Balkan prolaz

2. MAJ

Drugoga maja 1992. Sarajevo je odbranjeno od pokušaja brzopoteznog zauzimanja grada od strane Jugoslovenske narodne armije. Bivša JNA, potpomognuta paravojnim formacijama, zapalila je glavnu poštu, bombardirala repetitor na brdu Hum, granatirala sam centar grada i zgradu državnog Predsjedništva, te iz više pravaca krenula u kombinirane tenkovsko-pješadijske napade na glavni grad Bosne i Hercegovine. Taj dan će ostati upamćen i po zarobljavanju tadašnjeg predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića, koji je dan kasnije razmijenjen za bivšeg komandanta 2. vojne oblasti, generala Milutina Kukanjca.

Historičari smatraju da su tog dana odbranjeni ne samo glavni grad, već i nezavisnost države, ali se u BiH taj dan doživljava dvojako: u Republici Srpskoj se ne obilježava, dok se u Federaciji smatra jednim od najznačajnijih datuma u novijoj historiji Bosne i Hercegovine.

3. MAJ

Oko 150 predstavnika vlasti Republike Srpske, boračkih i udruženja žrtava, te članova porodica poginulih vojnika JNA okupilo se u utorak, 3. maja u Sarajevu, u Ulici Hamdije Kreševljakovića, bivšoj Dobrovoljačkoj, na obilježavanju 19. godišnjice od pogibije vojnika bivše JNA.

Skup, drugi po redu, obilježava tijelo Vlade RS-a, odnosno Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, nazvano Odbor RS za njegovanje tradicije i obilježavanje značajnih datuma iz oslobodilačkih ratova. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS-a Petar Đokić, koji je u ime Vlade RS-a prisustvovao pomenu ubijenim vojnicima JNA, kazao je kako obilježavanje 3. maja nije provokacija i da za ovaj zločin neko mora odgovarati. “Pred očima javnosti je više puta pokazano šta se ovdje dogodilo i zato ne razumijemo i nećemo prestati ponavljati da pravosudne institucije moraju procesuirati one koji su naredili, organizovali i izvršili zločin u Dobrovoljačkoj ulici”, rekao je Đokić novinarima u Sarajevu.

Istragu o događajima u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine vodi Tužiteljstvo BiH. Istovremeno, pravosuđe Srbije paralelno vodi istragu o istom događaju, koja tereti 19 osoba iz BiH, među njima i Jovana Divjaka, koji je trenutno u Beču i čeka odluku suda o zahtjevu za izručenje iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Ejup Ganić je u martu prošle godine u Londonu također bio uhapšen po istom osnovu, ali ga britanski sud nije izručio Srbiji.

Prema svjedočenju bivšeg komandanta Sarajevske armijske oblasti, generala Milutina Kukanjca, u incidentu je poginulo šestero osoba, jedan vojnik, četvorica oficira i jedna osoba u civilu, također u službi JNA. Iz kolone, koja je krenula prema Lukavici, Teritorijalna odbrana Republike BiH zarobila je više od 200 vojnika i oficira, koji su kasnije razmijenjeni ili pušteni.

MEDIJI

Svjetski dan slobode medija, 3. maj, svjetski su mediji dočekali generalno neslobodniji nego godinu dana ranije. Mediji balkanskog, jugoistočno-europskog ili, kako se to voli reći, “regionalnog kruga”, i po tom kriteriju zaostaju, pa je njihova pozicija na listi svjetskih (ne)slobodnih medija ostala manje-više nepromijenjena – u sekciji za “djelomično slobodne”.

Vrh liste i dalje drži Finska, a slijede je druge sjevernoeuropske zemlje, dok su Turkmenistan i Sjeverna Koreja zakucane na dnu poretka od 196 zemalja. Bosna i Hercegovina, zajedno sa bratskom Makedonijom, na ljestvici zauzima 96. mjesto, daleko iza Srbije (72. mjesto) i Crne Gore (80. mjesto), a nešto malo iza Hrvatske (85. mjesto). Paradoksalno, predstavnici struke – članovi Media centra, Udruženja BH novinari i Vijeća za štampu BiH – u Sarajevu su predstavili izvještaj o istraživanju koje je pokazalo da kvalitet medija i profesionalizam iz godine u godinu opadaju, ali da povjerenje građana u medije svake godine raste. Kosovo je na posljednjem mjestu balkanske liste medijskih sloboda, a u ukupnom poretku na 104. poziciji, što je izvjestan napredak u odnosu na prošlu godinu.

NEZAPOSLENOST

Kosovo drži i regionalni rekord po broju nezaposlenih. Tri godine nakon proglašenja nezavisnosti, socijalno stanje u zemlji nije se znatno promijenilo, navodi Radio Slobodna Evropa. Uoči proglašenja nezavisnosti, građani Kosova su očekivali poboljšanje socijalnog stanja od formiranja nove države. Novih radnih mjesta je nesrazmjerno malo, smatraju ekonomisti, tako da nije došlo ni do pada stope siromaštva.

Agron Demi iz instituta GAP rekao je da se socijalno stanje građana Kosova tokom posljednjih godina uglavnom pogoršavalo. “Na osnovu podataka o nezaposlenosti iz 2010. godine, 45 posto stanovništva je bilo nezaposleno, što je isto kao i 2006. godine. Ekstremno siromaštvo je povećano sa 15 na 18 posto. Na osnovu podataka Svjetske banke, kosovske porodice većinu svojih prihoda potroše da hranu, a znamo da su cijene u toku posljednjih godina neprestano rasle”, rekao je Demi za RSE. Istovremeno, država tvrdi da broj zaposlenih raste. Preko 43 posto građana sposobnih za rad je bez posla, a oko 45 posto stanovništva živi u siromaštvu, pokazuju podaci GAP-a.

GEOGRAFIJA

Vijest o udžbeniku u Albaniji, u kojem se tvrdi da je istočni dio Crne Gore “albanska teritorija, koja je nasilno oduzeta nakon balkanskih ratova”, uzburkala je duhove na relaciji Podgorica-Tirana. Kako su najprije prenijeli grčki mediji, u udžbeniku “Geografija 4” navodi se da su albanske teritorije šire od onoga što su danas zvanične teritorije države Albanije.

“Albanske teritorije uključuju zemlje koje danas pripadaju Kosovu, dijelove Crne Gore, pola sjeverozapadnog Skoplja i dio Grčke”, navodi se u udžbeniku za četvrti razred albanskih srednjih škola. Teritorije koje su dio današnje Crne Gore i sjeverne Grčke, navodi se u knjizi, “dobijene su nepravedno nakon balkanskih ratova”, a i “Grci su nakon etničkog čišćenja dobili ono što je danas njihova teritorija na sjeveru”. Grčki komentatori tvrde da se umjesto istinitih podataka, djeci u albanskom obrazovanju očito bude vizije velike Albanije, čije se postojanje potkrepljuje lažnim historijskim podacima.

Crnogorsko Ministarstvo inostranih poslova i evropskih integracija zatražilo je od ambasade Crne Gore u Tirani da ovu informaciju provjeri. Ramiz Bašić iz crnogorskog MIP-a izjavio je za srbijanski “Blic” da je Ministarstvo zvanično zatražilo objašnjenje od ambasade u Tirani. “U slučaju da se to pokaže tačnim”, rekao je Bašić, “Ministarstvo je dalo instrukciju ambasadoru Željku Peroviću da zatraži prijem na najvišem nivou u Ministarstvu inostranih poslova Albanije i objašnjenje tim povodom. Zavisno od toga, Ministarstvo će preduzimati odgovarajuće korake.”