Kult ličnosti

IVO ANDRIĆ postao je predmet spora u godini kada bi se trebala proslaviti 50. obljetnica dodjele Nobelove nagrade velikom piscu. Pitanje glasi: Tko ima pravo biti nositelj autorskih prava i ima li sadašnji nositelj prava, beogradska Zadužbina Ive Andrića, zakonsko pravo da zastupa interese pisca? U Sarajevu se očekuje odluka suda o tom pitanju, a slično suđenje moglo bi se ponoviti i u Zagrebu.

Sporne su četiri Andrićeve knjige koje je 2007. godine objavila Matica hrvatska u Sarajevu, u sklopu edicije “Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga”. Tome se protivi beogradska Zadužbina, koja tvrdi da se Andrić “za života opredijelio za pripadanje srpskoj književnosti”, pa ne može biti objavljivan u edicijama koje imaju neki drugi nacionalni predznak. Zašto se danas prebrojavaju krvna zrnca pisca nije jasno, ali za sve one koji vole književnost i preziru nacionalne podjele, Andrić će biti i ostati – odličan pisac.

DRAGO JANČAR, slovenski književnik, nedavno je objavio novi roman “Drvo bez imena”, koji je preveden u izdanju “Meandra” i predstavljen ovih dana u Zagrebu. Radnja romana zbiva se u jednom blještavom trgovačkom centru, podebljana je brojnim esejističkim pasažima u kojima dolazi do izražaja Jančarova ljepota govorenja, ali se priča također događa u prostoru svojevrsnog sna, u kojem se “odmotava povijest 20. stoljeća”. Jedna od tema su i zločini nakon Drugog svjetskog rata, pa se autor posredno obraća i vlastitom ocu i cijeloj njegovoj generaciji s pitanjem: Zašto ste to učinili? Umjetnost se mora baviti temama velikih političkih lomova, sa senzibilitetom i razumijevanjem, jer se povijest ne može razriješiti službenim deklaracijama i dekretima, objasnio je na predstavljanju knjige Jančar.

SAŠA ILIĆ, književnik iz Beograda i JETON NEZIRAJ, dramski pisac iz Prištine, junaci su nedavno objavljenih književnih antologija pod naslovom “Iz Beograda, s ljubavlju” i “Iz Prištine, s ljubavlju”. Poslije decenija međusobne distance, ignoriranja i proizvodnje  stereotipa, ove antologije predstavljaju prvi pokušaj međusobnog upoznavanja kosovske i srbijanske književne scene. Projekt su osmislili i realizirali literarna grupa Beton iz Beograda i Qendra Multimedia iz Prištine, s ciljem da se preispitaju realni književni kapaciteti obje scene i ponude na uvid Drugome. Prepiske Saše Ilića i Jetona Neziraja, koju su vodili tokom rada na projektu, objavljena je kao uvod u ovu antologiju, nazvana je “Prepiska izdajnika” i trebala bi poslužiti kao početak nešto normalnije komunikacije…

VLATKO STEFANOVSKI nastupit će ovog ljeta na 9. Mostar Blues Festivalu, jedinom festivalu blues muzike u Bosni i Hercegovini. Za proteklih osam godina na tom su festivalu nastupili, između ostalih, Mike del Ferro, jedan od najvećih američkih blues pijanista, zatim legendarni Snowy White, Deborah Coleman, Innes Sibun i Danny Shepard, jedan od najboljih američkih blues vokala, a od naših Goran Bare, Dado Topić, Partibrejkersi i drugi.

Dok broj posjetilaca i popularnost rastu iz godine u godinu, ideja festivala je da predstavlja velike blues autore, mlade grupe iz regije, ali i filmska ostvarenja koja evolucijski dokumentiraju muziku bluesa. Također, festival je inicirao nastanak velikog broja grupa, a mladi beogradski sastav Texas Flood je nakon izvrsnih kritika na MBF-u snimio svoj prvi blues album.

KRSTO PAPIĆ snima svoj novi film pod naslovom “Cvjetni trg”. Radnja se odvija u današnjem Zagrebu, a govori o prosječnoj građanskoj porodici koja stjecajem životnih okolnosti dospijeva u ralje mafije i kriminalnog podzemlja. Kako je rekao Papić, “u filmu je sve što svakodnevno možemo pročitati u novinama, ali je dano na drugi način, nimalo slično onome što se piše i kako se u medijima govori o tome”.

U centru je zapravo jedna porodična drama – obični ljudi u neobičnoj situaciji – kao po receptu Alfreda Hitchcocka, dodao je Papić. U filmu igraju Mladen Vulić, Anja Šovagović-Despot, Dražen Kühn, Dragan Despot, Marija Škaričić, Matija Prskalo, Goran Grgić, Ivica Zadro i drugi. Snimanje će trajati do kraj maja, a film bi trebao biti završen do kraja godine.

GUSTAV KLIMT (1862-1918), najpoznatiji slikar austrijske secesije i simbolizma i začetnik bečkog modernizma, zaslužio je da naredne godine bude obilježena 150. godišnjica njegova rođenja, kako je ovih dana zaključilo austrijsko ministarstvo kulture. Brojni bečki muzeji i galerije povodom ovog jubileja upriličit će specijalne izložbe Klimtovih djela, među kojima je i njegova najpoznatija slika “Poljubac”.

Život Gustava Klimta podudara se sa zlatnim dobom Beča s kraja stoljeća. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i umjetničkog bunta, čiji je utjecaj vidljiv i do danas, a bečka zanesenost erotikom našla je u Klimtu velikog pjesnika. Obilježavanje jubileja posvećenog Klimtu počinje već u oktobru izložbom djela u dvorcu Belvedere, koja će trajati sve do marta 2012. godine.

RASMUS NIELSEN, JAKOB FENGER i BJØRNSTJERNE CHRISTIANSEN, članovi danske umjetničke skupine Superflex, snimili su film pod nazivom “Moderna vremena zauvijek”, koji se upravo prikazuje na festivalu moderne umjetnosti u Helsinkiju (IHME).  Riječ je o djelu čija će projekcija trajati čak deset dana, pa se radi o najduljem filmu ikad snimljenom, rekla je izvršna direktorica IHME-a Paula Toppila. U njegovom središtu je zgrada finske tvornice papira u centru Helsinkija. Prikazuje se njezino propadanje u budućnosti, nakon što izumre ljudska rasa, a ona je ostavljena na milost i nemilost zubu vremena. Zgrada, koju je projektirao slavni finski arhitekt Alvar Aalto, izabrana je “jer je simbol snage i nalazi se na središnjem, gotovo monumentalnom mjestu u Helsinkiju”, rekla je Paula Toppila. Film će biti prikazan samo jednom. Ulaz je besplatan.