Dodatni mehanizam tranzicijske pravde

Foto: Sandro Lendler

Kako je došlo do osnivanja Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na području nekadašnje SFRJ od 1991. do 2001. godine (REKOM)?

– Suđenja za ratne zločine pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima nisu dovoljna za stvaranje činjeničnog zapisa o svemu što se dogodilo u oružanim sukobima u nekadašnjoj SFRJ. Zbog toga smo došli do zaključka da je potrebno tijelo u čijem će središtu biti žrtve ratnih zločina, koje će ustanoviti i javno iznijeti činjenice o svemu što se dogodilo u neposrednoj prošlosti. REKOM je nastojanje da se približimo, koliko god je moguće, pravdi i istini za žrtve. Na području bivše Jugoslavije ubijeno je, stradalo i mučeno više od 130.000 ljudi. S obzirom na tu činjenicu, te na situaciju u Hrvatskoj, gdje državna odvjetništva sporo rade na procesuiranju ratnih zločina, a sudovi po tom pitanju još nisu došli ni na pola puta, uvidjeli smo da je potreban još jedan, dodatni mehanizam tranzicijske pravde.

Nasljeđe masovnih zločina

Kako je krenula Inicijativa za REKOM?

– Tri nevladine organizacije za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo Beograd, Dokumenta Zagreb i Istraživačko-dokumentacioni centar Sarajevo, još su 2006. godine, u okviru protokola o suradnji u dokumentiranju ratnih zločina, pokrenule regionalnu raspravu o mehanizmima za uspostavljanje pravde za teške povrede ljudskih prava u neposrednoj prošlosti. Na tim temeljima izrasla je Inicijativa regionalne Koalicije organizacija civilnog društva, udruga žrtava i pojedinaca, koja zagovara osnivanje službene, međudržavne i nezavisne komisije koja može ustanoviti i javno iznijeti činjenice o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na prostorima bivše Jugoslavije, uključujući rasvjetljavanje sudbine nestalih, pronalaženja posmrtnih ostataka, izradu popisa žrtava i mjesta zatvaranja, te istraživanje političkih i društvenih okolnosti koje su dovele do zločina. Inicijativa predstavlja odgovor na potrebu suočavanja s prošlošću, a ideja joj je da države bivše Jugoslavije osnuju REKOM kao zajednički doprinos obnovi povjerenja u regiji.

Koga okuplja Koalicija za REKOM i što je dosad učinila?

– U Hrvatskoj se traži više od 1.900 ljudi, a u cijeloj regiji je više od 16.000 nestalih. To je težak križ za obitelji nestalih i ne trebaju ga samo one nositi. U razgovorima koje smo proteklih godina vodili s obiteljima žrtava, organizacijama za ljudska prava, pravnim stručnjacima i veteranima, postupno se izgrađivala koncepcija buduće regionalne komisije REKOM-a, njegovi ciljevi, zadaci, mehanizmi i načini da dobije legitimitet, te u konačnici da bude prihvaćen od strane samih država. Kroz Inicijativu već nekoliko godina intenzivno promoviramo podatke koji govore kako u našim društvima ne postoji sustavna strategija bavljenja nasljeđem masovnih zločina. U regionalnoj Koaliciji, kao i u Dokumenti, pokušavamo promijeniti logiku nekažnjavanja, sakrivanja i manipuliranja u kontekstu ratnih zločina i suočavanja s prošlošću. REKOM kao nezavisna Komisija može sastaviti registar žrtava i tako spriječiti manipulacije brojkama, te pomoći tužiteljstvima za ratne zločine osiguravanjem dokaza, ohrabrivanjem svjedoka i žrtava da sudjeluju u suđenjima za ratne zločine, s ciljem da se ne ponove i da buduće generacije znaju što je bilo.

Onemogućiti manipulacije

Nedavno je donesen konačni prijedlog Statuta. Koje su, po njemu, zadaće i ovlasti REKOM-a?

– Koalicija za REKOM na četvrtoj skupštini, krajem marta u Beogradu, usvojila je konačan prijedlog Statuta čime je privedena kraju široka javna rasprava o tom tekstu, a on će biti podnijet na usvajanje svim parlamentima zemalja nasljednica bivše SFRJ. Po Statutu REKOM-a, Komisija bi utvrđivala činjenice o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava izvršenim od siječnja 1991. do prosinca 2001. godine u državama na teritoriju nekadašnje SFRJ, istraživala bi političke i društvene okolnosti koje su doprinijele izbijanju ratova i drugih oblika oružanog sukoba, te posljedice zločina i kršenja ljudskih prava koje su se ispoljile nakon 2001. godine. REKOM bi imao ovlasti uzimati izjave o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava od žrtava, svjedoka, predstavnika institucija i počinitelja. Prikupljao bi dokumentaciju (npr. sudske presude, dokumentaciju vlada, parlamenata), provodio terenska istraživanja, organizirao javna slušanja žrtava, održavao tematske sesije o djelovanju raznih institucija u odnosu na činjenje ratnih zločina. Rezultati rada Komisije vodili bi priznanju nepravde nanesene žrtvama, čime bi se pomoglo u ostvarivanju njihovih prava. Rad Komisije vodio bi i prema stvaranju sveobuhvatnog povijesnog zapisa o zločinima, kao i o ulozi nacionalnih elita, institucija i pojedinaca u događajima 1990-ih, s ciljem da političke elite i društva prihvate činjenice o tim događajima, kako bi oni prestali biti predmet manipulacije koja bi mogla poslužiti za nove cikluse nasilja. Sjedište Komisije, za trogodišnjeg mandata, bilo bi u Sarajevu, a činilo bi je 20 članova, pet iz Bosne i Hercegovine, po tri iz Hrvatske, Srbije i s Kosova, te po dva člana iz Crne Gore, Makedonije i Slovenije.

S obzirom na to da je mnogi podržavaju, kamo vodi ova Inicijativa?

– Potporu Inicijativi dali su predsjednici Ivo Josipović i Boris Tadić, te Europska komisija i predstavnici brojnih međunarodnih organizacija. No, svjesni smo da proces zagovaranja ove inicijative nije jednostavan. Ona mora postati institucionalizirana i dobiti međudržavni karakter. Teško je iz današnje perspektive procijeniti hoće li se sretno poklopiti sve neophodne društvene i političke okolnosti. Povodom toga, u aprilu i maju trajat će kampanja prikupljanja potpisa potpore REKOM-u građana i građanki zemalja regije. Potpisi će u junu biti predani svim parlamentima u regiji, zajedno s prijedlogom Statuta REKOM-a, uz zahtjev svim državama u regiji da zajednički preuzmu zadatak osnivanja regionalne komisije.