Kult ličnosti

SNJEŠKA KNEŽEVIĆ, povjesničarka umjetnosti, objavila je novu knjigu pod nazivom “Zagreb – Grad, Memorija, Art”. Knjiga vrsnog pripovjedačkog stila, poznavanja svakog povijesnog detalja glavnoga grada i beskompromisnog stava, bavi se širokim područjem urbanih tema: od “mita” o Lenucijevoj potkovi, preko prenamjene Gredelja do regeneracije industrijske baštine Zagreba. Autorica u knjizi izražava bojazan da će industrijski kompleks Gredelj na Trnju, umjesto da bude umjetnički revitaliziran, biti utopljen u merkantilne svrhe. “Danas bi tu mogli biti trgovi i parkovi, u halama muzej željeznice i sporta kao i novo kazalište, ali najave o komercijalizaciji prostora govore da će Cvjetni prolaz biti sitnica prema onome što čeka Gredelj”, kaže Snješka Knežević.

RADE ŠERBEDŽIJA igrat će ulogu tužitelja Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu u filmu “Ustanička ulica” redatelja Miroslava Terzića. Producent i glumac u filmu Gordan Kičić kaže: “Pregledao sam mnoštvo dokumenata i nije mi bilo lako da gledam te fotografije i slušam iskaze svedoka i žrtava, u procesima koji su za mene bili mučni.”

Film je inspiriran istinitim događajima, bavi se zločinima koje su srpski vojnici počinili nad drugima, ali to nije antisrpski film, kaže koscenarist Filip Švarm, nego film koji “pokazuje brutalnu istinu i uzima u obzir činjenice naše stvarnosti u posljednjih 20 godina”. U filmu igraju i Petar Božović, Predrag Ejdus, Mira Banjac, Jelena Đokić i Uliks Fehmiu, a premijera se očekuje na jesen.

JADRANKA STOJAKOVIĆ, kantautorica koja već 20 godina živi u Japanu, otvorit će manifestaciju “Dani Sarajeva”, koja se od 1. do 7. maja održava u Beogradu. Na programu “Dana Sarajeva” bit će premijerno izvedena predstava “Prešućivanje” u režiji Selme Spahić, koja se temelji na biografijama osmero glumaca, mladih ljudi iz bivše Jugoslavije koji su u vrijeme rata u BiH bili djeca ili tinejdžeri.

Tokom festivala bit će održane i javne diskusije koje će pokušati odgovoriti na pitanja koja opterećuju odnose Beograda i Sarajeva, a najavljuje se i promocija monografije “Sarajevo – moj grad, mjesto susreta” autora Jasminka Halilovića. Sarajevski glumac Miodrag Miki Trifunov govorit će stihove iz predstave “Svjedok”, a u završnom programu nastupit će sarajevska grupa Velahavle zajedno s beogradskim bendom Svi na pod i mladim saksofonistom Timurom Sijarićem.

DAMIR KARAKAŠ autor je romana “Sjajno mjesto za nesreću”, koji je adaptiran za teatar i ovih će dana biti premijerno izveden u HNK-u u Rijeci. Režija je povjerena filmskom redatelju Daliboru Mataniću, a središnji lik predstave je umjetnik iz Hrvatske koji dolazi u Pariz sa željom da postane slavan pisac. Kao što su primijetili kritičari, “Sjajno mjesto za nesreću” govori o starim i novim odnosima moći i preko “tragikomične epizode jednog gubitnika” nudi novi, drugačiji pogled na velike zapadnoevropske gradove, prema kojima su upereni mnogi snovi o uspjehu. U predstavi igra gotovo kompletan ansambl riječkog HNK-a, a Frano Mašković, koji glumi glavnog junaka, kaže: “Igram lik čovjeka koji nije akcijski heroj, nego mu se život naprosto događa…”

MIROSLAV TATIĆ organizator je programa “Zabranjeni filmovi”, koji će se održati u Rijeci od 26. aprila do 4. maja. Riječ je o filmskim ostvarenjima intrigantnih redatelja ex-Jugoslavije, nastalih u razdoblju od 1968. do 2004, koji su bili zabranjeni ili osporavani. Publika će moći vidjeti filmove “Lisice” Krste Papića, “Mlad i zdrav kao ruža” Joce Jovanovića i “Zasedu” Živojina Pavlovića, koji je nakon zatvorene projekcije na festivalu u Puli postao jednim od ključnih razloga za uvođenje etikete “crni val”. Bit će prikazan i film “Rani radovi” Želimira Žilnika, koji je nakon osvajanja Zlatnog medvjeda u Berlinu kod nas bio zabranjen. “Misli se da se zabranjeni filmovi odnose na totalitarne režime, a zaboravlja se da su se zabrane događale i u tzv. demokratskim sustavima”, kaže Tatić.

ŽELJKO KERUM jedan je od junaka izložbe “Pop art nije mrtav”, koja se 28. aprila otvara u Klovićevim dvorima. Naime, konceptualni umjetnik Vlado Martek fotografirao je jednu talijansku ljepoticu i fotografiju potpisao sa “Što je umjetnost prema ovom biću?”, a Željko Badurina na mjesto ljepotice stavlja lik splitskog gradonačelnika, postavlja isto pitanje i u obliku razglednice šalje ga na stotinjak adresa.

Izložba se bavi dilemom je li oduševljenje simbolima potrošačkog društva danas još prisutnije nego 50 godina ranije. Dražen Budimir parafrazira glasovitu sliku iz Vijetnama, no ovaj put protagonist je lik Teletubbiesa, a Marin Marinić izlaže nekoliko predimenzioniranih skulptura, među njima je i kip “Debeli njemački turist turskoga podrijetla na hrvatskoj nudističkoj plaži sanja o Filipinkama koje je jeftino dobio na prošlom godišnjem odmoru”.

BURBUĆE BERIŠA, direktorica Narodnog kazališta u Prištini, donijela je odluku da predstavi ovog teatra “Bračni par Martin”, koja je pozvana da gostuje u Ateljeu 212 u maju, zabrani odlazak u Beograd. Direktorica odluku obrazlaže mišljenjem da “Srbija nije priznala novu realnost na Kosovu jer predstava nije pozvana kao predstavnica države nego grada”, što je izazvalo ozbiljnu polemiku na Kosovu. Umjetnički direktor istog kazališta Jeton Neziraj smatra da je “važnija činjenica da se predstava s Kosova odigra u Beogradu od toga da li će stajati natpis Republika Kosovo”. Režiser Bekim Ljumi odluku ocjenjuje štetnom, jer “tako propada šansa da se pomoću kulture ostvari ono što se ne može postići politikom”, dok Haljilj Matoši, urednik kulture u dnevnom listu “Koha Ditore” smatra da se radi o cenzuri “iza koje stoji menadžment koji je turbo-nacionalistički”. Posljednji je put jedna predstava iz Prištine gostovala u Beogradu prije 35 godina.