Balkan prolaz

PRISTAŠE

Centralni skup podrške bivšem generalu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, kojeg su srbijanske vlasti uhapsile prošle sedmice u Lazarevu kod Zrenjanina, u Banjoj Luci je okupio više od 10.000 Mladićevih pristaša. Nakon uvodnih protesta u manjim gradovima – Foča, Kalinovik (koji je za ovu prigodu preimenovan u “Mladićevo”), Pale, Sokolac, Istočno Sarajevo, Han Pijesak, Nevesinje, Zvornik itd. –  na kojima se okupljalo između hiljadu i pet hiljada prosvjednika, banjalučki Trg Krajine zaposjeli su znatno brojniji fanovi, okićeni zastavama, fotografijama Ratka Mladića i Vladimira Putina, kokardama i drugim četničkim znamenjem. Učesnici mitinga nosili su transparente “Rusijo, majko – Srbijo, maćeho”, “Tadiću, izdajniče srpskog naroda!”, “Generale, osudiše te prije suđenja”, “Ja sam Mladić, uhapsi me, Tadiću”, “Mladić – simbol srpske slobode”, “Tadiću, ljago srpska”, “Tadiću, ustašo”…

Dražan Perendija, predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske i jedan od organizatora skupa podrške optuženiku za genocid i zločine protiv čovječnosti, rekao je da Mladić “nije kriv za ono za šta ga terete”, kao i da je “cijela jedna generacija Srba označena kao generacija ratnih zločinaca”. Među prosvjednicima našli su se i potpredsjednik RS-a iz reda hrvatskog naroda Emil Vlajki, ministar za pitanja boračko-invalidske zaštite i rada RS-a Petar Đokić, poslanici i predsjednik SDS-a Mladen Bosić, te brojni sveštenici SPC-a.

POVLAČENJE

Narodna skupština Republike Srpske pokrenula je trodnevnu proceduru stavljanja van snage Odluke o referendumu u tom entitetu o nametnutim odlukama Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, te radu državnoga Suda i Tužiteljstva. Skupština je odluku donijela 13. aprila kršeći Dejtonski mirovni sporazum, što je izazvalo jednomjesečnu krizu u zemlji, najozbiljniju nakon rata 1992-95, kako je u svom izlaganju pred Vijećem sigurnosti UN-a ocijenio visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

U pismu upućenom delegatima Narodne skupštine, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik napisao je da smatra da “za sada” nije neophodno održavanje republičkog referenduma, te da su stvoreni uslovi “da se ponovo sagledaju Zaključci doneseni na Četvrtoj posebnoj sjednici održanoj 13. aprila 2011”. Dodik, koji je bio inicijator usvajanja odluke o referendumu, odustao je od svojih nakana (“za sada”) nakon susreta sa šeficom diplomatije Europske unije Catherine Ashton u Banjoj Luci, 13. maja, u zamjenu za “strukturalni dijalog” o reformi bh. pravosuđa.

Opozicione partije u Republici Srpskoj smatraju da Dodik i nije postigao bogzna kakvu pogodbu, navodeći da je rekonstrukcija pravosuđa svakako bila obuhvaćena reformskim procesima koji očekuju Bosnu i Hercegovinu u narednom periodu, preciznije, prema 23. poglavlju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i EU.

SUSPENZIJA

Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine FIFA je ukinula suspenziju nakon što je Skupština Saveza usvojila novi statut, koji predviđa postojanje samo jednog predsjednika, nasuprot dosadašnjem tronacionalnom predsjedništvu. Time je okončana dvomjesečna agonija nakon suspenzije svih bh. nogometnih reprezentacija iz svih internacionalnih takmičenja. U dobar čas: suspenzija je ukinuta pet dana prije nastavka kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2012, u kojima izabranici Safeta Sušića gostuju protiv Rumunije u Bukureštu 3. juna.

SORENSEN

Peter Sorensen prvi je šef Delegacije Europske unije u BiH, zvanično je potvrđeno iz Bruxellesa. Izborom ovog danskog diplomate sa petnaestogodišnjim iskustvom u zemljama Zapadnog Balkana, okončana je višemjesečna potraga za izaslanikom Europske unije sa do sada najvećim ovlastima. Šefica EU diplomacije Catherine Ashton je tokom svoje posljednje posjete BiH nagovijestila izbor Sorensena na to mjesto, naglašavajući njegovo veliko iskustvo. “Peter Sorensen donosi u ovaj posao jednistveno iskustvo o Bosni i Hercegovini i široj balkanskoj regiji. Mislim da niko nije bolje kvalificiran da preuzme ovu osnaženu ulogu šefa Delegacije”, izjavila je.

Nedavno je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko objašnjavao da će ubuduće OHR uglavnom biti zadužen za monitoring i implementaciju Dejtonskog sporazuma, dok će se izabrani predstavnik EU-a više fokusirati na europske integracije. Sorensen u BiH dolazi sa mjesta šefa Delegacije Europske unije u Makedoniji, a bio je bliski suradnik Javiera Solane, kao i direktor europske kancelarije na Kosovu.

SPOMENIK

Vlada Crne Gore podržaće gradnju spomenika žrtvama deportacije iz 1992. godine u Herceg Novom, a njen predstavnik pridružio se porodicama žrtava na obilježavanju 19. godišnjice tog zločina, javlja Radio Slobodna Europa. Nevladine organizacije, koje su inicirale gradnju spomenika, pozdravile su odluku Vlade, ali su od Skupštine zatražili da se 27. maj proglasi danom sjećanja na bosanske izbjeglice koje su, nakon što su potražile spas u Crnoj Gori, izručene Vojsci Republike Srpske, otkada im se gubi trag.

Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković zatražili su od Vlade i gradonačelnika Herceg Novog Dejana Mandića da podrže gradnju spomenika. Prema prijedlogu ovih nevladinih organizacija, spomenik bi trebalo da bude sagrađen na prostoru područne jedinice policije u Herceg Novom. Međutim, iako je prisilnu deportaciju bosanskih izbjeglica 1992. tretirao kao nelegalnu i protivustavnu, Viši sud u Podgorici oslobodio je odgovornosti devetoricu optuženih pripadnika MUP-a Crne Gore, koji su učestvovali u deportacijama, za zločin protiv civilnog stanovništva. Crna Gora je prije dvije godine u građanskoj parnici obeštetila porodice žrtava deportiranih sa 4,1 milion eura, ali za deportacije niko nije odgovarao.

PRINC

Okružni sud u Kranju odbacio je zahtjev princa Aleksandra Karađorđevića za vraćanje dijela posjeda Brda kod Kranja, saopćeno je iz kancelarije državnog tužiteljstva Slovenije. Tanjug je prenio navode slovenskih medija po kojima će princ Aleksandar morati platiti sudske troškove. Suđenje oko zemljišta koje je kupio njegov otac, kralj Petar II Karađorđević prije Drugog svjetskog rata i koje se sada nalazi u vlasništvu Slovenije, završeno je 15. aprila, kada je sud najavio presudu u roku od mjesec ili dva. Slovenska tiskovna agencija, STA, navodi da prema zakonu iz 1991. o povraćaju imovine nacionalizirane nakon Drugog svjetskog rata, Karađorđevići nemaju pravo da im bivše vlasništvo bude vraćeno. Pošto je porodica tražila da se Zakon o denacionalizaciji preispita pred Ustavnim sudom, što je 1996. odbijeno, princ Aleksandar Karađorđević i njegova sestra Jelisaveta obratili su se Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.