninu Primišlja

Cekinović čeka treću sreću

Tomo Kos tvrdi da je Cekinović samo promatrao dok su ga tukli pripadnici vojske SAO Krajine, dok je Juraj Jurašin opet ispričao da mu je Cekinović spasio život

Pred sudskim vijećem Stalne službe karlovačkoga Županijskog suda u Gospiću, 2. marta započelo je treće suđenje Mići Cekinoviću (56) za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Njega se po komandnoj odgovornosti tereti da je kao komandir čete Teritorijalne odbrane Primišlje vojske SAO Krajine dozvoljavao i naređivao da se Hrvati iz okolice Slunja hapse i lišavaju slobode te fizički zlostavljaju i ubijaju, kao i da se pale i razaraju njihove kuće. Tako je 14. novembra 1991. u Gornjem Primišlju uhapšen i pretučen civil Tomo Kos, a 16. novembra u predgrađu Slunja ubijen Pavo Ivšić.

Na prvom suđenju u Karlovcu, sudac Ante Ujević Cekinoviću je dosudio godinu dana zatvora, ali je presuda poništena. Drugi put isti ga je sudac osudio na četiri godine zatvora, no i ta je presuda poništena. Optuženik je u pritvoru od 16. aprila 2009, nakon što je dva dana prije toga uhapšen u Rači, na granici Srbije i BiH i potom izručen Hrvatskoj.

Sudskim vijećem u Gospiću predsjedava sudac Dušan Šporčić. Inače, za ubojstvo civila Pave Ivšića 12-godišnju kaznu zatvora u Lepoglavi već služi Nenad Tepavac.

Prvog dana suđenja svjedočili su oštećeni Tomo Kos, Milan Preradović, Branko Adžibaba i Dane Kos, a drugog dana Mile Jančić i Juraj Jurašin. Tomo Kos je potvrdio da su ga pretukli Đuro Grubor i još jedan pripadnik vojske SAO Krajine, a da je to sa nekoliko metara udaljenosti, ne reagiravši, promatrao Cekinović. Ostali su potvrdili da je većina Hrvata dva dana prije ulaska vojske SAO Krajine napustila Slunj i okolicu, ali nitko nema direktnih saznanja u vezi sa optužnicom. Đuro Grubor i drugi vojnik koji su pretukli Kosa nisu bili pripadnici čete TO Primišlje i Cekinović im nije bio nadređeni niti im je mogao zapovijedati, stav je odbrane.

Među članovima nevladinih organizacija koje promatraju suđenje moglo se čuti nezadovoljstvo sporošću hrvatskog pravosuđa u pritvoreničkim predmetima, gdje se trajanje pritvora poklapa ili čak vremenski premašuje presudom određenu kaznu zatvora. S obzirom na vrlo teške uslove izdržavanja pritvora, stječe se dojam da se pritvor pretvara u kaznu, što je nedopustivo zbog presumpcije nevinosti. Nešto slično, podsjećamo, dogodilo se i u slučaju Rade Miljevića.

I ovaj je put Juraj Jurašin direktno svjedočio u korist Cekinovića, koji mu je spasio život. Na prvom suđenju u Karlovcu Jurašin je sa suzama u očima zagrlio i izljubio Cekinovića, zahvalivši mu pred svima što mu je spasio život.

Čini se da ovdje ima mnogo sličnosti sa slučajem Purda, Tromblon i Maslov, samo je pitanje hoće li ishod biti isti. Sljedeća rasprava, na koju je pozvano deset svjedoka, zakazana je za 18. i 19. maja.

Za optuženog Miljevića svjedok nikad čuo

Pred vijećem Županijskog suda u Sisku, kojim predsjedava sutkinja Melita Avedić, nastavljeno je suđenje Radi Miljeviću iz Gline zbog ratnog zločina. Tereti ga se da je iz glinskog zatvora izveo četvoricu zarobljenih pripadnika ZNG-a i predao ih nepoznatim licima. Zarobljenici su potom ubijeni i nakon “Oluje” ekshumirani na groblju u Poglediću.

Ni ovaj put na sudu se nije pojavio svjedok Srećko Ostojić iz Gline, koji sada radi u Dubrovniku, a trebao bi svjedočiti kao dvostruki svjedok, i tužilaštva i odbrane. Ivica Cindrić, nekadašnji oficir JNA koji je prešao u ZNG i bio zarobljen u Šatornji pored Gline, zajedno sa ubijenim Jankom Kaurićem, ničim nije teretio Miljevića. Za sporni događaj ne zna, a za optuženika nikada nije čuo. Cindrić je u glinskom zatvoru proveo svega jednu noć, zajedno s pedesetak ostalih zarobljenika. Vojna policija ga je odvela do Dvora na Uni, potom je odveden u Banja Luku, pa u Sarajevo gdje je razmijenjen.

U hrvatskom pravosuđu Miljević će ostati zabilježen po neslavnom rekordu u trajanju pritvora – u njemu je proveo četiri godine i devet mjeseci. Od decembra prošle godine brani se sa slobode. Sljedeća rasprava zakazana je za 5. aprila.

M. Cimeša

Sastanak čelništva Općine Vojnić i zdravstvenih ustanova

Hitna pomoć ipak u Vojniću

Vojnić će dobiti punkt u kome će biti dežurna ekipa zadužena za područje radijusa 25 kilometara. Tim će biti potpuno opremljen

Stanovnici općine Vojnić, koji su jedinstveno peticijom tražili prisustvo Hitne pomoći tokom cijelog dana, imat će razloga za zadovoljstvo: u novoj mreži Hitne pomoći u Hrvatskoj, odnosno u Karlovačkoj županiji, Vojnić će dobiti punkt u kome će biti dežurna ekipa zadužena za područje radijusa 25 kilometara. Tim će biti potpuno osposobljen, u vozilu s najmodernijom opremom.

Ministarstvo zdravstva novom mrežom nastoji da Hitna pomoć na mjesto nesreće stigne za deset minuta od poziva u urbanim sredinama, a 20 minuta od poziva u ruralnim dijelovima Hrvatske, a kako bi se u okviru jednog, često presudnog sata od poziva, pacijent dovezao u hitni bolnički prijem.

U Karlovačkoj županiji već je počeo proces osnivanja Zavoda za hitnu medicinu, a s novom mrežom županijske Hitne pomoći na nedavnom sastanku čelne ljude Vojnića upoznali su zamjenik župana Karlovačke županije Milenko Rebić, ravnateljica hrvatskog Zavoda za hitnu medicinu Maja Grba Ujević, ljudi iz karlovačkog HZZO-a, Doma zdravlja i predstavnici karlovačke Hitne pomoći.

Potvrđeno je da će reformom Hitne medicinske službe Vojnić dobiti profesionalni i dobro obučeni tim, a načelnik Branko Eremić se obavezao da će u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja osigurati stan za liječnika na svom području.

Manjak stanova za liječnike i štednja i racionalizacija Hitne pomoći bili su razlozi što je za Vojnić bila nadležna Hitna pomoć iz Karlovca, kojoj treba i do dva sata puta za 60 kilometara do korisnika u okolnim selima. Dok se to ne riješi, za Vojnić i dalje ostaje nadležna karlovačka Hitna pomoć, a mještani se mogu nadati da se neće ponavljati slučajevi u kojima su stanovnici općine umirali zbog nedostatka medicinske pomoći ili ih je policija spašavala u zadnji čas vožnjom do Karlovca.

Što se Karlovačke županije tiče, uspostavom nove mreže umjesto postojećih 12 milijuna, troškovi će se popeti na 19,8 milijuna kuna, što je za 7,8 milijuna više. Ali i to je manje od jednog (nepotrebno) izgubljenog ljudskog života.

Nenad Jovanović

Saborski zastupnik SDSS-a Mile Horvat u Krnjaku

Podrška Vladi još ima smisla

Ostalo je nedovršenih poslova koji su u raznim fazama realizacije, pa sada ne bi bilo dobro napustiti vlast, tvrdi zastupnik SDSS-a

Ostalo je nedovršenih poslova koji su u raznim fazama realizacije, pa sada ne bi bilo dobro napustiti vlast i stopirati realizaciju tih projekata. Kada to ljudima kažemo, shvate nas i uvide da bi bez našeg sudjelovanja u vlasti bilo još mnogo gore – izjavio je saborski zastupnik SDSS-a Mile Horvat u Krnjaku.

– Nismo nas trojica ti koji mogu srušiti ovu vlast i Vladu pred kraj pregovora sa EU-om i izazvati izvanredne izbore. Vidjelo se to do sada više puta, kada smo bili protiv predloženih zakona, ali ako je Vladi trebalo dodatnih glasova, uskakali su rezervni igrači sa klupe, kao kod Zakona o golfu. Dakle, mi nismo ti koji čuvamo koaliciju, koji mogu srušiti Vladu i izazvati prijevremene izbore. Bez obzira na sve loše političke konotacije i sve ono što se danas događa u Hrvatskoj, podržavat ćemo ovu koaliciju i Vladu sve dok ne uvidimo da to zaista više nema smisla – dodaje Horvat.

Horvat je proteklog tjedna posjetio Karlovačku županiju i održao javne tribine u Krnjaku i Ogulinu, koje su bile iznimno posjećene. Kaže da su se trojica zastupnika dogovorili da se mora ići među ljude, u bazu, posebno s obzirom na medijsku blokadu srpske zajednice i prezentacije rada trojice zastupnika. Srbi se u medijima pojavljuju samo kada se radi o skandalima i ekscesima. Tako su Horvat i pravnica Milena Jurišić do sada posjetili Dalmaciju (Biskupiju, Kistanje, Knin…), Sisak, sada Krnjak i Ogulin, a u planu su Slatina, Garešnica, Drežnica, Istočna Slavonija itd.

– Mislim da su ljudi zadovoljni ovakvim načinom komunikacije, jer su tribine bile vrlo dobro posjećene. Imali su mnogo pitanja, govorili smo o Ustavnim promjenama, o promjenama Ustavnog zakona o pravima manjina, o izborima za manjinska vijeća i za parlament, o popisu stanovništva, o poziciji srpske zajednice u tome, što mi kao zastupnici činimo i što možemo učiniti te koje rezultate ostvarujemo, o projektima koje smo dogovorili sa Ministarstvom regionalnog razvoja. Tu su povratak i obnova, povrat imovine, stambeno zbrinjavanje i otkup stanova – kazao je Horvat.

U izvršnoj vlasti na lokalnom nivou Srbi imaju 73 člana, 15 načelnika općina, 25 zamjenika načelnika općina, pet zamjenika gradonačelnika i šest zamjenika župana. To je značajan broj, ističe Horvat, ali i obaveza da se kroz razne projekte pomogne ljudima u tim lokalnim zajednicama na rješavanju njihovih problema. M. C.

• 
  

Proslava Međunarodnog dana žena u Trpinji

Svim majkama, suprugama i bakama

Trpinjsko Udruženje žena, osnovano pre dve godine, danas broji 12 članica različite starosne dobi, koje se okupljaju dva puta nedeljno

Povodom Međunarodnog dana žena, u Trpinji je održana priredba koju je organizovalo tamošnje Udruženje žena. U programu posvećenom ženama – majkama, suprugama, bakama, domaćicama, radnicama, volonterkama, borcima za ljudska prava i ostalim ženama, učestvovali su članovi muške pevačke grupe Kulturno-umetničkog društva “Mladost” iz Trpinje, članovi folklorne sekcije Kulturno-umetničkog društva “Vaso Đurđević” iz Bršadina i pesnikinje Mila Landup, Ružica Dokmanović i Branislava Maričić.

Posetioci su posebno bili oduševljeni modnom revijom i izložbom radova članica trpinjskog udruženja žena, koje su u ulozi manekena pokazali članovi trpinjskog KUD-a.

Bile su to kecelje, marame i kuhinjske rukavice, ali i moderne torbe za mlade izrađene od prirodnih materijala. Pre nekoliko meseci, članice udruženja žena u Trpinji počele su se u svojim prostorijama baviti šivanjem, a u tome ih je podržala nemačka ambasada donacijom vrednom oko deset hiljada kuna.

– Razmišljale smo čime bi se naše članice mogle baviti u slobodno vreme, a da to bude interesantno i korisno. S obzirom na to da imamo tri žene koje su nekada radile na šivanju u fabrici Borovo, došle smo na ideju da bi one tom poslu mogle naučiti i ostale. Dobile smo šivaće mašine i tako je krenulo. Poručile smo našem domu za stare i staračkim porodicama, ako im treba nešto prekrojiti i prepraviti, da dođu, da smo im uvek na raspolaganju – kaže predsednica udruženja Marija Opačić, učiteljica u penziji.

Trpinjsko Udruženje žena, osnovano pre dve godine, danas broji 12 članica različite starosne dobi, koje se okupljaju dva puta nedeljno. U prostorije udruženja rado dolazi i Petra Đurić.

– Svašta radimo i izrađujemo. Heklamo, štrikamo, ukrašavamo tanjire, čaše i flaše, pravimo futrole za mobitele i naočare… Ja imam 70 godina, a volim sve, i poigrati i zapevati. Kad imamo više vremena od kućnih poslova ili kad pripremamo nešto u udruženju, češće se sastajemo. Sad kad dođu poslovi u baštama nećemo moći, ali čim sve pozavršavamo eto nas opet – veselo će Petra.

Program posvećen Danu žena nastavljen je druženjem uz muziku i degustaciju starih tradicionalnih jela.

D. Bošnjak

Otežan rad tijela srpske manjine u gradu na četiri rijeke

Karlovački VSNM u financijskim problemima

Dotacije Grada Karlovca gotovo su prepolovljene, sa 90.000 kuna unatrag dvije-tri godine na ovogodišnjih 55.000 kuna

Karlovačko Vijeće srpske nacionalne manjine ima problema sa financiranjem, jer su im dotacije od grada gotovo prepolovljene, sa 90 i više hiljada kuna unatrag dvije-tri godine na ovogodišnjih 55 hiljada kuna.

Vijeće je zato otkazalo prostorije Srpske pravoslavne crkve i koristit će za svoje aktivnosti prostorije zajedno sa županijskim Vijećem, ali će morati sudjelovati u njihovom sufinanciranju. Dogovor sa županijskim VSNM-om oko sufinanciranja i plaće tajnika neće moći biti ispoštovan, pa gradsko Vijeće neće imati svog tajnika.

Bilo je govora i o predstojećim izborima za manjinska vijeća i predstavnike te o popisu stanovništva. Zaključeno je da članovi gradskog VSNM-a obiđu seoska naselja koja spadaju pod grad Karlovac i da Srbima povratnicima ukažu na mogućnost da se slobodno izjasne kako u pogledu nacionalne pripadnosti tako i u pogledu vjerske pripadnosti, te jezika i pisma kojim se služe. Ukazat će im se i na to da će njihova buduća prava ovisiti o tome koliko je pripadnika srpske manjine.

Usvojen je izvještaj o financijskom poslovanju u 2010. i financijski plan za 2011. godinu.

Nije prihvaćen prijedlog da se vijećnicima obrate Milan Jakšić, predsjednik karlovačkog pododbora SKD “Prosvjete” i Stevan Banjanin, član predsjedništva pododbora, kako bi obrazložili nedavno pokretanje Inicijative za promjene. Njih dvojica nedavno su osnovali tu Inicijativu smatrajući da je SNV opterećen stranačkim utjecajem SDSS-a i da su rezultati koje postiže nedovoljni. Prevladalo je mišljenje da se karlovački VSNM Inicijativom za promjene ne bi trebao baviti.

Jakšić i Banjanin nisu bili na sjednici, već su ishod diskusije oko eventualne nadopune dnevnog reda čekali u pododboru “Prosvjete”. Proteklog tjedna, naime, prekinuta je sjednica gradskog Vijeća, jer je dio vijećnika tražio da se Vijeće ogradi od pokretača i same Inicijative te da dade podršku SNV-u, što nije prihvatio drugi dio vijećnika. Čulo se da Inicijativa nije pokrenuta na nivou grada, već na nivou države, pa da je ta tema preširoka za gradski VSNM. M. C.

• 
  

Kolačijada u Malom Gradcu

Mali Gradac bit će domaćin petog po redu “Takmičenja u pečenju kolača i torti”, koje će se održati 19. marta s početkom u 18 sati u mjesnom Domu kulture. Ovo takmičenje, neslužbeno nazvano “Kolačijada”, odavno je preraslo lokalne okvire, tako da se svatko može prijaviti. Iako je rok za prijave 10. mart, one se primaju i kasnije, kaže Milica Sanković iz malogradačkog pododbora “Prosvjete”, koja je prije pet godina inicirala tu manifestaciju povodom Osmog marta – Dana žena.

Svi učesnici morat će donijeti i čitko ispisan recept, koji će biti stavljen ispod radova. Njih će ocjenjivati stručni žiri i nagraditi najbolje radove. Publiku će zabaviti i nastup članova pododbora “Prosvjete” iz Malog Gradca, Petrinje i Bijelog Brda, koji su opet pripremili cjelovečernji program.

Prijave za takmičenje možete poslati faksom na 044/89 32 32, a sve informacije dobiti od Milice Sanković (098/47 20 91) i predsjednice pododbora Ljube Vrge (099/78 28 375). N. J.

Stogodnjak (50)

11. 3. – 18. 3. 1911: vijest iz Beča koja se izravno odnosi na južni željeznički priključak Pribudić – Knin. Na sjednici Željezničkog odbora u Parlamentu rečeno je: “Sve ovisi jedino o tome da se ugarska vlada definitivno odluči za izgradnju ličke pruge. Ugarska vlada je to već principijelno riješila, pa će se taj dalmatinski priključak svakako brzo izgraditi.” Novine podsjećaju da je ban Tomašić još ranije izjavio da je odluka o gradnji već donesena i da će se pruga vrlo brzo početi graditi. Međutim, ispostavilo se da je to bilo samo – predizborno obećanje!

* Iz Eparhijskog konzistorija u Plaškom stiže okružnica svim parohijama i u njoj ovo: “U smislu poziva Visoke Eparhijske Konzistorije poziva se to parohijsko zvanje, da odmah nakon primitka ovoga naloga, podnese ovamo izvještaje, kako se zove učitelj-ica na mjesnoj pučkoj školi, kakvo je njegovo religiozno moralno vladanje i kakav je u pohađanju crkve i u opće u vršenju crkvenih dužnosti, da li prema zakonskim propisima vodi djecu u crkvu i da li pjeva u crkvi uz nagradu ili bez nagrade, te u opće kakav je njegov religiozno moralni život, rad i djelovanje kao člana sv. pravoslavne crkve i kao nastavnika i odgojitelja školske mladeži. Ako je u parohiji više škola ili na jednoj školi učitelja-ica, razumije se pravoslavnih Srba, ima se za svakoga na stavljena pitanja odgovoriti…” Uz ovaj zahtjev Konzistorija zagrebački “Srbobran” se pita u jednoj rečenici: “Mi uopće ne razumijemo, čemu ovakve okružnice?”

* Srpsko akademsko pjevačko društvo Balkan iz Zagreba priprema se na turneju po Češkoj gdje će, uz ostalo, sudjelovati i u proslavi pjevačkog društva Hlahola iz Praga. Balkan će u Prag otputovati s podvostručenim pjevačkim zborom, što će znatno uvećati troškove turneje, pa se društvo odlučilo zatražiti financijsku pomoć od korporacija i imućnijih porodica.

* “Srbin ratar, upućen u sve grane gospodarstva želi dobiti mjesto na kakvom većem imanju. Položio je Kruševačku ratarnicu, i samo zbog bolesti nije mogao dovršiti škole. Bio je vojnik. Razumije se u poslove kancelarijske. Kome je potreban valjan čovjek ove vrsti, neka se obrati na upravu ‘Srbobrana’ pod brojem 2211”, stoji u jednom oglasu.

Đorđe Ličina