Pokrajine

Komemoriranje tragičnih događaja iz 1941. u Glini ipak proteklo u miru

Sjećanje na prošlost, izazov za budućnost

Iako su se lokalni čelnici nekih stranaka protivili održavanju komemoracije, ona je protekla u miru i bez većih incidenata. “Onaj tko se ne zna nositi s prošlošću, neće se znati suočiti s izazovima budućnosti”, rekao je historičar Drago Roksandić

Povodom sedamdesete godišnjice stradanja Srba u Glini, Srpsko narodno vijeće (SNV) i glinski VSNM organizirali su komemorativni skup uz koji je predstavljena i knjiga “Glina 13. maja 1941” o prvom pokolju u Glini.

Liturgiju i parastos u punoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice služio je episkop gornjokarlovački Gerasim, nakon čega je u Hrvatskom domu predstavljena spomenuta knjiga, rađena prema zapisima Branka Vujasinovića kome su ustaše u maju 1941. ubili više članova porodice, a čiji su koautori i Čedomir Višnjić i Drago Roksandić.

Demografski gubitak

Višnjić, predsjednik SKD-a “Prosvjeta”, podsjetio je na hapšenja i pokolj 400 Glinjana 12/13. maja 1941, pokolj preko 1.000 seljaka u Banskom Grabovcu 25. jula u znak odmazde za ustaničku akciju, te likvidacije 1.200 seljaka iz kotara Vrginmost izvršene 29/30. jula i 4/5. avgusta u crkvi što je nakon toga srušena i na čijem se mjestu danas nalazi Hrvatski dom, koji to ime nosi od 1995. godine (bivši Spomen-dom).

– Glina danas ima šest puta manje stanovnika nego prije 80 godina – rekao je Višnjić.

– Onaj tko se ne zna nositi s prošlošću, neće se znati suočiti s izazovima budućnosti – kazao je historičar Drago Roksandić, dodavši da su ustaše pokoljem u maju htjeli uništiti srpski građanski sloj i, srećom bezuspješno, stvoriti jaz između Hrvata i Srba. Roksandić je spomenuo i primjere hrvatsko-srpske suradnje u 20. vijeku.

Promociji su prisustvovali i vicepremijer Slobodan Uzelac, pomoćnici ministara i drugi zvaničnici, brojni predstavnici lokalne i manjinske samouprave, srpskih organizacija, nevladini aktivisti i predstavnici antifašista. Parastos i komemoracija održani su i kod spomen-kosturnice na pravoslavnom groblju. Prisutnima su se obratili predsjednik SNV-a Milorad Pupovac i voditeljica Dokumente Vesna Teršelič.

– I pored onih koji na sve moguće načine ometaju okupljanje i sjećanje na pobijene, mi ćemo se okupljati i sjećati, ne samo zbog identiteta žrtava, nego i zbog vjere u zajednički život – rekao je Pupovac i dodao da nije dovoljno jednom godišnje otići u Jasenovac i održati protokolarni govor, nego se treba podsjetiti i na Jadovno, Sloboštinu, Slabinju i druga stratišta.

Vratiti ime Spomen-domu

Vesna Teršelič je kazala da su žrtve u Glini žrtve svih u Hrvatskoj i izrazila žaljenje zbog svake žrtve u oba rata. Podržala je prijedlog SNV-a da se na zgradu Hrvatskog doma u Glini vrati spomen-ploča, ali i da mu se vrati ime Spomen-dom.

Vijence su položile delegacije SNV-a, ambasade Srbije, Sisačko-moslavačke županije, Saveza antifašističkih boraca, Sedme banijske divizije i srpske manjinske samouprave Gline i Petrinje. Obilježavanje godišnjice tragičnih događaja u Glini odvija se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića.

Lažna dojava o bombi

Lažna dojava o bombi u hotelu “Kasina”, gdje su se nakon parastosa okupili učesnici komemoracije, očito je posljedica protivljenja pojedinih stranaka i njihovih lokalnih čelnika njenom održavanju. Policija je pretpostavila da je dojava lažna, pa je diskretno pretražila hotel, ne rekavši ništa učesnicima. Hrvatska seljačka i neke druge stranke također se protive vraćanju imena Spomen-domu.

Nenad Jovanović

Okrugli stol Instituta za migracije i narodnosti

Manjine u doba globalizacije

Kad je trebalo skupiti novac za zvona crkve u Kašiću, na internetu su se razvile rasprave ljudi iz tog kraja razasutih po cijelom svijetu, što znači da postoji “virtualna parohija”

U 20 godina desili su se secesija, progon i asimilacija – rekao je Milorad Pupovac učestvujući kao profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu na okruglom stolu “Nacionalne manjine u doba globalizacije – Hrvatska i Evropa”, koji je 12. maja u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti (IMIN) održan u Zagrebu. Govoreći o globalizaciji, naglasio je da u Hrvatskoj nema rasprave o tome osim nacionalnih žalopojki.

Profesor Drago Roksandić s Filozofskog fakulteta govorio je o nekadašnjim stanovnicima sela Islama Grčkog, Islama Latinskog i Kašića od kojih se 90 posto nije vratilo, ali koji ne žele prodavati zemlju, što svjedoči da se oni u velikoj mjeri identificiraju s tim krajem. Spomenuo je da je za obnovljenu crkvu u Kašiću trebalo skupiti novac za zvona, što je objavljeno na internetu, nakon čega su slijedile brojne rasprave ljudi iz tog kraja razasutih po cijelom svijetu.

– Mogli smo posvjedočiti postojanju “virtualne parohije” – rekao je Roksandić.

Docentica Ljiljana Dobrovšak s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” pozabavila se udruženjima nacionalnih manjina, kojih je prema registru 310. Najviše ih je u Zagrebu, Istarskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Primorsko-goranskoj županiji, dok niti jedne nema u Ličko-senjskoj županiji.

Dragutin Babić iz IMIN-a prezentirao je rezultate istraživanja o utjecaju medija i okoline na pripadnike nacionalnih manjina – Srba, Čeha, Mađara i Slovaka – u Hrvatskoj. Ono je očekivano pokazalo da pritiske okoline najviše osjećaju Srbi s nekadašnjih ratnih područja. Istraživanje je pokazalo da se Česi i Slovaci žale što ih u medijima nema dovoljno, a Srbi da ih se spominje samo kod negativno intoniranih događaja.

Okrugli stol održan je u okviru zajedničkog projekta “Hrvatska i Srbija: migracije i etnička pitanja” koji vode IMIN i Institut za društvena nauke iz Beograda, a financiraju ministarstva nauke obiju zemalja. N. J.

Knjiga “Rat, dokumentiranje i pravni status žrtve”

Ni med žrtvama ni pravice

U Zagrebu je predstavljena knjiga “Rat, dokumentiranje i pravni status žrtve” koju je izdala nevladina organizacija Dokumenta. Podsjetivši da Dokumenta vodi projekt “Ljudski gubici u Hrvatskoj 1991-1995” čiji je cilj stvaranje što potpunijeg poimeničnog popisa žrtava rata, voditelj projekta Igor Roginek rekao je da knjiga sadrži transkripte s dva okrugla stola o problematici dokumentiranja ljudskih gubitaka, koji su održani u Zagrebu 2006. i 2010, te zaključke o aktivnostima sistematskog prikupljanja građe i utvrđivanju činjenica o ratnim zbivanjima.

– Za razliku od sadašnjih ratova, nakon Drugog svjetskog rata žrtve nisu govorile u svoje ime, već se njima manipuliralo – rekao je Ozren Žunec s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Novinar Boris Pavelić naglasio je da su tzv. manjinske žrtve, na primjer Srbi iz Hrvatske, u mnogo težoj situaciji od tzv. većinskih žrtava, jer se njihove patnje zbog smrti članova porodica ne priznaju i o njima se ne govori. Naveo je primjere Vjere Solar iz Siska i Petra Mileusnića iz Novske kome su pred očima ubili ženu i kći, te Marije Lovrić iz Osijeka kojoj su 1991. ubili muža.

Slaven Rašković, jedan od terenskih istraživača, naglasio je da se projekt provodi kako bi se sačuvala svjedočanstva žrtava.

– Od preko 2.000 obavljenih razgovora, u manje od deset slučajeva žrtve su odbile da govore – rekao je Rašković. N. J.

Svečano na Petrovoj gori

Obljetnica proboja obruča

Na Biljegu je obilježena 69. godišnjica proboja trostrukog ustaškog obruča oko Petrove gore. Napad na pravcu Biljega bio je toliko silovit i iznenadan da je obruč ubrzo probijen, ustašama su naneseni ogromni gubici, narod se izvukao iz obruča i ustaška je ofenziva propala. Bilo je to 13/14. maja 1942.

Tim povodom svake se godine održava skromna svečanost na Biljegu, kojoj prisustvuju i stanovnici Cazinske krajine. O tome i o događajima sa tog područja u Drugom svjetskom ratu govorili su predsjednik vojnićkih antifašista Zoran Puhača, general u penziji Dragan Pajić, načelnici općina Vojnić Branko Eremić i Krnjak Rade Kosanović, te Josip Boljkovac. Epopeja o Petrovoj gori i hrabroj borbi kordunaških partizana ostat će zauvijek u pamćenju stanovnika toga kraja. M. C.

Knjiga Aleksandra P. Đuranovića o narodnim običajima Srba u Dalju

Etnolozi i sveštenici ipak mogu zajedno

Knjiga “Hrišćanski praznici i narodni običaji Srba u Dalju” jedna je od retkih u kojima se sveštenik bavi i narodnim običajima te ima puno razumevanja za sve ono što je crkva branila

Iz štampe je izašla knjiga “Hrišćanski praznici i narodni običaji Srba u Dalju” protonamesnika Aleksandra P. Đuranovića, paroha prve daljske parohije.

– Obično kažu da etnolozi i sveštenici ne mogu zajedno, da se sukobljavaju u tumačenju određenih običaja i prakse, te da etnolozi više daju na ono pagansko nego na hrišćansko, tako da crkva to neki put osporava. Ova knjiga jedna je od retkih u kojima se sveštenik bavi i narodnim običajima, ima puno razumevanja za “belu nedelju”, “dodole”, “kraljice” i za sve ono što znamo da je crkva branila. To su neki običaji koji integrišu i okupljaju narod, a isto tako su vezani i uz crkvenu prazničnu kulturu – kazala je dr Vesna Marjanović, načelnik odeljenja za proučavanje narodne kulture u Etnografskom muzeju u Beogradu i recenzent knjige.

– Autor je u ovoj knjizi ispitao sve, od istorije ovog kraja, ove parohije i eparhije, do praznika i običaja. Mislim da je knjiga od velike koristi, da se podsetimo i da nastavimo običaje koje smo počeli zaboravljati. Protonamesnik Alesandar Đuranović jedan je od mlađih ljudi na našem području koji ima naučnih ambicija. Iskreno se nadam da će se naći još mladih istraživača kojima će naša zajednica dati podršku – istakla je Sretenka Čaović, profesorka srpskog jezika i književnosti iz Borova i lektor knjige.

Knjiga “Hrišćanski praznici i narodni običaji Srba u Dalju” izašla je povodom deset godina službovanja 34-godišnjeg protonamesnika Aleksandra Đuranovića u Dalju.

– Dolaskom u Dalj uvideo sam jedno veliko bogatstvo prazničnih običaja koji nisu bili obrađeni na adekvatan način. Kada sam radio moju prvu knjigu, monografiju o Dalju, uz mnoštvo građe koju sam skupio u samom mestu, video sam da imam materijala za još jednu knjigu. Po završetku monografije, 2007. godine krenuo sam u novu akciju, da obradim sve hrišćanske praznike i narodne običaje u Dalju – kaže autor.

Tako su se među koricama ove knjige, na dvestotinjak stranica, osim najznačajnijih crkvenih praznika, našli i tradicionalni narodni običaji te oni karakteristični za Dalj i okolinu, kao što su jahanje konja o Božiću, plivanje za časni krst o Bogojavljenju, poklade, pudarina i berba grožđa.

D. Bošnjak

Tradicionalna akcija Srpskog narodnog vijeća na Petrovoj gori

Jedni rade, a drugi uništavaju

Bakićev je spomenik u posljednjih godinu dana dodatno očerupan skidanjem ploča od rostfraja s njega i mramornih ploča na njegovim prilazima. Pupovac je najavio podnošenje krivične prijave protiv odgovornih za takvo stanje spomenika

Nekoliko stotina učesnika akcije uređenja okoline spomenika NOB-u na Petrovoj gori, koju posljednjih pet godina organiziraju SNV i VSNM Karlovačke županije, mogli su 14. maja posvjedočiti o daljnjem uništenju spomenika, radu Vojina Bakića, kao i o maćehinskom odnosu nadležnih, od općine do države, prema očuvanju tekovina antifašizma.

Nastavak devastacije

U govoru okupljenima na komemoraciji kod kosturnice pred spomenikom, na koju je konačno vraćen poklopac s petokrakom, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac izrazio je zgražanje zbog činjenice da je Bakićev spomenik na Petrovcu u posljednjih godinu dana dodatno očerupan, što skidanjem ploča od rostfraja sa samog spomenika, što skidanjem mramornih ploča na njegovim prilazima.

– Jedni čiste oko spomenika, a drugi spomenik koji nije zaštićen i nitko ne odgovara za njegovo devastiranje – rekao je Pupovac i najavio podnošenje krivične prijave protiv odgovornih za takvo stanje spomenika.

– To je trebalo učiniti i protiv onih koji su početkom devedesetih uništili Bakićev spomenik u Kamenskom i onih koji su nakon “Oluje” uništili spomenik u Srbu – dodao je.

– Okupljamo se ovdje kao da iza nas ne stoje ni država ni Sabor, čiji se službeni predstavnik nalazi na drugom mjestu, gdje se slavi poraz jedne nečasne politike – rekao je Pupovac, aludirajući na komemoraciju poginulim i pobijenim kvislinzima koja je tog dana održana na Blajburgu uz državnu podršku.

– Sigurno je da ima razloga da se ljudi skupe i tamo, ali je mnogo više razloga da se skupe na Petrovoj gori – kazao je Pupovac, prozivajući nadležne što na putokazima za znamenitosti Petrove gore piše samo “spomenik”, ali ne čiji i kome.

– Mi se nemamo čega sramiti, ali bi oni koji su sada na drugom mjestu, koji su uništili spomenik ili ga prešućuju, trebali vidjeti imaju li se čime ponositi – naglasio je predsjednik SNV-a.

Mnoštvo dobrovoljaca

Prisutnima se obratio i predsjednik VSNM-a Karlovačke županije i načelnik Općine Krnjak Rade Kosanović, koji je rekao da vandali i lopovi čine zlo prema spomeniku, ali i prema svima nama jer je to državna imovina.

Generalni konzul Srbije iz Rijeke Zoran Milivojević naglasio je da je Petrova gora simbol borbe za civilizacijske tekovine, a Josip Boljkovac je kazao je ovo “spomenik onima koji su udarili temelje da bismo mi bili slobodni”. Pozdravio je dolazak djece, članova pododbora “Prosvjete” iz Vojnića, pozivajući pionire, kako ih je nazvao, na očuvanje tekovina antifašističke borbe.

Nakon pasulja za učesnike akcije, od kojih su neki, recimo tridesetak omladinaca, članova DVD-a Debela kosa i omladinske organizacije SDSS-a iz Krnjaka, čistili od ranog jutra, nastupili su i mali folkloraši, podijeljeni u dvije grupe: učenike do 4. razreda osnovne škole i one starije.

– Ukupno ih ima 40 – rekla je učiteljica Ranka Rod koja je s drugim učiteljicama i roditeljima dopratila djecu na Petrovac.

U akciji su učestvovali aktivisti Krnjaka, Vrginmosta i Vojnića, Karlovčani, Zagrepčani i Riječani, koji su na Petrovac došli autobusima. Bili su tu i dobrovoljci iz Dvora i Gline, zapravo Malog Gradca, ali i Ličani, među njima i ugostitelj Željko Obradović iz Donjeg Lapca, koji je pripremio uobičajeno odličnih 300 porcija pasulja.

Nenad Jovanović

Konzul Srbije na Plitvičkim jezerima i u Vrhovinama

Milivojević obišao Liku

Glavne teme razgovora bile su položaj srpske zajednice, pitanje povratka, obnove kuća i druge imovine, te zapošljavanje

Konzul Republike Srbije u Rijeci Zoran Milivojević prošlog je tjedna posjetio Ličko-senjsku županiju i povratničke općine Plitvička jezera i Vrhovine: u prvoj je više od 30 posto, a u drugoj više od 85 posto Srba. Konzul je u Općini Plitvička jezera razgovarao sa načelnikom Ivicom Kukuruzovićem i njegovim zamjenikom iz srpske zajednice Slobodanom Dražićem, u Općini Vrhovine sa načelnikom Miloradom Delićem, a susreo se i sa zamjenikom ličko-senjskog župana Nikolom Lalićem.

– Glavne teme razgovora bile su položaj srpske zajednice na tim područjima i još uvijek otvorena pitanja vezana uz to, kao što je pitanje povratka, obnove srušenih kuća i druge imovine, položaj u pogledu prava i obaveza iz Ustava i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Centralno pitanje je bilo zapošljavanje Srba shodno njihovom učešću u ukupnom stanovništvu i sa zakonom propisanim standardima – kazao je konzul.

– Svi sagovornici su me uvjeravali da sve ide svojim tokom i da se problemi rješavaju, te da se provode svi dogovoreni programi i projekti vezani uz povratak, stambeno zbrinjavanje, obnovu kuća i ostalo – rekao je Milivojević. M. C.

Radionica u Belom Manastiru

Žene u politici

U belomanastirskom Pučkom otvorenom učilištu “Baranjaj Julija” održana je radionica “Žene u politici” u organizaciji Foruma žena SDP-a, koji djeluje u okviru Gradske organizacije SDP-a Beli Manastir. Cilj radionice bio je potaknuti žene da se aktivnije uključe u život zajednice te ukazati na to da politika nije nečastan posao, nego vrlo važan segment života. U radionici su učestvovale predstavnice nekih belomanastirskih ženskih organizacija, članice SDP-a, belomanastirski gradonačelnik Ivan Doboš i saborska zastupnica iz Osijeka Biljana Borzan.

Radionicu je vodila trenerica Nevenka Redžep, koja je iznijela zanimljive podatke o zastupljenosti žena u političkim tijelima. U Vladi RH od 19 članova samo su dvije žene (predsjednica i jedna ministrica), u Hrvatskom saboru od 153 zastupnika samo je 39 žena (25,5 posto), a u Skupštini Osječko-baranjske županije od 51 vijećnika samo je šest žena. Još su gori podaci za jedinice lokalne samouprave.

Nevenka Redžep također je istaknula da je veoma bitna zastupljenost žena u politici jer političke odluke imaju dalekosežan utjecaj na život, a iskustvo je pokazalo da su odluke u čijem donošenju učestvuju žene bolje i usklađenije s potrebama društva. J. Nedić

Vlada Srbije donirala motokultivatore

Više nego dobrodošla pomoć

Prva pošiljka od 20 motokultivatora koje je donirala Vlada Srbije preko Komesarijata za izbeglice Srbije, predana je 7. maja korisnicima na području Banije i zapadne Slavonije. Distribuciju je vodio Centar za razvoj i investicije Srpskog narodnog vijeća.

– Ova pošiljka prvi je dio od ukupno 50 motokultivatora koji će biti dati povratnicima na terenu – kaže Igor Miodrag iz Centra, ističući da je osam motokultivatora istovareno u Petrinji i predano korisnicima na području Sisačko-moslavačke županije, dok je 12 komada uručeno korisnicima na području zapadne Slavonije. Ostatak će stići za oko dvije sedmice i biti podijeljen korisnicima na Kordunu, Lici i u sjevernoj Dalmaciji. Vrijednost jednog motokultivatora je oko 2.300 eura. Motokultivatori su namijenjeni povratnicima koji su nezaposleni i žive od socijalne pomoći ili penzija, a imaju zemlju za obradu.

Podsjetimo da je Centar za razvoj i investicije prije toga distribuirao 17 paketa pomoći podijeljenih širom zemlje i ukupno 2.400 kilograma sjemenskog kukuruza, od čega je po trećina završila u zapadnoj Slavoniji, na Baniji i Kordunu. Donator je u ta dva slučaja bio Fond za prognana, izbegla i raseljena lica AP Vojvodine. N. J.

Iz rada belomanastirskog SKUD-a “Jovan Lazić”

Prvi rođendan “Pčelica”

Interes dece i mladih da proniknu u svu puninu lepote igre i plesa ne manjka u SKUD-u “Jovan Lazić” iz Belog Manastira. U okviru ovog jedinog srpskog kulturno-umetničkog društva, malo više od godinu dana deluje najmlađa sekcija “Pčelice”, koja okuplja predškolsku decu uzrasta od četiri do sedam godina.

Prvenstvena ideja roditelja da se deca predškolske dobi međusobno igraju i druže pod istim krovom zapravo se pretvorila u rasadnik budućih plesača koji će, kada za to dođe vreme, popunjavati starije grupe, a u zavisnosti od interesa i spretnosti u igrama postati i stalni članovi društva s dugogodišnjom tradicijom. S obzirom na to da u prostorijama društva, koje se nalaze u sklopu budućeg Srpskog kulturnog centra, nema dovoljno mesta dok ne završe svi predviđeni radovi, “Pčelice” trenutno koriste prostorije Mirovne grupe Oaza iz Belog Manastira, dakako pod budnim okom učiteljice i vaspitačice.

Želja je roditelja da “Pčelice” budu pod istim krovom sa starijim kolegama i da se vrednim volonterkama omogući profesionalni posao, koji za sada nije moguć zbog hroničnog nedostatka financijskih sredstava. Z. Popović

Akcija “Daj potpis” diljem države

Karlovčani za REKOM

Sakupljanje potpisa za REKOM u akciji nazvanoj “Daj potpis” na području Karlovca i Karlovačke županije započelo je 26. aprila, a lokalni koordinator akcije je Odbor za ljudska prava. Nikolina Capan i Irena Radović iz tog Odbora potpise su prikupljale na karlovačkom Korzu u četvrtak, u petak na gradskoj tržnici gdje se sakuplja najveći broj ljudi, a u subotu na karlovačkoj promenadi.

– Akciju ćemo provoditi do 6. juna. Planiramo obići još neka županijska središta, kao što su Duga Resa, Vojnić i ostala. Do sada smo prikupile oko 300 potpisa – kaže Nikolina Capan. M. C.

• 
  

Stogodnjak (59)

20. 5. – 27. 5. 1911: iz Broda na Savi ovaj poziv srpskom učiteljstvu Hrvatske i Slavonije:  “Naša hrvatska braća i drugovi daju oduška svom raspoloženju povodom neuspjeha zakonske osnove o uređenju našeg pitanja. Opće je mišljenje među nama, a o tom dobivam svaki dan pismenih dokaza, da bi i mi Srbi trebali da se izjasnimo. Toj općoj želji i općem zahtjevu izlazim ovim u susret, pa vas molim da se izjasnite kako i na koji način da se sastanemo. Tri su načina moguća: ili da se sazove opća skupština sviju Srba učitelja i učiteljica Hrvatske i Slavonije u Zagrebu, da se sazovu sastanci za Slavoniju i Srijem u Brodu ili Novoj Gradiški, a za Hrvatsku i gornje krajeve u Karlovcu ili da se sastanu bivša društva po kotarima, pa izaberu dva delegata za skupštinu u Zagrebu. Molim vas da mi svaki kartom javi, kako bi želio, pa ću ja onda po želji većine postupiti”, piše Mile Đurić, jedan od najgorljivijih zaštitnika prava srpskog učiteljstva u Hrvatskoj.

 

* Pred zagrebačkim Sudbenim stolom započeo je monstr-proces protiv dra Hinka Hinkovića zbog krivičnog djela “potvore i prestupka bunjenja”. Krivičnom vijeću predsjedava sudac Janko Šibenik, a optužnicu zastupa državni odvjetnik Stjepan Marković. Hinkovića brani više od 40 odvjetnika, među kojima su tadašnja najuglednija advokatska imena Hrvatske – od dra Srđana Budisavljevića, pa sve do dra Ivana Ribara. Proces prate mnogi domaći i strani novinari, među kojima su i predsjednik Srpskog novinarskog udruženja iz Beograda Branislav Nušić, dopisnik francuskog “Matena” Milan Đorđević, dopisnik “Korijere d Italije” Dušan Sinobad, dopisnik “Dejli telegrafa” i “Ruskog slova” Vlada Savić, dopisnik bukureštanskog “Adverula” Paro S. Taletov i mnogi drugi.

* Pavao Milosavljević i Stanko Kovačević, crkveni odbornici iz Mikleuške, javno objavljuju da su “poslali tužbu visokoprečasnoj konzistoriji u Pakracu protiv namet-administratora kaluđera Nikifora Grubića i iznijeli njegova mnoga ogrješenja kao svećenika i monaha.” Pojedinosti grijeha ne iznose, ali izražavaju nadu da će “duhovna vlast i ovdje reda napraviti”.

Đorđe Ličina