Intrigator

Katran & perje

Rasplodni bikovi u političkoj areni

Erotska poruka iz Frankfurta

Enfant terrible svjetskog filma, danski redatelj Lars von Trier, navodno planira snimiti umjetnički pornić, ali očito kasni. Premijera filma sličnog žanra “Kad Evropljani prolupaju” održana je još za proljetnih demonstracija u Hrvatskoj, kada je pustopašni izvjestitelj evropskog parlamenta Hannes Swoboda, razjaren šarmom Jadranke Kosor, odlučno odbacio zahtjeve za prijevremenim izborima.

Prije nekoliko dana, strastveni dopredsjednik ugledne njemačko-hrvatske parlamentarne skupine i zastupnik CDU-a u Bundestagu, pohotni Klaus-Peter Willsch, u komentaru za “Frankfurter Allgemeine Zeitung” izrazio je oštro nezadovoljstvo prvostupanjskom presudom Haškog suda protiv Gotovine i Markača. U tekstu “Sinoda leševa iz Den Haaga”, nedvojbeno napaljeni Willsch presudu Haškog suda nazivao je redom: 1. gnjusnom, 2. skandaloznom, 3. nepravednom i 4. opasnom. U erotskom magnovenju, suđenje generalima opisao je kao farsu kojom se pokojnog Franju Tuđmana posthumno osuđuje za progon srpskog stanovništva tokom oslobađanja okupiranog teritorija Republike Hrvatske. Prema Willschu, Haški sud je Tuđmana u biti izjednačio sa Slobodanom Miloševićem.

Nakon uhićenja predsjednika MMF-a Dominiquea Strauss-Kahna kojem je najveći problem u životu kako držati šlic zakopčanim, očito je da politika postaje arena po kojoj trče sve kvalitetniji rasplodni bikovi.

Jedini problem je što je profinjeno erotska kolumna njemačkog parlamentarca Klausa-Petera Willscha u našoj domovini izazvala neizmjerno manje buke od: a) drugog ispadanja Eme Šuker iz Big Brothera, b) otkrića komodoškog varana kraj Neretve, c) pozdrava s tri prsta Roberta Prosinečkog Zvezdinim “Delijama”.

Petar Glodić

    Skupljeno 250.000 potpisa podrške Regionalnoj komisiji

    Mainstream mediji ignoriraju REKOM

    Kroz nešto manje od mjesec dana od početka akcije prikupljanja potpisa podrške inicijativi za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije (REKOM) skupljeno je 250.000 potpisa, rekao je Eugen Jakovčić, portparol Koalicije za REKOM, koja obuhvaća preko 1.500 organizacija i pojedinaca zemalja u kojima se organizira ova akcija.

    Podsjetivši da se potpisi prikupljaju u 150 gradova zemalja regiona, ali i na internetu, Jakovčić je naglasio da će oni biti predani svim predsjednicima, vladama i parlamentima. Našu informaciju po kojoj je u Hrvatskoj prikupljen višestruko manji broj potpisa nego u Srbiji, Jakovčić nije htio ni potvrditi ni demantirati.

    – Hrvatska nije ni prva ni zadnja po prikupljenim potpisima, a iznošenje brojki koliko je u kojoj zemlji skupljeno potpisa nije naš cilj – kazao nam je Jakovčić, dodavši da se u Hrvatskoj cijela akcija suočava s negativnom atmosferom reakcija na presudu generalima, ali i da su u nekim zemljama, kao u Srbiji, inicijative razvijenije i okupljaju više mladih koji su nosioci volonterstva i pokrivaju svaki gradić.

    Akciji je dalo podršku više stranaka, dok je situacija oko medijske podrške složenija.

    – Dobivamo oglasni prostor u “Novostima”, “Novom listu”, pa i na HRT-u, ali kako je to gratis oglašavanje, nije u udarnom terminu – kaže Jakovčić i dodaje da je medijska prisutnost veća na portalima i u lokalnim medijima, dok mainstream mediji ne obraćaju pažnju na ovu akciju. On ipak smatra da će se do kraja prikupljanja potpisa, koje bi moglo trajati i nešto duže od prvobitno planiranog 6. juna, pojačati medijska kampanja.

    Ivan Novosel, koordinator programa iz Inicijative mladih za ljudska prava u Hrvatskoj, kaže da je i medijski i interes građana veći u krajevima pogođenim ratom.

    – Tamo ljudi brže shvaćaju poantu ove akcije nego, na primjer, u sjevernoj Hrvatskoj – kaže Novosel, koji pozitivnim drži i to što 80 volontera, kojih je najviše u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, osim jednog incidenta u Dubrovniku, nije doživjelo nikakve neugodnosti koje bi zahtijevale policijsku intervenciju.

    A jedna od brojnih volonterki iz centra Zagreba, koja je htjela ostati anonimna, ukazala nam je na jedan od razloga slabijeg odaziva.

    – Kada smo im počeli objašnjavati da je to akcija koja se provodi u zemljama bivše Jugoslavije, oni bi se nekako štrecnuli i mnogi su odustali od potpisivanja ili bi nas sumnjičavo gledali kao da je želimo obnoviti. Kasnije smo se snašli, pa im to pokušamo objasniti drugačije, bez spominjanja Jugoslavije – rekla nam je volonterka.

    Nenad Jovanović

      Vlada s Biskupskom konferencijom sklopila ugovor o katoličkim školama

      Isprazni ugovor s Crkvom

      Predsjednica Vlade Jadranka Kosor i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) mons. Marin Srakić potpisali su početkom tjedna Ugovor o katoličkim osnovnim i srednjim školama kojim je, kako je kazala premijerka, određeno da će Vlada financirati plaće zaposlenih u crkvenim školama i sve što je određeno kolektivnim ugovorima.

      Novi ugovor naslanja se na Ugovor o suradnji između RH i Svete Stolice iz 1996. godine na području odgoja i kulture, kojim je Crkva dobila pravo osnivanja predškolskih i školskih ustanova bilo kojeg stupnja, a već je tada bilo određeno da katoličke škole financira država, jer je utanačeno da će katolički učitelji uživati ista prava i novčane potpore kao i oni u državnim školama.

      Međutim, prilikom potpisivanja najnovijeg ugovora, nitko se nije potrudio objasniti javnosti kako su se do sada financirale katoličke škole i u čemu se sastoji promjena. Vlada ugovor nije ni objavila, već se na njenim internetskim stranicama može samo pronaći zaključak o njegovu prihvaćanju, a na kraju tog zaključka upadljivo stoji: “Iz navedenog proizlazi kako sklapanjem Ugovora o katoličkim osnovnim i srednjim školama ne proizlaze financijske obveze.”

      Iz toga bi se dalo zaključiti da novim ugovorom Crkva po svoj prilici nije dobila ništa osim potvrde svojeg dosadašnjeg statusa i političkog saveza s HDZ-om, a da Jadranka Kosor tom prilikom nije dala ništa osim nekoliko predizbornih ispraznica o “njegovanju naših korijena, baštine i identiteta”.

      Nikola Bajto

        Bribespot – internetska stranica za prijavu mita i korupcije

        Prijavi i oblati

        Korupciju je odnedavno moguće anonimno prijaviti i na novom internetskom sajtu bribespot.com, gdje su se u prvih nekoliko dana među postovima našla i dva slučaja iz Hrvatske. Mađarski državljanin tvrdi kako mu je hrvatski carinik na graničnom prijelazu Goričan zbog kilograma krumpira tražio certifikat za uvoz, a pustio ga je nakon što je dobio 50 eura. Drugi je kninski slučaj gospođe koja je navodno platila 10.000 eura kako bi došla u posjed gornjeg kata nekretnine u tamošnjoj Gundulićevoj ulici.

        – Na prvi pogled, čini se da se radi o zanimljivom pokušaju da se mogućnosti koje pruža suvremena tehnologija iskoriste za razotkrivanje korupcije. Tehnologija je, naravno, samo alat kojim se možemo koristiti u dobre svrhe ili ga zloupotrebljavati. Svatko anonimno može prijaviti bilo što, pa se odmah nameće pitanje pouzdanosti i vjerodostojnosti prijava. Prijave na toj stranici se kreću od paušalnih procjena korumpiranosti političara (prema jednom navodu, brazilski političari zloupotrijebili su upravo 900 miliona eura građana) do navođenja imena i prezimena ukrajinskih službenika koji su, navodno, primili mito – kaže Saša Šegrt, izvršna direktorica Transparency Internationala Hrvatska.

        Bribespot stranica novi je izazov, ali i prostor mogućeg neistinitog prijavljivanja s ciljem osobnog razračunavanja i blaćenja političkih protivnika, iako autori tvrde da će osigurati da ona postane relevantan izvor podataka.

        – Apsolutno najbolja prevencija bilo kojeg oblika korupcije jesu transparentnost i postizanje pune djelotvornosti svih tijela javne vlasti – zaključuje Saša Šegrt.

        Mirna Jasić

        Krenula masovna zapošljavanja u ministarstvima

        Mlakar – Popijač 22:18

        Duže vrijeme na snazi se držala Vladina antirecesijska odluka o zabrani zapošljavanja u državnom sektoru, pa su ministarstva tek sporadično znala uzeti pokojeg novog činovnika kao zamjenu za zaposlenika koji je otišao, držeći se preporuke “jedan novi zaposleni na dva otišla” iz Vladina programa gospodarskog oporavka.

        No prošlog je mjeseca Ministarstvo uprave ministra Davorina Mlakara objavilo javni natječaj za zapošljavanje ukupno 22 novih radnika, među kojima i jednog savjetnika ministra te dva načelnika sektora i odjela, a čini se da je to samo bio početak sezone zapošljavanja. Prošlog je tjedna i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač objavio u “Narodnim novinama” oglas kojim traži ukupno 18 novih zaposlenika.

        Vladina odluka o zabrani zapošljavanja, donesena koncem 2009. godine, imala je jednu malu ogradu, a ta je da je zapošljavanje dopušteno ukoliko se odnosi na primanje službenika neophodnih za izvršavanje obaveza preuzetih od Europske unije, pa je jasno da će ministri na svako pitanje o novim kadrovima ponuditi sveto europsko opravdanje. Prema natječaju, Popijačevo Ministarstvo gospodarstva zaposlit će jednog načelnika i pet voditelja odjela, niz stručnih savjetnika, revizora i vježbenika u upravama za malo gospodarstvo, regionalnu konkurentnost, energetiku, međunarodnu suradnju i reviziju.

        Nakon više od godinu dana suzdržavanja, koje vladajućoj stranci mora da je teško palo, sezona masovnog zapošljavanja počela je ipak na vrijeme – nekoliko mjeseci uoči parlamentarnih izbora. N. Bajto

        Kratko & jasno

        Damir Grubiša, politolog

        Monitoring će nam dobro doći

        Što mislite o vijesti da Hrvatsku čeka monitoring u vezi s tzv. pregovaračkim poglavljem za pravosuđe, do ulaska u EU?

        – Monitoring znači da još ne postoji sigurna garancija, iz pozicije onih koji nas primaju u svoje društvo, da procesi oko pravosuđa neće biti ireverzibilni. Nama se neće dogoditi ono što se dogodilo mnogima drugim, da reforme krenu pa zastanu od trena ulaska u EU. Mislim na razne istočne države poput Bugarske i Rumunjske, Češke i Slovačke, Poljske i Mađarske. To je ujedno dokazani postupak u drugim situacijama, što je zajedno s našim sporim zadovoljavanjem mjerila bitno utjecalo na odluku o posebnom obliku monitoringa u našem slučaju.

        Kažu da toga neće biti nakon ulaska – u slučaju ulaska, jasno; znači li da nam dotad zaista predviđaju pripitomljeno pravosuđe? Povjerenje za ubuduće, mada smo podbacili dosad?

        – Očito je prema svemu rečenom, to bi trajalo do ratifikacije ulaska u EU. Ne kao u slučaju Rumunjske i Bugarske, dakle, s kasnijim provjerama. To ipak znači ukazivanje određenog povjerenja. Ali, to znači i da je proces dugog pristupanja, koji nekima zna biti iritantan, ipak urodio plodom u ovoj procjeni da se Hrvatska temeljitije pripremala nego neki drugi. I u odluci o načinu konačnog dovršavanja pregovora.

        U svakom slučaju, malo pritiska oko pravosuđa neće nam škoditi? Ili, može se reći da smo publika zahvalna na poticaju.

        – Da, ipak nismo neosjetljivi na vanjski pritisak, što je donijelo neke dobre rezultate u pravosuđu. EU je, među ostalim, katalizator raznih potrebnih reformi kojih inače možda ne bi ni bilo, uzmemo li u obzir opterećenost Hrvatske posljedicama rata, a što se drugima prije ulaska u EU nije dogodilo, pa su lakše i ušli, iako nisu uvijek bili jako uspješni. Stoga držim da trebamo pozitivno gledati na taj monitoring.

        Igor Lasić