Balkan prolaz

PISMO

U sveopćoj navijačkoj atmosferi u kojoj je proteklo pet i pol mjeseci bezvlašća u Federaciji Bosne i Hercegovine, a i nakon formiranja Vlade ovog bh. entiteta bez učešća delegata iz kantona sa većinski hrvatskim stanovništvom, izdvojilo se pismo koje potpisuju osmorica intelektualaca, bosanskih Hrvata. Pismo su potpisali uz napomenu da ga pišu “kao ljudi koji nacionalnu pripadnost razumijevaju i kao trajnu opomenu da slobodnome čovjeku nacija nikada ne smije postati idolom, te sa sviješću da pripadnost narodu ne znači ništa ako najprije ne znači odgovornost prema vlastitom, individualnom integritetu i prema vlastitoj socijalnoj zajednici”, izražavajući zabrinutost političkom krizom koja potresa Bosnu i Hercegovinu, te političkom ulogom koju akteri te krize namjenjuju bosanskohercegovačkim Hrvatima.

Potpisnici – istaknuti pisci, profesori i ekonomisti: Vjekoslav Domljan, Željko Ivanković, Miljenko Jergović, Mile Lasić, Ivan Lovrenović, Mirko Marjanović, Ilija Šimić i Lukša Šoljan – dokument su adresirali na sve aktere političke scene u BiH, ukazujući na pogubnost političkog djelovanja HDZ-a i HDZ-a 1990, te na njihovo avanturističko sklapanje saveza sa SNSD-om Milorada Dodika i SDS-om, ali ne izostavljajući pritom ni “asimilacijsku logiku sarajevskih bošnjačkih prilika i politika”. “Ovo što sada radi SDP-ova koalicija nije ništa drugo nego grubo i bezobzirno, surovo makijavelističko poigravanje s hrvatskim elementom, koji im je bio potreban samo zato što ni SDP ni SDA nisu imale dovoljno izbornoga kapaciteta da vlast u Federaciji formiraju same”, navodi se u pismu.

Kao sjajnu ilustraciju rečene asimilacijske politike, potpisnici navode primjer predsjednika Hrvatskoga narodnog vijeća i njegovog starog/novog predsjednika fra Luke Markešića. Predsjednik HNV-a se nedavno otvoreno stavio na stranu SDP-a, a nekoliko dana kasnije ga je SDP-ov gradonačelnik Alija Behmen promptno predložio za ovogodišnju Šestoaprilsku nagradu, najvažnije priznanje grada Sarajeva.

SUSPENZIJA

Sjednica Skupštine Nogometnog saveza BiH, održana u utorak, u posljednji termin za usvajanje novoga statuta krovne kuće bosanskohercegovačkog fudbala, (ne)slavno je propala. Prema ranije usvojenoj odluci, UEFA i FIFA će do daljnjeg suspendirati NS BiH, sve bosanskohercegovačke klubove i, naravno, sve nogometne reprezentacije.

Pravila UEFA-e i FIFA-e propisuju jednog predsjednika i funkcionalnu upravu Nogometnog saveza, nasuprot dejtonolikom monstrumu koji je godinama pio krv nogometašima, navijačima i nogometu u BiH. Nogometnoj reprezentaciji BiH, koja je imala velike šanse za osvajanje prvoga mjesta u kvalifikacijskoj grupi za Euro 2012, ostaje sjajna pobjeda nad nacionalnom selekcijom Rumunije, dok navijačima preostaje još jedino nada u ohrabrujuće informacije iz vrha UEFA-e: suspenzija će trajati relativno kratko, dok FIFA ne nametne, po ugledu na visokog predstavnika, privremenu upravu Saveza, odnosno tzv. komitet za normalizaciju. Odluku o tome bi zvaničnici FIFA-e trebali saopćiti 10. marta.

ZLOČIN

Sva devetorica optuženih pripadnika MUP-a Crne Gore u utorak su oslobođeni optužbi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno za deportaciju izbjeglih građana BiH vlastima Republike Srpske u maju 1992. Tako je odlučilo specijalno vijeće sutkinje Milenke Žižić u Višem sudu u Podgorici. Prethodno je država Crna Gora, 2009, u građanskoj parnici obeštetila porodice žrtava deportiranih sa 4,1 milion eura, priznavši da su se deportacije nesumnjivo desile, ali je sud u Podgorici sada utvrdio da za taj zločin nad više od 80 civila niko nije odgovoran.

Samo dva dana prije izricanja ovakve presude, u Herceg-Novom je uhapšen i saslušavan Šeki Radončić, novinar i autor dvije dokumentarne knjige te jednog filma na temu rečenih otmica, dok je pokušavao preispitati ulogu “ključnog svjedoka” u ovom slučaju, bivšeg policajca Slobodana Pejovića. Radončić je za “Novosti” pojasnio kako je moguće da čovjeka kojeg je i sam prikazao kao humanistu i spasitelja deportiranih, danas razotkriva kao ratnog zločinca: “Otkrio sam da je Slobodan Pejović ustvari bio jedan od ključnih ljudi u komandnom lancu odgovornosti za hapšenje i deportovanje Bosanaca i Hercegovaca iz Crne Gore. Prišao sam mu s kamerom, pitajući ga da objasni svoju ulogu u ratnom zločinu hapšenja i deportovanja Bošnjaka, nakon čega me prijavio policiji za uznemiravanje.”

Pejoviću je nedavno u Podgorici dodijeljena internacionalna nagrada Curt Harries za spašavanje trojice Bošnjaka i svjedočenja nakon toga. Radončić tvrdi da je Pejović u toku procesa devetorici pripadnika MUP-a kao svjedok pohvalio sve optužene, prebacujući svu krivicu na mrtvog ministra unutrašnjih poslova Pavla Bulatovića i zamjenika šefa CJB-a Herceg-Novi Damjana Turkovića, zbog čega je optužnica i propala.

RAZLOZI

Crnogorski ministar za ljudska i manjinska prava Ferhat Dinoša ponovio je do sada nebrojeno puta izrečene stavove kojima omalovažava pripadnike homoseksualne zajednice. Prilika mu se ovoga puta ukazala nakon što su mu organizacije za promociju i zaštitu prava gay osoba uputile poziv da predvodi gay paradu u Podgorici. Neće Dinoša podržati paradu iz, kaže, najmanje dva razloga: prvo, ne misli da bi se održavanjem te parade napravila korist za seksualno manjinsku populaciju, a drugo, ni on ni njegove kolege iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava nemaju vremena jer su zauzeti Akcionim planom i preporukama Europske komisije. Austrijanka Ulrike Lunacek, poslanica Europskog parlamenta koja se bavi monitoringom prava pripadnika ove skupine, video-porukom se obratila učesnicima crnogorske Nacionalne konferencije o zaštiti i promovisanju prava pripadnika seksualnih manjina, posebno naglašavajući “sporne izjave ministra Dinoše”.

PACOLI

Ustavni sud Kosova odlučio je da je izbor Behdžeta Pacolija za predsjednika Republike Kosovo bio neustavan. Kosovo je na sjednici Skupštine 22. februara dobilo predsjednika, nakon čega su dvije opozicione partije, Demokratski savez Kosova (DSK) i Alijansa za budućnost Kosova (ABK), podnijele apelaciju za ocjenu ustavnosti izbora predsjednika. Ustav Kosova ne predviđa da se za mjesto predsjednika kandidira samo jedna osoba, što se u Pacolijevom slučaju dogodilo, budući da se u Skupštini natjecao sam protiv sebe. Pored toga, za validnost glasanja bila je neophodna dvotrećinska većina, a Skupštini je za kvorum bilo potrebno još 13 delegata na sjednici.

Međutim, još nije poznato da li je Pacoli, regionalno poznat kao “kontroverzni biznismen”, smijenjen ili je i sama Skupština dovedena u pitanje. Nakon zvanično uručene odluke suda, znat će se da li je predložen povratak na prethodno stanje, hoće li se ponovno glasati i hoće li neko odgovarati. Ustavno-pravni eksperti sa Kosova, poput profesora Rize Smake, smatraju da se zbog prekršene izborne procedure Skupština mora raspustiti. Nakon toga bi se trebali raspisati novi izbori i izabrati nova vlada, pošto se taj organ bira nakon izbora predsjednika.