Kult ličnosti
IVICA VIDOVIĆ, filmski i kazališni glumac, preminuo je nakon teške bolesti. Bio je općenarodna zvijezda u 1970-ima kao Servantes u seriji “Naše malo misto”, mlađi ga pamte kao inspektora Vinka iz istoimene serije, a zapravo je otišao jedan od deset najznačajnijih glumaca koje smo ikada imali. Za ljubitelje teatra i filma Vidović je bio glumački velikan, beketovsko izgubljeno lice, koji je neobičnom lakoćom donosio na pozornicu i na platno likove suvremenih urbanih antijunaka i egzistencijalnih melankolika.
Poznate su njegove uloge u fimovima “Kužiš stari moj”, “Ritam zločina”, “Izbavitelj”, “WR: Misterije organizma”, “Čovjek koji je volio sprovode”, “Zaseda” i suradnja s redateljima Zoranom Tadićem i Krstom Papićem, kao i s predvodnicima crnog vala Živojinom Pavlovićem i Dušanom Makavejevom.
U kazalištima je odigrao desetine sjajnih uloga, od “Ribarskih svađa” do Bernhardtovog “Trga heroja”. Malo je poznato da su možda one najveće vezane uz kazalište &TD: fenomenalni “Kaspar” ili “Rosenkrantz i Guildenstern su mrtvi”, “Krčmarica Mirandolina” i druge. Tužni smo – otišao je veliki glumac.
DUŠAN MAKAVEJEV, filmski redatelj iz Beograda i retrospektiva njegovih filmova bit će predstavljeni u Beču, u programu koji će trajati do 8. maja. Jedan od najboljih reditelja s područja Jugoslavije, bez kojeg se ne može zamisliti crni val 1960-ih, koji je proslavio jugoslavensku kinematografiju širom svijeta, zaslugom austrijskog Filmskog muzeja i u suradnji sa Slovenskom kinotekom iz Ljubljane bit će predstavljen i ljubiteljima sedme umjetnosti u glavnom gradu Austrije.
Gledaoci će imati priliku razgovarati s redateljem o njegovim filmovima, kao i o jugoslavenskoj kinematografiji. Posebnu vrijednost u ovoj reviji predstavlja činjenica da će na njoj biti prikazani svi filmovi ovog autora.
BORIS LIJEŠEVIĆ i njegova predstava “Elijahova stolica”, prema komadu Igora Štiksa i u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, bili su u centru pažnje programa “Modul memorije” koji je nedavno održan u Sarajevu.
Predstava govori o sredovječnom novinaru iz Beča koji cijeli život misli da mu je otac kao esesovac poginuo na ruskom frontu. Odjednom saznaje da mu je otac zapravo Židov koji je pred nacistima pobjegao iz Njemačke i živi u Sarajevu. U potrazi za ocem, novinar stiže u Sarajevo u trenutku kada u Bosni i Hercegovini počinje rat.
U predstavi glumi prvoklasna glumačka ekipa: Vlastimir Đuza Stojiljković, Svetozar Cvetković, Renata Ulmanski, Maja Izetbegović. Svi bosanski mediji javljaju da je publika, silno ganuta, na nogama dočekala kraj predstave.
SEMEZDIN MEHMEDINOVIĆ, pjesnik, esejist i novinar, koji već petnaestak godina živi u SAD-u i kojeg poznajemo po knjizi kratkih priča i pjesama “Sarajevo blues”, objavio je novu proznu bilježnicu pod nazivom “Ruski kompjuter”. Talent da u kratkoj formi uobliči atmosferu i predoči oštre skice komentara, emocija i slika iz “postmoderne apokalipse”, bez literarne egomanije, glavne su prednosti prethodne i ove najnovije Mehmedinovićeve knjige.
“Ruski kompjuter” predstavlja “nenamjerni dnevnik selidbe” na relaciji Sarajevo – Prag – Zagreb – Phoenix – New York – Phoenix – Washington, kada se autor počinje osjećati strancem u vlastitom životu, a selidba postaje jedini ritual svakodnevice.
Mehmedinovićev dnevnik svakako nije još jedna obična knjiga. Rat je samo kulisa na kojoj nastaje tekst o sudbini intelektualca u egzilu, koji pokušava uobličiti samoga sebe u vremenu sklonom rušenjima svih vrsta.
SLAVOJ ŽIŽEK, slovenska filozofska megazvijezda, gostovat će na Subversive film festivalu, koji će se na temu “Dekolonizacija – nove emancipacijske borbe” održati u zagrebačkim kinima.
Program 4. Subversive film festivala podijeljen je na teorijski i filmski dio. Od 7. do 14. svibnja bit će predstavljen filmski segment festivala, široki spektar estetika otpora tzv. treće kinematografije (indijske i afričke), kao i četvrte kinematografije (postkolonijalni etnografski film). Od 15. do 21. svibnja u kinu “Europa” održat će se međunarodna konferencija pod nazivom “Nove emancipacijske borbe” koja će, uz Žižeka, okupiti neka od najvažnijih imena suvremene teorije i radikalne misli, kao što su Antonio Negri, Terry Eagleton, Zygmunt Bauman, David Harvey, Samir Amin i drugi.
WOODY ALLEN i njegov film “Ponoć u Parizu” otvorit će 64. filmski festival u Cannesu, koji počinje 11. svibnja. U glavnom natjecateljskom programu našao se niz redateljskih megazvijezda, poput Pedra Almodovara, Akija Kaurismakija, Larsa von Triera i Nicolasa Windinga Refna, ali i četiri žene. To su Julia Leigh iz Australije, Lynne Ramsay iz Velike Britanije, Naomi Kawase iz Japana i Maiwenn Le Besco iz Francuske. “Čak” četiri žene u glavnoj konkurenciji vjerojatno su festivalski odgovor na kritike zbog dominacije muških autora u programu ranijih godina. Žirijem glavnog programa predsjeda glumac Robert De Niro. U selekciji novih estetika na filmu žirijem će predsjedati Emir Kusturica.
MILE KEKIN i njegov bend Hladno pivo izdali su novi album pod nazivom “Svijet glamura”. Bombastičan, angažiran i nadrealan, neki su od atributa kojima je moguće opisati “Svijet glamura”. Žanrovski, tonski i produkcijski, Hladno pivo je otišlo korak dalje u odnosu na “Knjigu žalbe” i “Šamar”, no tematski kao da je posrijedi zaključni dio neformalne trilogije o hrvatskoj svakodnevici razapetoj između sjaja i bijede ekonomske tranzicije koja nikako da završi.
Humor, ironija i cinizam Kekinovih tekstova ostaju jakim pogonskim gorivom benda, a podjednako neupitnom ostala je i lijeva kritika hrvatskog društva. Muzički, u “Svijetu glamura” prevladavaju ironični spojevi metala, turbofolka i narodnjačkog rocka. U svakom slučaju, pivo nikada ne smije biti mlako.