Pokrajine

Delegacija Prve proleterske brigade na Mirogoju

Kako smo 8. maja oslobađali Zagreb

Borbe su bile žestoke. Suprotstavili su nam se Nijemci, ustaše, bjelogardisti, a bilo je i četnika. U Zagreb smo ušli tek 9. maja, premda je grad bio oslobođen dan ranije, priča Zdenko Duplančić koji je učestvovao u teškim borbama na istočnim prilazima Zagrebu

Povodom 66. godišnjice oslobođenja Zagreba, 8. maja odana je počast oslobodiocima hrvatske metropole i žrtvama okupatorskog terora. Pred spomenik i grobnicu narodnih heroja na zagrebačkom groblju Mirogoj vijence su položili izaslanik predsjednika Ive Josipovića, general Slavko Barić, delegacija grada u kojoj su bili zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević i potpredsjednica skupštine Tatjana Holjevac, delegacija Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABAH) na čelu s novim predsjednikom Ratkom Maričićem, te izaslanstvo Udruženja antifašista Zagreba.

Ove godine vijenac je položila i delegacija Prve proleterske brigade na čelu s predsjednikom sekcije Zdenkom Duplančićem, koji je kao komandir mitraljeskog odjeljenja učestvovao u teškim borbama na istočnim prilazima Zagrebu. Samo u borbama za Vrbovec 6. na 7. maj 1945. godine poginulo je 160 partizana, a preko 400 ih je ranjeno.

– Tada sam mogao i ja da poginem, jer su borbe tih dana, praktički na samom kraju rata, bile žestoke. Zbog tih borbi, u kojima su nam se suprotstavili Nijemci, ustaše, bjelogardisti, a bilo je i četnika, u Zagreb smo ušli tek 9. maja, premda je grad bio oslobođen dan ranije – priča Duplančić, inače fetivi (rođeni) Splićanin koji je 1942. sa 14 godina postao skojevac, a onda otišao u partizane.

– Za proletersku brigadu ljudi su bili birani, a moji su drugovi smatrali da to zaslužujem – priča Duplančić i ističe da je čovjek morao da se potrudi da bi imao srp i čekić na petokraki.

– To smo svakako zaslužili u borbama i proboju sremskog fronta kod Šarengrada, a onda i u teškim borbama oko Pleternice, gdje su važnu ulogu odigrali naši tenkovi i artiljerija – kaže Duplančić, kome je krivo što se danas falsificira historija i mijenjaju vrijednosti.

– Naš NOB je bio antifašistički i to se ne može uspoređivati ni sa čim drugim. Kažu da je sve život i ideologija, samo što je ideologija koja ja nas vodila bila pozitivna i pobjedonosna, a znamo dokle nas je ova druga dovela – govori partizanski veteran Zdenko Duplančić.

Nakon polaganja vijenaca, gradska delegacija, ničim izazvana, položila je vijence i kod Zida boli, a bilo je prilike i za neformalni razgovor dvojice ratnika, Duplančića i Barića.

Nenad Jovanović


Milorad Pupovac na komemoraciji majskim žrtvama u Veljunu

Država će nadoknaditi sudske troškove

Priprema se zakon kojim će vlasnici kuća koje su bile dodijeljene drugima na korištenje biti oslobođeni visokih sudskih troškova, jer oni nisu dobrovoljno dali svoju imovinu niti dozvolili građevinske preinake, rekao je Pupovac

Jedanaestu godinu zaredom Vijeće srpske nacionalne manjine Karlovačke županije i Mjesni odbor Veljun organizirali su tradicionalnu komemoraciju u povodu stradanja 525 stanovnika Veljuna i okolnih sela, koje su ustaše ubili od 6. do 9. maja 1941. Na 70. godišnjicu ovog zločina što se dogodio nepuna četiri tjedna od formiranja NDH, u Veljunu se okupio velik broj ljudi koji su odali počast nevinim žrtvama. Bili su tu antifašisti iz Zagreba, pripadnici sekcije Osme kordunaške udarne divizije iz Zagreba, pripadnici srpske zajednice iz Karlovca, županije i karlovački antifašisti.

Liturgiju i parastos u karlovačkoj crkvi Svetog Nikole ovim povodom služio je prvi karlovački paroh Slaviša Simaković. Na spomen-kosturnicu uz državnu cestu D-1, na spomenik žrtvama fašističkog terora u Veljunu i na mjesto zločina u Hrvatskom Blagaju položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Među ostalima, to su učinili ambasador Srbije Stanimir Vukićević i delegacija Srpskog narodnog vijeća na čelu s Miloradom Pupovcem. Pomen svim žrtvama održao je paroh vojnićko-kolarićki Željko Vidaković.

Ni ovaj put nije bilo nikoga iz Grada Slunja, ako ne računamo Đuru Mihajlovića, zamjenika slunjskog gradonačelnika porijeklom iz Veljuna, koji komemoracijama prisustvuje od 2000. godine. Bili su tu i pripadnici partizanskog pokreta, general Dragan Pajić, Ljuban Miljković i Josip Boljkovac.

Pupovac je podsjetio na događaje od prije jedanaest godina kada ekstremisti nisu dozvolili komemoraciju. Na primjedbu generala Pajića da će Hrvatska uskoro ući u EU, a mnogi Srbi ne mogu ući u svoje kuće i raspolagati svojom imovinom, Pupovac je rekao da Hrvatska neće ući u EU dok bude takvih primjera. Kazao je da se priprema zakon kojim će vlasnici kuća koje su bile drugima dodijeljene na korištenje biti oslobođeni visokih sudskih troškova, jer oni nisu dobrovoljno dali svoju imovinu drugima niti im dozvolili građevinske preinake, već je to učinila država, pa neka onda ona snosi troškove. Ta je izjava izazvala buran aplauz prisutnih.

Na primjedbu Josipa Boljkovca da je još niz srpskih sela bez vode i struje, Pupovac je kazao da se osiguravaju i da su osigurana velika sredstva za rješavanje problema infrastrukture.

– Ovih se stvari, nažalost, nitko neće sjetiti dok ih se ne sjetimo mi, a onda nam kažu da smo profesionalni Srbi u Saboru. Ja im tu profesiju vrlo rado prepuštam, jer ću se onda u cijelosti predati svojoj profesiji na fakultetu. Onima koji žive od politike i političarenja kažem: kada se sjetite svih tih ljudi i njihovih problema, onda ćete vidjeti da ovo nije profesija, nego je razlog taj da ne možemo gledati nepravdu. To je posao kojim se bavimo – rekao je Pupovac.

Milan Cimeša


66. godina od završetka Drugog svjetskog rata na karlovačkom području

Obilježen Dan oslobođenja Karlovca

Antifašisti Karlovca i Karlovačke županije obilježili su 6. maj, Dan oslobođenja Karlovca. Tim povodom položeni su vijenci i zapaljene svijeće na srušeni spomenik NOB-u i žrtvama fašističkog terora u nekadašnjem Perivoju slobode, a današnjem Šetalištu dr Franje Tuđmana. Vijence su položili članovi predsjedništva gradskih i županijskih antifašista Jelka Glumičić, Rada Košarić i Miroslav Delić, gradski vijećnik iz redova SDP-a.

Uz članove udruženja antifašista iz Zagreba, koji tradicionalno prisustvuju ovoj svečanosti, tu su bili i članovi sekcije Osme kordunaške udarne divizije iz Zagreba, kao i karlovački gradonačelnik Damir Jelić, koji je na obilježavanju Dana oslobođenja Karlovca bio i 2009, uoči lokalnih izbora. Jelić je u ime grada pozdravio sve prisutne i zaželio im ugodan boravak u Karlovcu. Rekao je da ovom događaju iskreno i sa voljom prisustvuje.

Partizani su u završnim operacijama za oslobođenje zemlje, u strahovitom naletu oslobodili širu karlovačku regiju, Dugu Resu, Karlovac, Ozalj i ostala mjesta, te nastavili put Zagreba, koji je oslobođen 8. maja.

– Došli smo ovdje da se poklonimo i zahvalimo onima koji su dali ono najviše što su mogli dati, a to je svoj život. Prisjećamo se naših najmilijih, djedova, očeva, majki, braće, sestara, djece i prijatelja boraca protiv okupatora i njegovih slugu. Prisjećamo se i žrtava fašističkog terora koji su pali za naš voljeni grad. Ne smijemo dozvoliti bilo kojem obliku fašizma i nacionalizma da lažima, poluistinama, podmetanjima i mržnjom u našim srcima nadvladaju dobro u nama. Zlo je jako, ali dobro je još jače, jer postoje vjera i nada u bolje sutra – kazao je Mirko Miladinović, predsjednik Udruženja karlovačkih i v.d. predsjednik županijskih antifašista. M. C.

Smotra stvaralaštva nacionalnih manjina Zadarske županije

Zajedničko kolo uz baklavu i basu

Brojna publika koja se prve majske subote okupila u dvorištu Doma hrvatske mladeži u Zadru, poznatog i pod starim nazivom Citadela, i ove je godine mogla uživati u dobro izvedenim točkama ansambala nacionalnih manjina i u njihovoj kulinarskoj ponudi. Iako se smotra stvaralaštva nacionalnih manjina Zadarska županije već šestu godinu zaredom organizira povodom Međunarodnog dana kulturne raznolikosti 21. maja, ove je godine  proslava uranila zbog obilježavanja tjedna EU-a.

Srbe je predstavio zagrebački pododbor SKD “Prosvjete” pod vodstvom Nade Komljenović, koji je imao priliku da pokaže novopristigle šumadijske nošnje, Makedonce su predstavili klarinetski duo KUD “Biljana” iz Zadra i KUD “Split” iz Splita, Mađare KUD “Šandor Petefi” iz baranjskog sela Vardarca, Slovence KUD “Dragatuš” iz istoimenog sela u Beloj krajini, Bošnjake KUD “Hasan Mujezinović” iz Cazina, a Talijane pjevač Antonio Pigareli.

Osim za nastupe pjevača, muzičara i grupa, prisutni su iskazali interes i za gastronomsku ponudu. Bošnjaci su predstavili sve moguće pite i bureke, Albanci pekarske i slastičarske proizvode, a Mađari i Slovenci domaće kolače. Talijani su pokazali svoju poznatu kuhinju, a Makedonci su se i ovaj put predstavili s baklavama i drugim kolačima, kao i s jelom gravče na tavče, koje je i ove godine planulo.

– Rakija, sirevi i basa su iz Gračaca, pršut iz Drniša i drugih mjesta, crno vino iz Ceranja Donjih, a bijelo iz Đevrsaka – nabrajao je ponudu srpskog štanda Damjan Drča dok je posluživao zainteresirane kojih nije manjkalo.

Treba naglasiti i da su se učesnici programa zbližili toliko da su se svi zajedno s publikom hvatali u kolo s Makedonkama, Mađaricama (“U našem selu momci nemaju interes za ples, pa šest godina, koliko društvo postoji, plešemo same”, rekle su nam), Bošnjacima i Srbima. Štoviše, braća Dušan i Slobodan Žarković, koji su svoja muzička umijeća s Banije predstavili i u Zadru, svirali su uz vokal Melihe Klopić iz Cazina, na opće veselje i uz ples prisutnih.

Nenad Jovanović

Petrova gora u centru pažnje antifašističke Hrvatske

Radna akcija na Petrovcu

Predstojećeg vikenda, od 13. do 15. maja, Petrova gora bit će u centru pažnje antifašističke Hrvatske i cjelokupne srpske zajednice u Hrvatskoj. U organizaciji Srpskog narodnog vijeća na Petrovcu, kod spomenika Vojina Bakića, održat će se već tradicionalna radna akcija uređenja okoliša. Obilježit će se i 69. godišnjica proboja trostrukog ustaškog obruča na Biljegu. Tim povodom svake se godine ovdje održi skromna svečanost, kojoj prisustvuju i stanovnici Cazinske krajine.

– Petrova gora praktički je spasila ustanak u Hrvatskoj. Partizanski pokret nije bio uništen, a mnogi omladinci tada su se priključili partizanima. Ljudima se pokazalo da smo i mi jaki i da se treba boriti za slobodu. Proboj obruča bio je i vojna ali i politička pobjeda kordunaških partizana. Za razliku od epopeje Kozare, koja se odvijala uglavnom u isto vrijeme, na Petrovoj gori je donesena pravilna odluka: da se u glavni proboj ide na jednom mjestu, iznenada i sa najjačim snagama, što je trebalo garantirati uspjeh, kako je i bilo. Na Kozari je odlučeno da u proboj idu manje grupe na više mjesta, što je bilo pogrešno, jer su te grupe bile laka meta mnogo nadmoćnijem neprijatelju – kaže partizanski veteran Josip Boljkovac.

Epopeja o Petrovoj gori i hrabroj borbi kordunaških partizana ostat će zauvijek u pamćenju stanovnika toga kraja. M. C.

Petlići Borca na fudbalskom turniru u Kladovu

Mali Boboćani zamalo prvaci u Srbiji

Boboćani su na prestižnom takmičenju 22 ekipe osvojili odlično četvrto mesto, a najbolji golgeter turnira je Dragan Gagulić sa sedam golova iz isto toliko utakmica

Petlići NK Borca iz Bobote učestvovali su krajem aprila u Kladovu na veoma jakom turniru koji se unutar fudbalskih institucija smatra neslužbenim prvenstvom Srbije i na tom prestižnom takmičenju osvojili četvrto mesto. Uspeh je tim veći ako se uzme u obzir činjenica da su svoju fudbalsku taktičku i tehničku veštinu na ovoj smotri prikazale čak 22 ekipe najmlađeg ranga, u proseku desetogodišnjaka. Tako se jedna mala Bobota našla u žiži interesovanja, pa čak i prestigla fudbalske škole iz Kladova, Pirota, Niša, Kraljeva, Kostolca, Zaječara, Čačka, Zemuna, Ćuprije, Bajine Bašte i drugih mesta rasadnika talenata.

Mladi Boboćani, okupljeni u fudbalskoj školi koju vodi Nikica Gagulić, u preliminarnim takmičenjima unutar grupe B savladali su sva tri svoja protivnika: redom su od mladih Sremaca gubili Kosmos Bajina Bašta (2:0), Red star Niš (1:0) i Selekcija Niša (3:1). Gagulićevi učenici pokleknuli su tek u polufinalu izgubivši od vršnjaka iz Niša, a u borbi za treće mesto od njih su bili bolji Zemunci.

Sa sedam postignutih golova, Boboćani imaju i najboljeg strelca turnira Dragana Gagulića, koji je navedeni broj golova postigao iz isto toliko odigranih utakmica, što znači da je ovaj momčić na svakoj utakmici bio uspešan.

Za male Boboćane u Kladovu igrali su Miroslav Vuković, Andrej Šormaz, Sreto Tošić, Stefan Rusmirović, Nikola Ranković, Luka Opšić, Srđan Kaštropil, Milovan Grubač, Dragan Gagulić, Miloš Živković i Miloš Ranković.

Osim Gagulića, golove su postigli i Srđan Kaštropil (2) i po jedan Stefan Rusmirović, Miloš Živković i Luka Opšić. Pomenimo i malog golmana Miroslava Vukovića koji je odbranio penal u “rulet seriji” udaraca sa bele tačke.

Nastup u Kladovu ovim klincima, od kojih su neki mlađi od deset godina, nije jedino internacionalno iskustvo. Podsjetimo da su jesenas glatko nasred “Marakane” pobedili vršnjake nekadašnjeg svetskog šampiona Crvene zvezde, a osvojili su i treće mesto na nedavnom turniru vršnjaka u Nišu. Boboćani su i trenutni lideri u šampionatu Hrvatske u tom uzrastu, jer su u istočnoj regiji vodeći ispred vinkovačke Cibalije, Vukovara ’91, Otoka, Iloka…

Pri povratku, Bobotski klinci bili su gosti Crvene zvezde, sa kojim njihov klub godinama razvija bratsku saradnju, a pratili su i zvanični trening izabranika Roberta Prosinečkog.

– Biti na ovom turniru velika je čast, jer smo pozivnicu dobili od Fudbalskog saveza Srbije. Osim sportskog uspeha, velika je stvar za ovu decu da su osetila kako su rame uz rame ili čak bolja u fudbalskom smislu od svojih vršnjaka koji rade u daleko kvalitetnijim uslovima – rekao je vođa ekipe Nikica Gagulić.

Dodao je kako su za neke njegove pulene interes iskazali predstavnici prvoligaških timova, što svedoči o ozbiljnosti rada u bobotskoj fudbalskoj školi.

Boro Rkman

Drugi godišnji koncert “Zaigrajmo, zapjevajmo” u Dvoru

Prigrevčani se vratili kućama

Trodnevni uzvratni posjet Prigrevčana Dvorčanima bio je izuzetno dirljiv, jer su mnogi od njih na Baniju stigli prvi put nakon 20 godina

Godišnji koncert “Zaigrajmo, zapjevajmo”, koji je po drugi put organizirao pododbor SKD-a “Prosvjeta” Dvor, okupio je na pozornici 160 učesnika. Sasvim sigurno najatraktivniji je bio vojvođanski KUD “Prigrevica” koji se Dvorčanima predstavio u najboljem svjetlu. Bogatim programom donijeli su u gradić na Uni malo veselja i zaborava od svakodnevnih briga.

Bosilegradsko, šopsko nadigravanje, vransko polje, vlaške igre, banijske igre, igre s one strane Une… nizale su se u repertoaru Prigrevčana, za koje je teško reći da li su na Baniji bili gosti ili domaćini, jer svatko od njih ovdje ima korijene, bilo da su potomci onih koji su tokom kolonizacije s banijskih brežuljaka otišli u ravnu Vojvodinu ili su 1995. tražili spas kod svojih rođaka. U svakom slučaju, trodnevni uzvratni posjet Prigrevčana Dvorčanima bio je izuzetno dirljiv i pun evociranja uspomena, jer su mnogi od njih na Baniju stigli prvi put nakon 20 godina.

Aplauz 350 okupljenih posebno su zaslužili orkestar KUD-a “Prigrevica” pod vodstvom Čedomira Ilića i solistkinja Milica Tepavac koja je izvrsnim glasovnim sposobnostima ostavila publiku bez daha. Prigrevčani su izveli i niz banijskih napjeva i krajiških narodnih pjesama, te u koreografiji Nemanje Borojevića predstavili skoro zaboravljene običaje Banije, kao što su oni pranja veša i kosidbe.

Atraktivan program predstavili su i domaćini iz pododbora “Prosvjete” Dvor, a posebne simpatije pokupila je folklorna grupa najmlađih, njih dvadesetero koji su izveli igre iz Mačve, ali i starija grupa koja je izvela dramski igrokaz, prikaz običaja i sjećanja banijskog sela pod nazivom “Priče iz nepričave”.

Po riječima predsjednika pododbora Slobodana Repaka, već sljedeće godine koncert “Zaigrajmo, zapjevajmo” mogao bi biti proširen na dva ili više dana i s većim brojem kulturno-umjetničkih društava u programu.

– Za organiziranje kulturno-umjetničkog života našeg Dvora možemo u velikoj mjeri zahvaliti vrijednim članovima, ali i općini Dvor i Vijeću srpske nacionalne manjine, bez čije financijske pomoći ne bi bilo ni ovog programa niti drugih aktivnosti koje smo realizirali u proteklom, kriznom vremenu – rekao je Repak, zahvalivši se i brojnim sponzorima programa.

Poslije trodnevnog druženja, Prigrevčani i Dvorčani su se dogovorili da susreti ovih KUD-ova, koji su tako slični a opet toliko udaljeni, budu češći.

Paulina Arbutina

Veliki jubilej crkve kod Dobre vode

Dvesta godina Svete Petke

Hram Svete Petke sagrađen je u periodu od 1807. do 1811. Svetom arhijerejskom liturgijom na Istočni je petak obeležena ova značajna godišnjica

U “Prvom šematizmu Eparhije osečkopoljske i baranjske” autora prote Dušana Kolundžića piše da je hram Svete Petke sagrađen u periodu od 1807. do 1811. godine na izvoru lekovite vode. Od tog vremena započinje duhovni život u ovom svetom hramu, koji se nalazi u vukovarskom izletištu Adica. Ove godine pomenuta crkva proslavlja 200 godina svoga postojanja.

Tim povodom na Istočni je petak svetom arhijerejskom liturgijom obeležena ova značajna godišnjica. U prisustvu vernog naroda iz Vukovara i šire okolice, liturgiju su služili episkop sremski g. Vasilije i episkop osečkopoljski g. Lukijan uz sasluženje više sveštenika. Obraćajući se vernicima, episkop sremski je kazao da je “ovaj prostor na kome se nalazimo Božija lepota”. Crkva i ovo sveto mesto s razlogom se nazivaju Dobra voda, jer ona duhovno i fizički okrepljuje svakoga ko pohodi ovu svetinju na njenom izvoru. Episkop Vasilije u besedi se posebno osvrnuo na duhovni život mladih i porodica, rekavši da porodice treba da ispune molitva, uzajamno poštovanje, nesebičnost i praštanje, te osetljivost za potrebe naših bližnjih.

Na liturgiji je pevao hor sveštenika Eparhije osečkopoljske i baranjske, a starešinu hrama Prepodobne Matere Paraskeve, protojereja Jovana Radivojevića, episkop Lukijan odlikovao je naprsnim krstom i činom protojereja-stavrofora. P. Azap

Stota obljetnica rođenja Grigora Viteza obilježena u Sisku

Na t(p)ragu genijalnosti

Posebnost Vitezova lika i djela je u tome što u poeziji raskida s nametljivim pedagoškim savjetima i prodikama, kaže Đuro Maričić koji upravo dovršava monografiju o ovom pjesniku

Sto godina od rođenja Grigora Viteza obilježeno je u Sisku književnom večeri u Narodnoj knjižnici i čitaonici u Capragu, u organizaciji sisačkog pododbora SKD-a “Prosvjeta”. Djelo velikog pisca i pjesnika za djecu predstavio je sisački pisac Đuro Maričić, koji dovršava monografiju o Grigoru Vitezu, simboličnog naziva “Na t(p)ragu genijalnosti”.

– Osjetio sam da se Grigora Viteza počelo potiskivati iz hrvatske književnosti za djecu, pa već nekoliko godina intenzivno sakupljam materijale o njemu. Dovršavam rad na monografiji, s tekstovima većeg broja autora. Odlučio sam da u nju uklopim izlaganja sa naučnog skupa održanog prije 25 godina u Novoj Gradišci, ali i da istražim njegov život. Posebno sam se osvrnuo na antologije i čitanke za osnovne škole u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, kako bih otkrio koliko je Vitez u njima zastupljen. Svojim radom dokazao sam da su se svojom kvalitetom djela Grigora Viteza prelila preko granica zemlje, da je kao pisac priznat u drugim državama – kaže Maričić. Monografija će biti dostupna putem interneta, gdje je može čitati tko god poželi.

Caprašku književnu večer uljepšale su recitacije sisačkih učenika Osnovne škole “Braća Bobetko”, osnovaca koji su u jednom dahu predstavili Grigorove pjesme za djecu i zagonetke.

– Posebnost Vitezova lika i djela je u tome što u poeziji raskida s nametljivim pedagoškim savjetima i prodikama. Pjesme su mu tople, pune razumijevanja i prijateljske. Vitez se njima drugarski ponaša prema djeci kroz svoj spontani humor. Pjesme mu imaju tematsku širinu, posebnu strukturu, a jezično su veoma bogate. Monografija se bavi upravo tim čarobnim i lijepim što nam pružaju Grigorove pjesme za djecu – kazao je Maričić.

Program obilježavanja stoljeća od Vitezova rođenja, kako smo doznali od Nikole Lončarevića, predsjednika pododbora “Prosvjete” u Okučanima, koji je krenuo u februaru u Gornjim Bogićevcima, nastavit će se krajem maja “Vitezijadom” u Okučanima, gdje će se okupiti osnovci četiriju škola u Hrvatskoj koje nose naziv prema ovom književniku. U Kosovcu će u septembru biti postavljena spomen-ploča na Vitezovu rodnu kuću, dok će se u decembru, na dan Vitezove smrti, u Gornjim Bogićevcima održati okrugli stol.

Mirna Jasić

Stogodnjak (58)

13. 5. – 20. 5. 1911: “Ko je htio da vidi šta je Srpska samostalna stranka, da odmah shvati njenu moć, njen položaj u narodu, njen značaj u životu naše otadžbine, trebao je samo da vidi jučerašnju njenu skupštinu. Na prvi pogled bilo bi mu jasno, da to nije stranka, kao što su druge stranke, stranka jedne društvene klase, ili još uže, stranka ljudi, koji su vezani uskim okvirom jednog proizvoljnog, umjetno skrojenog programa, ne – to je čitav jedan narod, narod u naponu zdravlja, koji se stremi da ruši prepreke, koje smetaju razvitku njegovih snaga i koji svoju snagu osjeća. Lički, srijemski, slavonski i banijski seljaci i seljaci iz Podravine, trgovci i mali i veliki, zanatlije, učitelji, sveštenici, studenti, advokati i doktori medicine – u kratko preko šest stotina predstavnika svih društvenih slojeva čitavog našeg naroda u Hrvatskoj – sve se to našlo juče na okupu…”, piše zagrebački “Srbobran” u povodu glavne skupštine Srpske narodne samostalne stranke.

 

* Krenuo je novi progon dra Hinka Hinkovića, najomiljenijeg Hrvata među ovdašnjim Srbima, odvjetnika koji se proslavio u obrani optuženih u tzv. veleizdajničkom procesu u Zagrebu. Naime, dostavljena mu je službena obavijest, potpisana po predsjedniku suda Vladimiru Mažuraniću, da ga je Banski stol rješenjem od 17. maja 1911. suspendirao kao odvjetnika, jer je “pravomoćno pod optužbom radi zločina potvore”. O tom su rješenju istog dana obaviješteni i svi sudovi u Hrvatskoj, a sam je Hinković osobno zatražio da sve poslove u njegovim dotadašnjim započetim sudskim postupcima preuzme advokat dr Srđan Budisavljević.

* U dvorani “Srpskog sokola” u Zagrebu priređen je koncert srpske narodne pjesme na kojem je zvijezda večeri bio mladi guslar Petar Perunović, porijeklom iz Crne Gore. Novine o ovom nastupu pišu: “Kome nije natjerala suzu u očima pjesma ‘Smrt majke Jugovića’? Kome nijesu zadrhtale grudi i steglo se srce od bola onda, kada starac Vujadin, prebijenih nogu dovikuje Turcima? Pjevanje g. Perunovića slušala je publika sa osjećanjem.”

Đorđe Ličina