Zvanično optimizam, nezvanično propast

Ekonomska stvarnost Srbije puno je nepovoljnija no što se dosad mislilo, dijagnoza je suradnika Ekonomskog instituta u Beogradu Stojana Stamenkovića, koji je prije nekoliko dana iznio šokantan podatak da je vrijednost bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2009. u usporedbi s godinom ranije bila manja za 6,2 posto, a ne 3,1 posto kao što se dosad procjenjivalo.

Premijer ne vjeruje

Međutim, taj podatak nije stavljen na sjednicu Vlade Srbije. Prema objašnjenju iz kabineta premijera Mirka Cvetkovića (kojega u beogradskoj čaršiji bije glas da “spava, a ide”), on se “nezvaničnim podacima sigurno neće baviti”. Da stvar bude bolja, Stamenković je i član ekonomskog tima Vlade, ali ga, kako kaže, godinu dana ni premijer ni bilo koji ministar nisu zvali da ga bilo što pitaju.

Premijer vjeruje zvaničnim podacima, a prema zvaničnoj statistici Republičkog zavoda za statistiku, pad BDP-a u tom razdoblju bio je 3,5 posto, kako tvrdi direktor te institucije Dragan Vukmirović. Njegov zamjenik Miladin Kovačević kaže da će konačna računica o padu BDP-a biti gotova tek u prosincu, te brani statistiku koja brani državu.

– Problem je napravljen jer je naša projekcija pretvorena u zvanični podatak. To što će zvanična statistika izići s istim podatkom, nije ništa strašno. Treba svima biti jasno da se ta početna i konačna procjena nigdje u svijetu na kraju ne slažu. Političari su iskoristili podatak o prvoj procjeni da bi se pohvalili da izlazimo iz krize. Sada kada se ti podaci mijenjaju, statistika se našla na udaru kao neka kolateralna šteta – kaže Kovačević.

Statistički skandal

Analitičari su cijelu zavrzlamu već nazvali statističkim skandalom velikih razmjera i zaključili da se falsificira srpska ekonomska stvarnost. Naime, sve zvanične makroekonomske analize rađene su na osnovu podataka koji su se sada pokazali netočnima i uljepšanima. Jedan od uvaženijih ekonomskih analitičara Nebojša Katić objašnjava da su implikacije te činjenice vrlo loše i nisu samo ekonomske, nego i političke. Domaći političari su se hvalisali da je Srbija lakše prebrodila krizu nego njeni susjedi, kaže on, i taj su stav potkrepljivali upravo tvrdnjama o relativno malom padu BDP-a u 2009, iako je on – kako sada stvari stoje – bio u stvarnosti duplo veći.

Godinama nitko nije postavljao pitanje raskoraka između statističkih podataka i ekonomske stvarnosti u Srbiji, a pitanje je i kako će međunarodne institucije koje analiziraju stanje u Srbiji i procjenjuju njen kreditni rejting reagirati na ovo, jer su i njima servirani uljepšani podaci.

– Zanimljivo je i kako su ti trustovi mozgova, sa navodnicima ili bez njih, godinama prihvaćali čudne podatke domaće statistike. Tome je sada došao kraj, kao što polako dolazi kraj i raskoraku između statističke stvarnosti i na njoj zasnovanog političkog optimizma i stvarnosti koju žive građani Srbije – govori Nebojša Katić.

Inače, sve se ovo događa uoči novog dolaska ekipe MMF-a u Srbiju. MMF je već upozorio vlast na preveliku javnu potrošnju, koju zemlja ne može izdržati. Vidjet ćemo kakvi će podaci biti servirani njemu, ali građani već znaju kako žive s nezaposlenošću od oko 20 posto, dvocifrenom inflacijom, plaćama najnižima u regiji i stalnim poskupljenjima.