Zdravlje ili prijevara iz boce?

Danas je proizvodnja flaširane vode prava industrija koja ostvaruje ogromne prihode: oni vodećih svjetskih kompanija mjere se u milijardama dolara. Prema svim procjenama, riječ je o jednom od najunosnijih tržišta koje će u budućnosti davati još bolje rezultate. Zašto je takav biznis upravo sada tako popularan? Živimo u vrijeme kada su ljudi sve svjesnijih svojih zdravstvenih prioriteta, a zahvaljujući tekstovima o zagađenju vode stalno se stvara klima velikog nepovjerenja u čistoću vode koja dolazi iz slavine.

Jedno od najlakših rješenja u tom je slučaju otići do prve samoposluge i kupiti vodu u plastičnim bocama. Svakome tko je bar jednom pročitao novinske tekstove o zagađenosti vode koja nam pristiže vodovodnim cijevima i bolestima koje ona može izazvati, ispijanje flaširane vode stvara osjećaj sigurnosti i mira. No, što je to u flaširanoj vodi što je čini zdravijom od vode iz slavine? Je li ona zaista bolji izbor?

Nedavno provedena istraživanja u Americi pokazala su kako samo 55 posto flaširane vode prolazi istinski djelotvoran postupak otklanjanja zagađenja. To znači da velik dio ljudi kupuje flaširanu vodu koja je iste kvalitete kao i ona iz vodovoda. Štoviše, američke inspekcije su ustanovile da veći broj kompanija u boce koje kasnije prodaju kao izvorsku vodu natače vodu direktno iz vodovoda. Kada su prikupljeni svi podaci, na svjetlo dana je izašao zastrašujući podatak da takvih kompanija ima ni manje ni više nego 45 posto. Dakle, skoro pola od ukupnog broja svih postojećih. Njihovi kupci mogu biti s pravom bijesni, jer su bili prisiljeni plaćati za vodu kakvu su imali i kod kuće. Bilo bi zanimljivo vidjeti rezultate sličnih ispitivanja koja se zasigurno provode i u Hrvatskoj. Javnost ima pravo znati točne informacije i dužnost institucija koje provode kontrolu je redovito objavljivati svoje nalaze na internetu.

Najveći dio flaširane vode puni se u plastičnu ambalažu i prije nego što dođe do polica u našem dućanu mora proputovati na stotine kilometara u kamionima za dopremu. Znate li što to znači? To znači da je flaširana voda koju na kraju pijemo vjerojatno bila izložena trešnji i povišenoj temperaturi. Poznata je činjenica da plastika izložena temperaturi većoj od 65 stupnjeva otpušta kontaminaciju u vodu koju ćemo na kraju piti. Plastika nije neutralni materijal kao što nas uvjerava većina proizvođača plastične ambalaže. Ona u sebi sadrži različite kemijske spojeve poput bisfenola A, koji oponašaju djelovanje hormona u našem tijelu. I najmanja koncentracija tih spojeva kod ljudi izaziva poremećaje poput oštećenja mozga i hiperaktivnosti, sklonosti debljanju, povećanja prostate i općenito probleme u izražavanju seksualnosti.

Svaki put kada pijemo vodu iz plastičnih boca moramo biti svjesni da se izlažemo riziku, što se naročito odnosi na vodu koja duže vrijeme stoji u otvorenoj boci ili na vodu koju smo prethodno ljeti držali zagrijanom automobilu. Istovremeno, korištenjem vode iz plastičnih boca sudjelujemo u masovnom zagađivanju okoliša. Svake godine se širom svijeta proizvede otprilike milijun i pol tona plastične ambalaže za vodu. Proizvodnja plastike sama po sebi oslobađa čitav niz otrovnih kemikalija i pritom troši velike količine uljnih goriva koja se velikim dijelom otpuštaju u okoliš. Nedavno je izračunato kako svake sekunde širom svijeta ljudi odbacuju otprilike 1.500 plastičnih boca u prirodu. Jedan dio te odbačene ambalaže završava u morima i oceanima.

Osim toga, veći dio kompanija koje proizvode flaširanu vodu bez ikakvog obzira eksploatira podzemne vodene resurse, izazivajući kasnije presušivanje izvora i potoka. Takvo ponašanje u budućnosti će dovesti do velike krize u kojoj će čista voda biti privilegija onih najbogatijih.