Ministar na dekanskom roku

Za odgovor svima onima koji se brižno pitaju namjerava li ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs doista ozbiljno ustrajati na svome notornom paketu triju novih zakona o pripadajućem sektoru – a nadaju se da će iz nekog razloga ustuknuti – protekli je tjedan poslužio kao sjajna demonstracija metoda koje će vlasti spremno zlorabiti do konačnog podvrgavanja akademskih potencijala interesu privatnog kapitala i države u njegovoj službi.

U tu se svrhu i dosad brutalno manipuliralo informacijama te interpretacijama u javnosti, naime, no aktualna koncentracija falsifikata s rečene adrese i njezinih ispostava poprima groteskne razmjere.

Dramaturgija laži

Sa zanimanjem pratimo stalne ministarske podvale o povjerenstvima za izradu zakona i javnoj raspravi na temu istih, dakle, te pamtimo i nedavnu prijetvornu hvalu premijerke Jadranke Kosor akademskom podrškom toj legislativnoj politici. A nije bilo nezavisnih povjerenstava, samo dirigiranih; izostala je svaka rasprava o svemu tome, kamoli javna; podrška zakonima je minorna, bar iz akademske zajednice. Sada, pak, dramaturgija laži naglo se zgušnjava – bliži se čas završnog udara, a vidjet ćemo i kojom je točno dinamikom vođen.

Da bismo stekli uvid u tu predstavu pod Fuchsovim ravnanjem, moramo se zakratko prebaciti na portal H-alter koji je 11. svibnja prenio izvještaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, na njegovoj internetskoj stranici objavljen dan ranije. Tema je bila stajalište Senata Sveučilišta u Rijeci i dekana pet hrvatskih tehničkih fakulteta, koji su – tvrdi MZOS – pristali uz nacrte triju novih zakona: Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Elektrotehnički fakultet u Osijeku, Tehničkih fakultet u Rijeci, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i Sveučilišta u Dubrovniku. Iza posljednjeg navedenog u društvu zacijelo stoji Akademija mrežnih tehnologija pri Sveučilištu u Dubrovniku, zapravo studijski program u tzv. javno-privatnom partnerstvu između našeg CARNeta i tvrtke Cisco Systems.

Što se tiče spomenutih javnih fakulteta iz branše informatičko-tehnološke, međutim, prvo je na H-alterovu forumu s čitateljskim komentarima ispod teksta o podršci zakonima, osvanula nota: “Niti FESB niti ja kao dekan ne podupiremo nacrte prijedloga zakona. Moj stav i stav Fakultetskog vijeća nalazi se na web stranici Fakulteta www.fesb.hr”, a u potpisu je navedeno: “Dekan FESB-a prof. dr. sc. Tomislav Kilić“.

Oko četiri sata kasnije, na istome forumu pojavio se još jedan intrigantan dopis: “Službeni stav Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu glede prijedloga triju zakona možete naći na http://www.fer.hr. Vijest da su ‘dekani pet tehničkih fakulteta podržali prijedloge zakona iz znanosti i visokog obrazovanja’, među kojima je naveden Fakultet elektrotehnike i računarstva, nije istinita”, s potpisom: “Dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Nedjeljko Perić“.

Pljusak demantija

Jasno, novinari H-altera pojurili su vijest koja im je upravo nastajala na rođenom serveru, te ustanovili da su potpisi uz izjave itekako vjerodostojni. Sutradan je tako na istom portalu objavljen tekst pod naslovom “Novi spin ministarstva znanosti”, u kojem je raspetljan čudnovati put dotične (dez)informacije, e da bi se u komentarima pod novim člankom oglasio i dekan riječkog Tehničkog fakulteta Goran Turkalj, riječima: “(…) potvrđujem izjavu kolege prof. Kilića da na sastanku (koordinaciji) dekana dijela hrvatskih tehničkih fakulteta, a kojem je nazočio i predstavnik Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, nisu donešeni nikakvi zajednički zaključci vezani za paket prijedloga novih zakona o znanosti i visokom obrazovanju. Zaključke Fakultetskog vijeća TF-a vezane za spomenutu problematiku možete pročitati na web adresi Fakulteta, http://www.riteh.uniri.hr”.

Četvrti preostali, osječki dekan Radoslav Galić nije demantirao svoju podršku ministarstvu, no kolege s H-altera su otkrili da je potonja institucija upravo zahvaljujući njegovu poprilično nemuštom dopisu o sastanku dekana tehničkih fakulteta, izvela zaključak o nepostojećoj podršci. Ali, novinari također otkrivaju da je za takvu tezu, bez obzira na Galićevu benevolentnost spram izvršne vlasti, bila potrebna gargantuovska doza kreativnosti u nadgradnji izvornih podataka, pa su i trojica citiranih dekana svakako dobili iznimne razloge za intervenciju. Štoviše, moglo bi se reći da tako masovno falsificiranje tako visoko rangiranih predstavnika hrvatske akademske zajednice nije viđeno otkako ona uopće postoji. Osim što ipak ni to još nipošto nije bilo sve.

Pažnju je iznad svega privukla vijest o podršci zakonima od cjelokupnog Sveučilišta u Rijeci, računajući prema dekanima sviju pripadajućih fakulteta koji su okupljeni u sveučilišnom senatu. Objavljena je na web-stranici sveučilišta, po svemu sudeći u kuhinji rektora Pere Lučina, inače HNS-ovca poznatog po ambiciji da postane novi ministar znanosti i obrazovanja, u što se uklapa i njegovo generalno pristajanje uz ekonomske ideje zastupane po aktualnoj političkoj eliti. Sedmero od desetero rečenih dekana ipak nisu na toj liniji: poslali su H-alteru pismo demantija na gornju vijest. Lučin se zatim na par dana ušutio, no oglasit će se ubrzo na izvanrednoj sjednici Vijeća Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Rektor akrobat

Tamo, 16. svibnja, riječki rektor je akrobatski demantirao samog sebe izjavljujući, otprilike, kako nema niti je ikada bilo njihove ili njegove podrške ministarstvu oko nacrta zakona, čime je krug manipulacija zatvoren, tj. sveden na samo ministarstvo. To nije sasvim zbunilo Fuchsov kabinet, ostalo im je na raspolaganju svojevrsno medijsko samozadovoljavanje, pa je na internetskoj stranici MZOS-a istog dana objavljeno priopćenje – uz koje po strani stoji tek ime glasnogovornika Duje Bonaccija – u čijem uvodu se bez ikakve ograde ponavlja kako pet konkretnih informatičko-tehnoloških fakulteta i Sveučilište u Rijeci podržavaju zakone, itd.

Sudeći po upozorenju splitskog ogranka Inicijative Akademska solidarnost – sad već i sindikata u znanosti i visokom obrazovanju – slično se upravno sabotiranje demokratskog odlučivanja u sustavu, dešava i na Sveučilištu u Splitu. Premda je i tamo baš sedmero od desetero dekana zatražilo od rektora Ivana Pavića da za 16. svibnja sazove tematsku sjednicu sveučilišnog senata o zakonima, budući da rasprava o tome na redovnoj sjednici 13. svibnja nije bila omogućena, ministrov kadar Pavić je taj skup najavio tek za 20. svibnja.

U međuvremenu, točnije 19. svibnja, podsjećaju nas iz Akademske solidarnosti, MZOS bi mogao uputiti prijedloge zakona na sjednicu vlade. A to je ključni moment uoči puštanja duha iz boce u vidu slanja zakona u saborsku proceduru, znamo li da parlament ovdje služi kao produžena ruka moći okupljene u izvršnoj vlasti.

To je i moment koji čeka sama Akademska solidarnost za pozivanje zajednice na štrajk kao posljednju liniju obrane javnog interesa u znanosti i obrazovanju, jer se malo tko još uzdaje kako bi taj posao mogla obaviti neka zdravija politička struja u samoj vladajućoj koaliciji.

Rušenje znanosti u korist privatnog interesa

Naši sugovornici iz dvaju najvećih akademskih žarišta izvan Zagreba – Splita i Rijeke – ne dvoje kako je najnovija medijska kampanja MZOS-a, zapravo, najobičniji tzv. spin. Dekan splitskog FESB-a Tomislav Kilić samo se nasmijao kad smo ga upozorili na nastavak ministarskih manipulacija na internetu.

– Načelno smatram da jest u pitanju spin, ali ne bih želio dalje komentirati nečije namjere, cilj mi je bio samo da upoznam javnost s činjenicama. Kad smo se našli na sastanku dekana tehničkih fakulteta u Osijeku, bavili smo se sasvim drugim stvarima, a zakone smo dotakli tek uopćeno. I taj uopćeni zajednički stav bio je da ih ne podržavamo – kaže Kilić.

Članica Akademske solidarnosti Katarina Peović-Vuković s Filozofskog fakulteta u Rijeci rekla nam je kako više uopće i nije iznenađujuće što se izjašnjavanje na koje je pozvana akademska zajednica, provodi u maniri iznude ili čiste fikcije.

– To je samo nastavak tendencija na koje je već upozoravano, a koje su i dovele do nacrta zakona čiji je temelj ignoriranje akademske zajednice. Ona se deklarirano ignorira u korist kapitala, no zapravo ono što stoji iza nacrta nije neki red koji će u znanost uvesti menadžment i neoliberalni organizacijski principi, već potpuno urušavanje znanosti u korist privatnog interesa – smatra Katarina Peović-Vuković.

Nova ulizivačka sindikalna sramota

Uz pojedine rektore javnih sveučilišta, druga iznimno bitna poluga podzemnog utjecaja izvršne vlasti i privatnog interesa koji stoji iza nje, dakle, utjecaja na zakonodavstvo i akademsku zajednicu, jesu stari slugani političke i ekonomske elite u Hrvatskoj – sindikalna vodstva. Ona su tako ovih dana ponovno odigrala bravuroznu rolu s organiziranjem institucionalne podrške ministarstvu i njegovim nacrtima zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Pukotine koje se pritom ukazuju, međutim, više su nego simptomatične; počelo je stajalištem Koordinacije sindikalnih središnjica u svjetlu orkestrirane podrške zakonima, 9. svibnja.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel u tom je smislu također dao afirmativnu izjavu na televiziji 11. svibnja, povodom pristajanja Gospodarsko-socijalnog vijeća uz Radovana Fuchsa. Ali, naknadno se otkrilo da je on ipak u međuvremenu, 10. svibnja, potpisao i stručno potkrijepljeno odbacivanje nacrta zakona u ime SSSH-a! To znači da je prvo sve bilo odlučeno, da bi se eventualne nesuglasice naniže djelotvorno uskladile tek naknadno. Ništa manje šeprtljavi u svom podaništvu nisu bili niti u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja.

Čini se da je u tom slučaju opet progovorio strastveni sindikalni lider Vilim Ribić, osvjedočeni pristalica Vladine politike i uspješni opstrukcionist svih napora koji se kreću u suprotnom smjeru. Na web-stranici NSZ-a, naime, 16. su svibnja publicirane teze Velikog vijeća toga sindikata o zakonima, mahom ulagivački intonirane. U drugom dijelu teksta autori su se oborili na kolege iz Akademske solidarnosti, nazivajući ih, među ostalim, anarhosindikalistima – to bi po njima, valjda, trebalo biti uvredljivo. No, već idućeg jutra reagirao je očito netko uravnoteženiji, pa je taj dio skinut s interneta. Ribić, pak, imat će priliku nanovo se ostrviti na neistomišljenike tokom najavljenoga skorog, a nesumnjivo dobro uigranog javnog nastupa s Radovanom Fuchsom.