Rampa za stranačke manipulacije

Srbija ponovno ima problem s Venecijanskom komisijom: ovoj se nije svidjela praksa u srbijanskom parlamentu da zastupnici nisu vlasnici mandata, već je to stranka. U svim strankama, naime, osim Liberalno-demokratske partije, zastupnici koji su nakon izbora ušli u Skupštinu Srbije morali su svojim strankama potpisati bjanko ostavku, koju je potom stranka mogla aktivirati usprkos volji zastupnika. Dosadašnja praksa pokazala je i to da bjanko ostavke nisu uspijevale biti aktivirane tek u slučajevima kad je vladajućoj većini nečiji izlazak iz stranke bio po volji, kao u slučaju Tomislava Nikolića.

Zaobilaženje pravila

U Ustavu Srbije, inače, stoji da zastupnik svojim mandatom raspolaže slobodno, ali da ga može staviti i na raspolaganje stranci, što su stranke dosad obilato koristile. Činile su to usprkos odluci Ustavnoga suda koji je takvu praksu proglasio neustavnom. U novoj situaciji, pak, parlamentarne stranke su tvrdile da prihvaćaju sugestije Venecijanske komisije, ali su potom predvidjele da će ubuduće zastupnici osobno podnositi ostavku koju su ovjerili pred nadležnim sudom i da će je podnositi u roku ne dužem od tri dana nakon ovjere. Venecijanska komisija je i to rješenje proglasila neevropskim, da bi se odmah potom čulo i novo tumačenje: da ustvari Venecijanskoj komisiji nije bio proslijeđen nacrt novog zakona o izboru zastupnika, već je tražena pomoć u usklađivanju s europskim zakonodavstvom, te će sve njihove primjedbe biti uvažene.

Nisu, međutim, problem samo bjanko ostavke. Tu je i zahtjev Venecijanske komisije da ubuduće stranke na izbore izlaze s tzv. zatvorenim listama, kako bi građani znali za koga glasaju. To znači da se, ovisno o broju osvojenih mandata, zastupnički mandat dodjeljuje po redoslijedu liste svake stranke, što dosad nije bio slučaj. Nerijetko su se na izbornim listama stranaka nalazila imena ljudi za koje se znalo da će privući glasače, iako ni njima niti strankama nije padalo na pamet da nakon izbora zaista i postanu parlamentarni predstavnici građana koji su za njih dali glas.

Upitan status kandidata

I tu je radna skupina koja se bavi zamjerkama Venecijanske komisije pokušala zaobići sugestije, pa se izmjenama pravila o raspodjeli mandata predviđa da najmanje polovina mjesta koje osvoji neka stranka bude dodijeljena prema redoslijedu na listi, a ostatak stranka može dodjeljivati temeljem diskrecijskog prava. Iako je to korak naprijed, te izmjene “ne unapređuju dovoljno pravni okvir”, kaže Venecijanska komisija, odbacujući stav radne skupine da će izbori biti održani uskoro (iduće godine) i da za potpunu reformu izbornih pravila nema suglasnosti među političkim snagama. “Ovi argumenti nisu dovoljni da se održi, čak i djelomično, sistem imenovanja izabranih kandidata koji je očito u suprotnosti s europskim i međunarodnim standardima”, kaže izvještaj Venecijanske komisije.

Taj problem će se vjerojatno lakše riješiti – obećano je do kraja proljeća – od problema bjanko ostavki, jer se gotovo svi u parlamentu boje da se njihovim ukidanjem, kako kaže Nada Kolundžija, šefica zastupničkog kluba Za evropsku Srbiju, otvara prostor za korupciju.

Upozorenje programskog direktora organizacije Transparentnost Srbija Nemanje Nenadića trebalo bi uzeti u obzir: Europska komisija će, kaže on, “obratiti pažnju” na kritike koje je Venecijanska komisija uputila Srbiji na pojedine zakone, prilikom razmatranja dodjeljivanja statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji.

– Mislim da je bolje preispitati sadašnje odredbe i izmijeniti ih, jer negativno mišljenje Venecijanske komisije, što je realno očekivati, može biti ozbiljno razmatrano u Bruxellesu – kaže Nenadić.

Za nadati se da će ih napokon ozbiljno razmotriti i zastupnici u Skupštini Srbije.