Intrigator

Katran & perje

Tajkunski vicmaher

Svi smo mi Mujo & Haso

Samo je “tportal.hr” objavio da je Tomislav Horvatinčić svečano otvorio šoping-centar” Cvjetni vicem o Muji & Hasi, koji je novinar nazvao “nevjerojatno glupim”. Međutim, ovu šalu nebitnog sadržaja ali važne poruke, u “Katranu & perju” okarakterizirat ćemo savršeno primjerenom vremenu i prostoru – jer kako bi se inače nego kao Mujo & Haso osjećao puk na dan kad je elita slavila pobjedu?

Tajkunski vicmaher potpuno se prepustio pobjedničkom deliriju, njegov usoptali apologet Denis Kuljiš prosvjednike je eksplicitno nazivao “kretenima”, dvorska luda Željko Žutelija prao je umornom gazdi noge u lavoru s mirišljavim solima. Redari u korporativnoj kooperaciji s murijom peglali su bezobrazne demonstrante zato jer su se usudili otvoriti transparente promjera 35 puta 11 centimetara unutar zabranjenog šoping-grada te su cigaretama bušili balone.

Bio je to nesumnjivo velik dan hrvatskog poduzetništva, slobodoumnih medija i developerstva kao takvog. Radilo se zapravo o poslovično suptilnom provođenju tržišnih reformi, metodom koja je u svijetu viđena toliko puta koliko domaći intelektualci o tome nemaju pojma; oslobođenje tržišta od neuništive komunističke regulacije ima se obaviti svim raspoloživim sredstvima – uključivši represivno-obavještajna.

U krešendu poduzetničke mahnitosti, Horvatinčić je čak napao prosvjednike što nisu aplicirali za glamurozne poslove u njegovom centru, što je moglo značiti da ih poimence prati. Nije pritom bitno što možda za ovakvu djelatnost nema vremena, ali ga svakako imaju njegovi špijunsko-medijski suradnici.

S druge strane, vicevi o našoj bosanskohercegovačkoj braći mogu nas danas samo ponovno zbližiti u proleterskoj solidarnosti. No to je već područje do kojeg developerska inteligencija teško dopire.

Petar Glodić

Nadan Vidošević u guverneru HNB-a pronašao oličenje hrvatske oligarhije

Ugojena demagogija

Ako je Rohatinski “simbolička točka strukture koja drma Hrvatskom”, čega je onda simbol Vidošević? Dok su prosvjednici oko zgrade HNB-a jednom formirali lanac, ispred sjedišta HGK-a Vidoševiću su svaki put vikali da je lopov

Nakon što su ga prošlog tjedna “razvalili” u “Globusu”, pobrojavši sve savjetnike, šofere i tajnice kojima se okružio u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Nadan Vidošević ovog se tjedna javio intervjuom “Nacionalu”, pa osuo paljbu po guverneru Hrvatske narodne banke Željku Rohatinskom.

Nadan je Rohatinskog iz nekog razloga uzeo na zub još ranije, pa nakon napada iz “Globusa” ustvrdio da mu to preko medija pod svojom kontrolom smješta vlasnik Agrokora Ivica Todorić, jer se drznuo dirnuti u njegova štićenika iz HNB-a. Stoga je u “Nacionalu” Vidošević otišao i korak dalje u raskrinkavanju ove urote krupnog kapitala, pa nam otkrio da se “Hrvatskoj dogodila oligarhija” i da je “ekonomska struktura koja drma Hrvatskom u guverneru našla simboličku točku oko koje će se okupljati i djelovati u nastojanju da sačuva postojeće pozicije”. Otkrio nam je da Rohatinski nije nikakav spasitelj nego sluga stranog kapitala odgovoran za gašenje 100.000 radnih mjesta, “koji je dopustio da se 100 milijardi eura, koliko je ušlo u zemlju proteklih godina, replasira i zaposli radnike Torina, Sttutgarta”.

Za sve milijarde koje je HNB od izbijanja krize pustio u opticaj ustvrdio je, pak, da su “puštene u svrhu održavanja postojeće strukture koja se bogatila i živjela isključivo na domaćoj potražnji”, a posljednja mjera, kojom se HNB usmjerio na izvoz i proizvodnju, bila je “pokušaj političke promocije”.

Nakon što je složio falsifikat guvernerova lika i djela, posve prešutjevši da je Rohatinski u posljednjih deset godina nebrojeno puta upozoravao da se zemlja prebrzo zadužuje, da je živcirao i Vladu i bankare uvodeći sve žešće restrikcije na kreditne plasmane, da je time stvorio značajne rezerve koje su osigurale likvidnost po izbijanju krize, Vidošević se stao čuditi popularnosti koju guverner, za razliku od njega, propalog predsjedničkog kandidata, uživa u javnosti. “To je potpuni apsurd”, reći će Nadan i dodati: “Razlozi njegove popularnosti izlaze iz sfere racionalnog.”

Nije mu palo na pamet da ih za početak potraži, primjerice, u sferi materijalnog. Ako je povučeni Rohatinski, koji si je guvernerskom plaćom uspio priuštiti kuću od 150 kvadrata, oličenje oligarhije koja drma Hrvatskom, što je onda Vidošević, čovjek koji je započeo s poklonjenim mu luksuznim vojnim stanom, da bi danas živio u zdanju od 730 kvadrata, raspolagao vilama na Jadranu, golemim imanjima u Gorskom kotaru, Medulinu, Pisarovini i na Kupresu, dionicama Kraša, kolekcijama umjetnima i skupocjenih satova?

Ako je Rohatinski simbolička točka strukture koja drma zemljom, čega je onda simbol ugojeni demagog Vidošević, koji je zahvaljujući stranačkoj iskaznici u 30. godini života postao generalni direktor Dalmacijacementa, u 32. predsjednik Hajduka, u 33. splitsko-dalmatinski župan i ministar gospodarstva, u 35. predsjednik Nogometnog saveza i predsjednik HGK-a, iz kojeg se nije maknuo 16 godina, pa čak ni nakon što je 2005. zasjeo na masno plaćenu funkciju direktora Kraša?

Guverner se, kaže Vidošević, htio promovirati “iz straha od prosvjeda koji su jednim dijelom krenuli i prema HNB-u”. No dok su prosvjednici oko zgrade HNB-a tek jednom  formirali lanac, ispred sjedišta Vidoševićevog HGK-a prošli su svaki put, uvijek mu vičući da je lopov.

Nikola Bajto

Hrvatska agencija za elektroničke komunikacije unajmljuje 4.500 kvadrata za sjedište

HAKOM i kapom

Državna agencija će skupocjeni prostor moći unajmiti bez primjene Zakona o javnoj nabavi, iako od najmodavaca traži da u ponudama daju opciju po kojoj HAKOM u svakom trenutku može otkupiti prostor

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) objavila je prošlog tjedna javni poziv za prikupljanje ponuda za najam poslovnog prostora u Zagrebu površine čak 4.500 metara četvornih, u koji bi preselila sjedište. Iz tehničke dokumentacije, koju smo preuzeli, doznali smo da se postupak prikupljanja ponuda provodi bez primjene Zakona o javnoj nabavi, iako je riječ o najmu koji bi zbog ogromne površine mogao godišnje stajati više od šest milijuna kuna. Osim toga, predviđeno je i da HAKOM u svakom trenutku može otkupiti prostor od najmodavca, što bi već predstavljao nabavu tešku 50-ak milijuna kuna.

Sjedište ove državne agencije trenutačno je na prvom katu Glavne pošte u Jurišićevoj ulici, u zgradi podignutoj prije više od stotinu godina, a prema tehničkoj dokumentaciji, jasno je da se čelnici HAKOM-a žele preseliti u modernu uredsku novogradnju. Kako navode da je urede potrebno osigurati za oko 200 zaposlenika, to znači da će imati 22,5 četvornih metara prostora po glavi. Uz urede HAKOM traži i jednu konferencijsku dvoranu, dvije veće i tri manje dvorane za sastanke, server sobu za opremu, skladište i 30 parkirališnih ili garažnih mjesta. Posebni zahtjevi su da ured s pisarnicom bude u prizemlju zgrade, a prostor za mjernu opremu na zadnjem katu, kako bi se povezao s dva stupa antenskog mjernog sustava, koji treba smjestiti na krovu. Zbog mjernog sustava traži se da vrh zgrade bude toliko visok da u krugu jednog kilometra nema ni jedne druge tako visoke građevine.

S obzirom na navedenu traženu površinu i visinske specifikacije, HAKOM će vjerojatno zauzeti dobar dio nekog od novoizgrađenih zagrebačkih poslovnih nebodera, u kojima se cijena najma kreće između 15 i 20 eura po metru četvornom. Primjerice u kompleksu Green Gold, čiji bi toranj sa 15.000 četvornih metara uredskog prostora, koncipiran upravo za zakup većih površina, trebao biti dovršen do kraja godine, cijena najma je 17 eura po kvadratu. To bi za Agenciju predstavljalo najam veći od šest milijuna kuna godišnje, a ova procjena približava se i podatku iz financijskog plana HAKOM-a za 2011. godinu, gdje je za sve najmove predviđeno 7,5 milijuna kuna.

HAKOM-ovi prihodi godišnje iznose oko 90 milijuna kuna, najvećim dijelom od naknada za frekvencije i bruto prihoda telekoma, pa izdaci za najam, a u budućnosti i kupnja neće predstavljati problem. Kojeg će investitora usrećiti zakupom prostranih i modernih ureda, HAKOM će moći slobodno odabrati, budući da se pozvao na odredbu o izuzeću od primjene Zakona o javnoj nabavi, koji se ne primjenjuje na ugovore o najmu. No HAKOM u svojem pozivu navodi i opciju buduće kupnje, naime da “ponuđeni poslovni prostor ima prednost u odabiru ukoliko se najmodavac obvezuje HAKOM-u prodati ga u bilo kojem trenutku kada HAKOM iskaže volju za njegovu kupnju”.

Na naš upit ravnatelju Agencije Draženu Lučiću o tome, iz HAKOM-a nismo dobili ni komentar. Nije nam odgovoreno ni na pitanje o površini prostora u kojem je danas smještena Agencija, kao ni o financijskim uvjetima zakupa. Pojašnjeno je tek da HAKOM, osim sjedišta u Jurišićevoj, ima u Zagrebu još tri lokacije, također u najmu, te da očekuje kako će najamnina novog prostora biti ista ili manja. Kao jedan razlog preseljenja navodi se to što je Agencija od dva postojeća najmodavca dobila molbu za iseljenje, a kao drugi povećanje učinkovitosti i ostvarenje ušteda zbog koncentracije na jednu lokaciju.

Nikola Bajto

Kratko & jasno

Vesna Škare-Ožbolt o koaliciji s HDZ-om

Dosta nam je jedan mandat

Objavljeno je da će HDZ i DC koalirati za predstojeće izbore. Je li to istina i dokle ste stigli u pregovorima?

– Ništa još nije finalizirano, ali idemo u tom smjeru. Prošle godine sklopili smo sporazum o političkoj suradnji, gdje je navedena i mogućnost da izađemo zajedno na izbore, kao politički srodne stranke. To se dogodilo zato što je nova predsjednica Vlade Jadranka Kosor pokrenula ono za što sam se zalagala i ja osobno, još kao ministrica pravosuđa – borbu protiv korupcije. I kad smo napustili vladu Ive Sanadera i prešli u oporbu, napravili smo to ne želeći služiti korupciji. Vidimo da u HDZ-u danas postoji ozbiljna želja za čišćenjem toga problema, a mi ćemo ih podržati da s time idu do kraja.

Ali, što ako HDZ doista nastavi do kraja, pa tako počisti i vašeg budućeg koalicijskog partnera, naime samog sebe?

– Pa, ne mogu spekulirati na taj način, dosad je zadovoljavajuće već i to što su počeli čistiti od sebe. Teško je govoriti o budućnosti, dakle, no ono što smo vidjeli izgleda puno bolje od onoga ranije, čak revolucionarno. S tim se prvi put u 20 godina počela čistiti sama politika. Treba čistiti i u drugim strankama, i ne samo u strankama, naravno.

Neki HDZ-ovci opiru se koaliciji s tako malenom strankom. A ustvari, koliko saborskih mandata misle da ćete im odnijeti?

-Ne znam, ipak smo mi zbog principijelnosti izgubili onaj mandat koji smo imali u Saboru, a sad jedino očekujemo da njega i vratimo. Ali, neki drugi interes nas bitno više privlači, što smatramo pravim ulaganjem i u zemlju i u stranku. Želimo gurati sve one reformske poteze koje smatramo korisnima, i za nas tu nema promjena u pristupu. A nećemo se svima svidjeti s tim stavom, pa ni unutar koalicije.

Igor Lasić

Desetak hrvatskih ulica još uvijek nosi ime Mile Budaka

Doglavnik pred vratima

Godišnjicu proglašenja NDH odnosno Travanjske revolucije, kako su to neometani od policije nazvali omladinci Hrvatske čiste stranke prava, ove je godine u Hrvatskoj, koja je, jel’te, zasnovana na antifašizmu i ZAVNOH-u, dočekalo još desetak ulica nazvanih po ustaškom ministru i ratnom zločincu Mili Budaku, dok si je ponegdje, recimo u Slatinskom Drenovcu, Ulica 10. travnja mogla čestitati i rođendan.

– Neko vrijeme u Hrvatskoj se po Budaku zvalo 17 ulica, trgova ili mjesnih odbora – kaže Alen Budaj, direktor Margelovog instituta, čijom zaslugom je nakon dužeg natezanja u Zagrebu polovicom 2010. godine mjesni odbor koji se zvao po Budaku dobio staro ime, ono po slovenskom pjesniku Otonu Župančiću.

– Osim u Zagrebu, promijenjena su imena ulica Mile Budaka u još nekim gradovima, ali u Slavonskom Brodu ili Pleternici, koja je čvrsto uporište HDZ-a i u kojoj danas ne živi ni jedan jedini Židov, još uvijek postoje Budakova ulica – kaže Budaj, navodeći da bi, ako lokalna vlast odbija promijeniti ime ulicama koje nose to ime, rješenje trebalo tražiti od Ustavnog suda, s obzirom na to da se u preambuli Ustava jasno ističe čija je sljednica Hrvatska i da tu nikako ne spada ustaški ministar i doglavnik Budak.

Budaj je svjestan i činjenice da se Mile Budak još uvijek nalazi u školskim programima kao istaknuti hrvatski književnik.

– Hrvatska, što se tiče ustaških zločina, još nije doživjela katarzu, o čemu svjedoči i odbijanje da se ukloni ime jednog od naredbodavaca tih zločina – kaže Budaj.

Nenad Jovanović