Listići bez imena predlagača

Organizacije nacionalnih manjina imaju brojne primjedbe na dosadašnji tok priprema za izbore za manjinsku samoupravu koji će se održati 10. jula. Neke od njih mogle su se čuti i na nedavnoj sjednici Savjeta za nacionalne manjine, čiji su članovi nadležnim državnim organima predložili rješenja koja bi, kako smatraju, omogućila uspješnije izbore.

– Pripadnike manjina najviše zbunjuje što uz po abecedi poredana imena kandidata za vijeća i predstavnike nisu ispisana imena predlagača. Zbog toga smo na sjednici Savjeta od Državnog izbornog povjerenstva i Ministarstva uprave zatražili da se barem na glasačkim listićima uz imena kandidata abecednim redom napiše i ime predlagača, što dosad nije bio slučaj – rekao je potpredsjednik Savjeta Nikola Mak.

Uloga medija

Mnogi predstavnici manjina ističu da birači, iako će pred biračkim mjestima biti istaknute liste kandidata i organizacija koje su ih predlagale, neće od toga imati pretjerane koristi jer mnoge kandidate ne poznaju, pogotovo ako su pred njima listići sa 70 ili 80 imena.

Članovi Savjeta zatražili su i da se svi pripadnici manjina – bilo da su kandidati, bilo da žele birati – mogu slobodno izjašnjavati i biti uvedeni u popise birača. Rok za sve izmjene u popisima birača je 25. jun.

– Savjet je osigurao sredstva za izbornu propagandu i tako se, uz pojedina glasila nacionalnih manjina, dosad jedini aktivno uključio u planiranje predstojećih izbora. Nevladine udruge STINA i GONG dobile su 250.000 kuna da bi putem lokalnih sredstava informiranja animirale pripadnike manjina da se kandidiraju, a onda i u što većem broju izađu na izbore – rekao je Mak i ukazao na potrebu da lokalni i drugi mediji obave svoju informativnu ulogu kako se ne bi ponovila situacija iz proteklih izbora, kada je odaziv pripadnika manjina bio relativno mali.

– I lokalne vlasti trebaju shvatiti da je manjinska samouprava dio njihove samouprave i da se i oni moraju angažirati oko ovih izbora jer je to i njihova briga – dodao je Mak.

Procedura ne prolazi bez prigovora, o kojima razgovaramo sa Zorislavom Hamom, članom DIP-a iz redova nacionalnih manjina.

– Kandidiranje je završeno i objavljene su izborne liste, pri čemu je na županijskoj razini bilo 25 prigovora, od čega smo tri prihvatili. Tri su prigovora, od 37, prihvaćena i na gradskoj i općinskoj razini. Neki od odbijenih podnositelja prigovora najavili su tužbu Ustavnom sudu – rekao je Ham, dodavši da je najviše prigovora bilo iz srpskih redova.

Prigovor SNV-a

Bilo je pokušaja da se ospore kandidatske liste SNV-a, ali je DIP to odbio, ističući da SNV ima pravo kandidiranja. DIP je prihvatio prigovor SNV-a da su na listi kandidata Zajednice Srba u Primorsko-goranskoj županiji i šestorica kandidata koji nisu upisani kao Srbi, pa su oni, osim jednoga kome je postupak bio u tijeku, skinuti s liste.

Osporavanje legitimiteta članovima SNV-a da se kandidiraju za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, a što su pokušali neki pojedinci, Ratko Gajica naziva vrlo štetnim i dodaje da je to rezultat prijašnjih nesuglasica.

– Negiranjem prava kandidature na nekorektan se način želi ojačati pozicija druge strane, što nije u interesu Srba u Hrvatskoj – smatra Gajica.

Ističući da u međuvremenu nije bilo novih prigovora, Zorislav Ham dodaje da zaključak Savjeta o upisivanju imena predlagača DIP sam po sebi ne može provesti.

– Uvrštavanje naziva predlagatelja na listiće ne može nam naložiti Ministarstvo uprave nego samo Ustavni sud, što sam i rekao na sjednici Savjeta, sugerirajući da se s tim zahtjevom obrate njima – kaže Ham, dodajući da zakonodavstvo za manjinske izbore ne predviđa da osobe koje će na dan glasanja biti odsutne iz svojih mjesta prebivališta mogu glasati negdje drugdje.

Neozbiljni izbori u krivo vrijeme

Što o manjinskim izborima misle pojedini manjinski predstavnici? Predstavnik Albanaca, Baškim Šehu iz Pule, ne može prežaliti što su izbori u julu.

– Ljeto je vrijeme kada manjine, pogotovo albanska, žive punom parom, tako da će se na izbore odazvati mali broj ljudi, baš kao što je bilo i ranije. Bolje bi bilo da se izbori održavaju tokom jeseni i zime, jer bi odaziv bio veći – kaže Šehu.

– Iako se biraju samoupravna manjinska tijela koja imaju značajne ovlasti u domeni pitanja manjina, manjinski će izbori biti neozbiljni sve dok se ne donese poseban zakon s kompletnom procedurom, od izborne promidžbe do financiranja, koji će omogućiti da bar jedna trećina pripadnika manjina izađe na izbore – smatra zastupnik Talijana Furio Radin.

Provjerite svoju pripadnost

SNV je predložio listu kandidata za vijeća u 18 županija i Gradu Zagrebu, a u Međimurskoj županiji ima kandidatkinju za predstavnicu – kaže Boris Milošević, pravnik u SNV-u, ističući da svaka lista ima 25 kandidata, što je ukupno 475 kandidata. SNV ima svoje kandidate za gradska vijeća gradova i općina.

– Nastojali smo na liste ubaciti što više žena, mladih i intelektualaca – ističu u SNV-u i dodaju da na listama uz predstavnike koji su se svojim dosadašnjim radom i uspjesima dokazali u unapređenju položaja Srba u Hrvatskoj ima i istaknutih imena iz javnog života.

– Da bi glasali, građani moraju biti upisani kao pripadnici nacionalne manjine. Zato svaki građanin ima pravo pregledati popis birača i tražiti upis, dopunu ili ispravak, za što se zahtjev može podnijeti do 25. juna – tumači Milošević i dodaje da se zainteresirani mogu direktno obratiti ovlaštenom službeniku za vođenje popisa birača, telefonom ili pisanim podneskom kod nadležnog matičnog ureda.

– Pisani podnesci mogu se upućivati poštom ili faksom, a izjava o nacionalnosti ili mijenjanju tog podatka uzima se zapisnički pred ovlaštenim službenikom nadležnog ureda ili u najbližem matičnom uredu.