Očekujem da će se izbori održati prema postojećem modelu

Na savjetodavnoj raspravi Ustavnog suda, održanoj u ponedjeljak povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti lani usvojenih izmjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i s tim povezanih izmjena izbornog zakonodavstva, predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac branio je ove izmjene zajedno s kolegom Furiom Radinom. Prisutni članovi Vlade također su argumentirali da nova zakonska rješenja za manjine predstavljaju unapređenje izbornog modela, dok je pozitivnu diskriminaciju u tom modelu obrazlagao HDZ-ov zastupnik Vladimir Šeks, pozivajući se na stajališta Venecijanske komisije Vijeća Europe.

Inicijatori ocjene ustavnosti nastupali su s različitih stajališta. Udruga GONG smatra da su Srbi diskriminirani, jer nisu kao ostale manjine dobili dopunsko pravo glasa, a to misli i Srpski demokratski forum (SDF), koji još ima primjedbu na odredbu po kojoj sva tri zajamčena mandata pripadaju srpskoj listi koja osvoji najviše glasova. Predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak tvrdio je, pak, suprotno, prozivajući SDSS za “maksimalističke velikosrpske stavove”, zbog kakvih je izjava zaradio i opomenu predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec. Na raspravi su prezentirana i mišljenja četvero uglednih profesora ustavnog prava, koji redom smatraju da je Ustavni zakon u neskladu s Ustavom.

Stara škola

Kako gledate na stavove četvero ustavnopravnih stručnjaka?

– Prvo, njihova mišljenja nisu bila jedinstvena. Jedan dio zagovara ukidanje manjinskih mandata, drugi dio ne. Neki smatraju da su Srbi diskriminirani, a neki da nisu. Dakle, oni različitim argumentima dolaze do toga da je ovaj model u neskladu s Ustavom, a to je razumljivo zato što u Hrvatskoj, nažalost, nema ustavnopravnih stručnjaka koji se pored iskustava s klasičnim liberalnim demokracijama bave i ustavnopravnim rješenjima položaja nacionalnih manjina. Iz argumentacije nekih među njima jasno se vidi nedostatak praćenja takvih rješenja u zemljama poput Slovenije, Rumunjske ili Srbije, da ne spominjem druge europske zemlje. Osim toga, neki su se koristili argumentima koji nisu ustavnopravne nego političke prirode, karakterizirajući manjinske predstavnike jezikom neprimjerenim ustavnopravnoj struci.

Mislite na Zvonimira Lauca koji je napisao da su sporna zakonska rješenja rezultat političke trgovine?

– Da. Posebno je važno da se stručna mišljenja ne koriste za političke rasprave, osobito ako nisu izvedena iz specifičnog znanja materije ustavnopravnih rješenja za manjine.

Profesori Lauc i Branko Smerdel išli su toliko daleko da su osporavali i članak 15. samog Ustava, po kojem se manjinama uz opće može dati i posebno biračko pravo?

– To je ta stara škola, klasična liberalno-građanska koncepcija ustavnosti, koja se danas dograđuje u nizu liberalnih demokracija, od Kanade i SAD-a čak do Francuske. Na prostoru kao što je Hrvatska politika je još uvijek etnicizirana i postoji međuetnička netolerancija. U takvim okolnostima govoriti o principima građanske države i ne biti osjetljiv na principe zaštite manjina, to nije čak ni načelna rasprava, nego rasprava koja je slijepa na društvenu realnost u kojoj bi neka norma trebala važiti.

Čičak i “polunarod”

Dojam je da se u raspravi sporilo više oko samih vrijednosti na kojima će se urediti društvo nego o ustavnosti pojedinih rješenja. Profesor Žarko Puhovski, pozvan kao predstavnik akademske zajednice, čak je rekao da se pozitivna diskriminacija ne bi uopće trebala odnositi na biračko pravo?

– Upravo zato je dobro postupila predsjednica Ustavnog suda kada je rekla da je za Sud mišljenje ustavnih stručnjaka relevantno, ali da ovo nije znanstveno pitanje, već pitanje reguliranja odnosa u društvu, što je u domeni zakonodavca, a onda je pitanje ustavnih sudaca da provjere je li zakonodavac u toj stvari postupio u skladu s Ustavom. Što se tiče Puhovskog, pa čuli smo od njega da su danas jedina diskriminirana manjina Romi. Bilo bi zanimljivo vidjeti što Srbi misle o tome. Čuli smo i da se pita zašto bi problem manjina danas bio veći od problema nezaposlenosti. Dakle, čuli smo čitav niz retoričkih figura u jednoj raspravi u kojoj one nisu najuvjerljivije sredstvo.

U SDF-u i GONG-u smatraju da nova rješenja diskriminiraju Srbe u odnosu na druge manjine, no njihovo rušenje na Ustavnom sudu vratilo bi sve manjine u raniju, lošiju poziciju. Zašto je dvostruko pravo glasa za Srbe bilo neostvarivo u pregovorima s HDZ-om?

– Naprosto zato što bi tako velik broj srpskih birača stalno osiguravao prevagu jedne političke opcije. Tek bi to bilo protuustavno i u neskladu s poštivanjem volje većinskog biračkog tijela i razumljivo je da političke stranke to nisu mogle prihvatiti. No ipak je pronađeno rješenje koje Srbima daje više nego prije, pa onda neki to smatraju privilegijom, poput Čička, koji nas čak optužuje da od Srba želimo stvoriti “polunarod”. Ne kanimo mi od Srba praviti “polunarod”, već ravnopravne građane i priznatu manjinu. Mi držimo da SDF i HHO zapravo ne razumiju što je intencija zakona koje osporavaju, a očito im je stalo samo do njihovih specifičnih interesa.

SDF-u smeta što sva tri zajamčena srpska mandata dobiva srpska lista koja osvoji najviše glasova?

– SDF bi htio da se ustavnim i izbornim zakonima strankama bez ikakve podrške jamči mogućnost dobivanja mandata. No nama je bilo važno da se izbjegne fragmentacija manjinskih mandata. Također, trebalo je onemogućiti neprijateljsko uključivanje različitih stranaka koje bi mogle stvoriti sponzorirane srpske liste, pa onda usmjeravanjem hrvatskog biračkog tijela osvojiti srpski mandat, što bi bilo slično onome što se Hrvatima događa u BiH.

Pospješuje se integracija

Nakon rasprave, Jasna Omejec je kazala da će Ustavni sud vjerojatno konzultirati i Venecijansku komisiju, po čijem je mišljenju davanje dopunskog glasa malim manjinama opravdano kao prijelazna mjera integracije?

– Njima se ta vrsta političke zastupljenosti jamči da bi mogle ostvariti prava iz kulturne i personalne autonomije, a njihov broj nije takav da dopunskim biračkim pravom mogu poremetiti odnose između ključnih političkih stranaka. No istovremeno je za Srbe trebalo osigurati da glasanjem na općim listama osvoje više od tri mandata, jer to sigurno ne odgovara njihovom udjelu u stanovništvu. Time se pospješuje integracija i prevladavaju dosadašnje podjele i geta, pa nije čudno što je Venecijanska komisija, koja je godinama pratila naše manjinsko izborno zakonodavstvo, donijela 2008. takvo mišljenje. Njime smo se vodili prilikom izmjena ustavnog i izbornog zakona.

Predsjednica Ustavnog suda najavila je da bi odluka mogla biti donesena tek u srpnju. Hoće li se izbori ipak održati po ovom modelu?

– Prije svega, Ustavni sud ne može mijenjati Ustav, a neće se usmjeravati ni na izmjenu Ustavnog zakona o pravima manjina, koji također ima ustavnu težinu, jer se donosi dvotrećinskom većinom, u ovom slučaju s čak 129 glasova zastupnika. Kako izborni zakon proizlazi iz Ustava i Ustavnog zakona, teško je zamisliti da bi ga se moglo mijenjati bez njihove promjene. No Ustavni sud može dati mišljenje o tome u kojem bi pravcu trebalo stvari mijenjati u budućnosti, te ga uputiti Saboru koji je jedini nadležan za mijenjanje Ustava, Ustavnog zakona, a time i izbornog zakona. Stoga očekujem da će se izbori održati prema ovom modelu. Praktički smo ušli u početak kampanje i promjena pravila sada bi bila nešto neuobičajeno i ne bi bila u skladu s ulogom Ustavnog suda.

Protivi li se SDSS prekrajanju izbornih jedinica zbog nezadovoljstva razbijanjem IX. jedinice ili zbog načelnog stava da se više ne može mijenjati izborno zakonodavstvo?

– To u vezi našeg zadovoljstva ili nezadovoljstva nije točno. Za nas je ključno pitanje sukladnosti eventualne izmjene Zakona o izbornim jedinicama s člankom 5. Ustavnog zakona o provedbi Ustava, koji kaže da se u godini prije izbora ne može mijenjati izborno zakonodavstvo. No još vodimo razgovore jer postoji i drugi problem, a to je da postojeće izborne jedinice zbog velikog odstupanja u broju birača nisu u skladu sa zakonom. Potrebno je analizirati koji zakon ima primat. Vjerojatno Ustavni, no s druge strane, jako je važno da se izbjegne prigovor da nismo uskladili jedinice, što je podloga za osporavanje rezultata izbora.

Dileme ne bi bilo da su jedinice prilagođene ranije?

– Svi su zakasnili, od Ustavnog suda koji je prekasno donio mišljenje o toj stvari, preko Vlade koja tek sada to nastoji mijenjati, do stranaka koje se time nisu bavile. Stoga smo dužni to zajedno riješiti i postići konsenzus, kako nitko nikoga kasnije ne bi mogao optuživati.