Intrigator

Katran & perje

Antieuropska misao dr. Radića

Evo Jure i Đodana

Neimar Jure Radić, poznat po dobrim djelima još od pretprošlog, ratno-privatizacijskog desetljeća, neće glasati za ulazak Hrvatske u EU iz dirljivog i prostodušnog razloga: dotična asocijacija “ne odgovara mu zbog sadašnjih načela”.

“Nespojivo je meni da se dva muškarca mogu oženiti”, bubnuo je iskreno Radić, poznat po tome što je na jednu davnu nogometnu utakmicu doveo tri malodobna djeteta u uniformama HV-a i na taj način javno istaknuo privrženost konceptu produktivnog heteroseksualnog života. Evropsku pedersku uniju dokrajčio je pobjedničkim argumentom: “Kada bi se svi muškarci skupa oženili, taj dan bi završio svijet.”

Prognoziravši skoru propast EU-a, negdašnji ministar a današnji biznismen ujedno je pokazao i zavidne prekognicističke sposobnosti. Također se osvrnuo na neke od predrasuda prema našoj domovini.

“Ja nikada nisam nijednog Švicarca čuo da govori da je Švicarska mala zemlja, a mi smo veći od Švicarske. Kada je Hrvatska izabrana u Europu, od tadašnjeg Pape koji nas je primio u službeni zapadni krug, 24 zemlje od ovih koje u Uniji glasaju za ulazak Hrvatske, nisu ni postojale”, rekao je Radić te podsjetio na besmrtnu znanstvenu tezu dr. Šime Đodana o tome da je Hrvatska imala državnost dok su po Manhattanu još pasle koze.

“Zašto je Švicarska tako sigurna zemlja? Jer je nitko nije htio. Tamo zabačena zemlja u planinama, idealna za bankarstvo i stavljanje novca. A mi smo na najboljem položaju. Nas su svi htjeli”, poentirao je Radić, ujedno oštro odbacivši sve objede da je svojedobno obavljao dužnost arhitekta etničkog čišćenja, jer on je, sačuvaj bože, daleko više domova sagradio, a niti jedan nije srušio.

“Kada sam vidio kolonu Srba, bio bih puno sretniji da je netko od tih Srba htio ostati i prihvatiti hrvatsku državu”, pustio je suzu tronuti Radić.

Petar Glodić

Dan oružanih snaga HV dočekao sa zastarjelom opremom

Povratak otpisanih

Hrvatska je ovih dana proslavila Dan oružanih snaga, Dan kopnene vojske i 20 godina od osnivanja oružanih snaga. Proslava, od odavanja počasti poginulima preko svečanog skupa na stadionu NK Zagreb pa do vrlo posjećene smotre naoružanja i opreme na jezeru Jarunu, protekla je u znaku podsjećanja brojnih analitičara na starost vojnika, ali i borbene tehnike koja je, za razliku od ljudstva, u dobroj mjeri zrela za otpis.

Zbog sporijeg prijema novih ljudi u službu, prosječna starost hrvatskih vojnika danas je 38 i pol godina, iako bi trebala biti između 32 i 35 godina. No od žive sile puno je veći problem starost tehnike, prije svega u avijaciji. Hrvatska po svježe objavljenim podacima raspolaže s ukupno osam borbenih aviona tipa MIG-21, starih i po 40 godina, čija mogućnost upotrebe definitivno ističe 2013. godine. Uz njih, na raspolaganju su dva transportna “Antonova”, 25 školskih aviona tipa “Pilatus” i “Zlin”, po šest protupožarnih “Airtractora” i “Canadaira”. Hrvatska vojska u zraku ima još 24 transportna helikoptera, od čega deset tipa Mi-171 i 14 tipa Mi-8, kao i osam školskih helikoptera tipa Bell 206, nabavljenih 1997. godine.

Mornarica raspolaže s dvije, prije nekoliko godina nabavljene, finske raketne topovnjače stare 26 godina i s tri domaće raketne topovnjače stare od deset do 30 godina, spasilačkim brodom “Faust Vrančić” starim 35 godina, lovcem mina “Korčula” starim pet godina, školskim brodom “Andrija Mohorovičić” starim 40 godina, te s četiri patrolna broda stara oko 30 godina, a uz ovaj popis željezarije idu i dva desantna minopolagača, imenom “Krka” i “Cetina”.

Kopneni dio Hrvatske vojske na popisu ima 72 tenka tipa M-84A, zatim tri primjerka T-72, te još čak 190 primjeraka T-55, zrelih za otpis. Od borbenih oklopnih vozila ima na raspolaganju 74 komada BVP-a M80A, 37 komada M-83 POLO BOV-a i na koncu 19 komada modernih oklopnjaka tipa Patria AMV, čiji će se broj zbog ugovora sklopljenog s finskom tvrtkom Patria ipak povećavati.

Zastarjelost avijacije, tenkova i druge vojne tehnike posljedica je izostanka investicija u novo naoružanje, što je opet uzrokovano općom ekonomskom situacijom, tako da stvar u maloj mjeri spašava jedino dobra prodaja pješadijskog naoružanja i opreme, koje se lani izvozilo u 23 zemlje uz prihod od 677 miliona kuna. Međutim, od tog novca, s obzirom na to da je riječ o privatnim proizvođačima, država dobije tek manji dio, svakako nedovoljan za opsežnije investicije.

Nenad Jovanović

EPH pogazio još jedno obećanje dano prilikom privatizacije Slobodne Dalmacije

Akademska prevara

Medijska kuća Europapress holding (EPH) Ninoslava Pavića predala je 2005. Hrvatskom fondu za privatizaciju “Konačnu obvezujuću ponudu” za kupnju Slobodne Dalmacije, u kojoj je, između brojnih vidova ulaganja u razvoj splitskog dnevnog lista, navela i kako će u Splitu osnovati Novinarsku akademiju. Iste godine EPH je od Fonda kupio Slobodnu Dalmaciju, no Novinarska akademija nikada nije pokrenuta, da bismo ovog tjedna, dakle šest godina kasnije, doznali da će je EPH pokrenuti u – Varaždinu.

Kako je T-portalu kazao direktor tamošnjeg Veleučilišta Goran Kozina, ono će za 2,8 milijuna kuna kupiti od EPH-a 50-postotni udio u Medijskom sveučilištu, koje je EPH prije dvije godine osnovao u Splitu, ali nije pokrenuo studije. Uz plaćenu cifru, Veleučilište će u pokretanje studija u Varaždinu morati osigurati dodatna četiri milijuna kuna, dok će EPH sa svoje strane, pazite sad ovu formu ulaganja, “u svojim izdanjima osigurati promociju studija vrijednu četiri milijuna kuna”.

EPH je u Slobodnu Dalmaciju ušao s velikim obećanjima o revitalizaciji tvrtke, koja je u državnom vlasništvu poslovala s gubicima. Tako je i u pogledu Novinarske akademije u “Konačnoj obvezujućoj ponudi” stajalo da je se obvezuje osnovati u Splitu i najmanje deset godina financirati s budžetom od tri milijuna kuna godišnje “kako bi naglasio ozbiljnost svojih dugoročnih namjera djelovanja u regiji”.

No umjesto ozbiljnih dugoročnih namjera, EPH je u šest godina od kupnje Slobodne Dalmacije potpuno rasturio tu nekada moćnu novinsku kuću. Preselio je redakciju u Dugopolje i splitsku zgradu dao u prodaju. Prodao je lanac trafika koji je Slobodna imala, a sada prodaje i tiskarske pogone. Novine i dalje gomilaju značajne gubitke, a EPH izvlači dobit od rasprodaje imovine.

Nikola Bajto

Premijerka otvorila 3,5 kilometra ceste rađene osam godina

Predizborni trak

Minuli mjesec maj, u kojem smo obilježili i Majčin dan, ostat će upamćen po hrvatskom političkom nonsensu, ali i novom predizbornom triku. Počelo je prije dvadesetak dana, za posjete predsjednice Vlade Jadranke Kosor riječkom HDZ-u u svrhu jače predizborne mobilizacije tamošnjih uspavanih članova. “Zajedno još jači, odlučniji i hrabriji idemo na izbore, ali i u borbu protiv kriminala i korupcije”, zaključak je HDZ-ovaca s tog sastanka.

A onda, posve neuobičajen, gotovo hipijevski prizor, posebno najavljen i na državnoj dalekovidnici: na izlasku iz središnjice stranke premijerku su dočekali pripadnici Foruma mladih SDP-a i najljubaznije je zatražili da do kraja mjeseca napokon otvori cestu D 404, godinama mrtvi kapital koji je od strateškog značaja za riječku luku. “Hoću, napravit ću to!” uzviknula je premijerka s majčinskim osjećajima i srdačno se rukovala s forumašima.

I zaista, rečeno-učinjeno, i to predzadnjeg dana sunčanog maja. Tako je od početka radova do otvorenja prometnice dužine samo 3,5 kilometra proteklo ukupno osam godina, iako smo već onda imali novac Svjetske banke na raspolaganju.

Zašto baš sada? Pa bliže se izbori, jasno. Prikupljaju se politički bodovi. Sjetimo se samo da su se za mandata bivšeg premijera Sanadera triput otvarali radovi na izgradnji Pelješkog mosta i – pametnom dosta. A bio je, kao što je to opjevao pokojni Sergio Blažić Đoser, “Prekrasan Majčin dan”.

Dragan Grozdanić

BDP pao 0,9 posto, Vlada šuti

Idemo dolje!

Bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju ove godine realno je manji za 0,9 posto u odnosu na isto tromjesečje 2010. godine, hladno je objavio Državni zavod za statistiku, a još hladnije prenijeli domaći mediji, koji su još prošle godine zbog takvih pokazatelja dizali paniku.

No u sadašnjem minoriziranju ove vijesti ne treba tražiti nikakvu zavjeru s vladajućom strankom, riječ je naprosto o novinarskom umoru: više nije vijest kada BDP pada, već kada raste, a to se od konca 2008. dogodilo samo jednom, u trećem kvartalu prošle godine, kada je porastao za 0,3 posto.

“Mislim da je dobro što nakon šest uzastopnih tromjesečja pada možemo reći da je početak rasta BDP-a u trećem tromjesečju zaista dokaz da smo definitivno počeli plivati prema izlasku iz krize i da su to prvi, ali dobri pokazatelji”, kazala je tada premijerka Jadranka Kosor, od čije Vlade, pa čak ni od ministra gospodarstva Đure Popijača, danas kada ponovno tonemo – ni slova. Stoga ćemo se u ovom teškom času još malo prisjetiti njenih tadašnjih ohrabrujućih riječi.

Kosor je sigurna da će u idućoj godini, kako je Vlada najavljivala pri donošenju proračuna, rast biti 1,5 posto, godinu poslije dva posto i zatim 2,5 posto. Predsjednica Vlade rekla je kako je i dalje uvjerena da rast BDP-a u idućoj godini može biti i veći bude li pokrenuta većina investicijskih projekata.

“Mislim da nas ovaj trenutak treba ohrabriti – to je malen rast, to je prvi znak, to je prva kaplja u tom moru – ali nas treba ohrabriti da zapnemo, prije svega u provedbi programa gospodarskog oporavka. To je ključ, kao što govori Svjetska banka i MMF i mnogi drugi, da ga provedemo do kraja”, poručila je Jadranka Kosor. N. Bajto

Kratko & jasno

Ingrid Antičević-Marinović, SDP

HDZ hapsi bezazlenu mladež

Kako ocjenjujete najnoviju akciju HDZ-a oko zakonskog tretmana lakih droga u Hrvatskoj? Prvo je nadležna radna skupina predložila dekriminalizaciju, a onda je HDZ – koji tobože nema veze s njom – dreknuo da za to nema šanse?

– Uvjerena sam da se ponovno radi o tzv. spinu, jer ta radna skupina nipošto ne djeluje nezavisno od izvršne vlasti. HDZ-u je trebao povod da opet kako-tako potegne temu lakih droga, na neodgovoran i paušalan način, kako to oduvijek radi. A bliže se izbori, kao što znamo, pa mu nije lako birati sredstva za kampanju.

Kada kažete “neodgovoran i paušalan način”, mislite na posljedice politike HDZ-a u tome području?

– Svakako, budući da su još prije 13 godina uveli samo posjedovanje malih količina droge u Kazneni zakon, baš kad je razotkriveno pod čijim se visokim pokroviteljstvom uopće raspačava droga na domaćem crnom tržištu. HDZ se protiv te pošasti borio tako što je hvatao žrtve i slao pretežno bezazlenu mladež u zatvore kao svojevrsne škole kriminala, među okorjele učitelje. Nije se za čuditi što je u međuvremenu došlo do urušavanja penalnog sustava, sa 200 posto više kažnjenih zatvorom negoli u zatvorima ima mjesta.

Nemojte tako, pa premijerka Jadranka Kosor je baš neki dan otvorila nove, moderne zatvorske kapacitete u Glini.

– Pa, baš lijepo od nje, no dosta su oni eksploatirali politikantski odnos gdje krupni pljačkaši dobivaju isto koliko i studenti kojima se u džepu nađe pola tablete nekog opijata. Ne kažem da je to s lakim drogama društveno poželjno ponašanje, nego da bi se u javnom interesu trebalo ići k praktičnim rješenjima, da se problem odblokira, a ne potencira. Ovako se u konačnici štiti narkomafija kao pravi krivac, a pogotovo nikome u HDZ-u ne pada na pamet da u kazneno zakonodavstvo već jednom uvede i kazneno djelo upravljačkih struktura – zna se zašto.

Igor Lasić