Pokrajine

Ambasador Srbije Stanimir Vukićević posjetio gospodarsku zonu Kukuzovac

Sinj otvoren srpskom kapitalu

Sinj treba biti primjer kako se može ostvariti srpsko-hrvatski suživot ondje gdje srpska etnička zajednica nema ama baš nikakvih problema, kazao je ambasador Vukićević, koji je sutradan posjetio i Beli Manastir

Nedavni posjet ambasadora Srbije u Hrvatskoj Stanimira Vukićevića Sinju, na poziv gradonačelnika Ivice Glavana, imao je za cilj otvaranje sinjske poduzetničke zone za moguće investitore iz Srbije i poticanje gospodarske suradnje između dviju zemalja. Poseban interes  ambasadora je i gradnja velike mljekare, koju financira investicijski fond Salford sa sjedištem u Beogradu.

– Ovaj je posjet primarno gospodarski. Izgradnjom mljekare Mils, za koju je već izdana lokacijska dozvola, otvaraju se mogućnosti i za korištenje drugih gospodarskih potencijala. Tako će pripadnici srpske etničke zajednice u cetinskom kraju moći stupiti u kooperantske odnose s budućom mljekarom i putem stočarstva osigurati samozapošljavanje. Ulaskom u Europsku uniju stvorit će se na našem području još veće mogućnosti i drugi oblici gospodarske suradnje Hrvatske i Srbije u oba pravca – istakao je domaćin, gradonačelnik Glavan.

Vukićević, koji je prvi put posjetio viteški sinjski kraj, izrazio je zadovoljstvo što je posjetio Sinj i upoznao se s gospodarskim potencijalima u kojima poduzetnici iz Srbije mogu naći svoj poslovni interes.

Pozitivni potencijali

– Uvjerio sam se da su potencijali sinjske zone itekako pozitivni te se nadam da će kapital iz Srbije biti uložen u to područje. Sada moramo raditi na stvaranju uslova za realizaciju gospodarskih programa u obostranom interesu. Vjerujem u skore konkretne rezultate – rekao je Vukićević i osvrnuo se na položaj srpske zajednice koja je u tom gradu malobrojna, s ukupno 176 izjašnjenih Srba, odnosno svega 0,76 posto stanovništva. – Primjer Sinja treba biti primjer drugima kako se može ostvariti srpsko-hrvatski suživot ondje gdje srpska etnička zajednica nema ama baš nikakvih problema – naglasio je Vukićević.

Za srpsku zajednicu Sinja dolazak Ambasadora Srbije bio je važan dan. – Ovaj susret, kojem je prisustvovalo i nekoliko pripadnika naše zajednice, bio je izuzetno značajan ne samo za pozitivnu gospodarsku razmjenu, koja bi našim ljudima dobro došla, nego i za moralno jačanje naše male zajednice u Sinju – istakao je jedan od domaćina, predstavnik srpske nacionalne manjine Dušan Stojanac.

Dan kasnije, 16 juna, Vukićević je posjetio i Beli Manastir, gdje ga je primio gradonačelnik Ivan Doboš: njihovu su razgovoru prisustvovali i generalni konzul Srbije u Vukovaru Živorad Simić, gradonačelnik Sombora Nemanja Delić i zamjenik belomanastirskog gradonačelnika Predrag Stojanović.

Prekogranična suradnja

Iako je razgovor bio zatvoren za novinare, ambasador Vukićević je u obraćanju medijima rekao kako je jedan od ciljeva posjeta bio da se sagledaju privredne mogućnosti prekogranične suradnje. Ocjenjujući te mogućnosti, Vukićević je izrazio zadovoljstvo što se suradnja jako dobro razvija i daje rezultate. – S političkog aspekta najvažnije je što suradnja briše hipoteke prošlosti te što je orijentirana na pozitivnu budućnost – rekao je Vukićević.

Srbijanska delegacije posjetila je Dječji vrtić “Cvrčak” i djecu iz srpske grupe, a potom i pravoslavnu crkvu Sv. Arhangela Mihajla, gdje se zadržala u kratkom razgovoru sa svećenicima. – Prioritetni nam je zadatak dovršetak kulturnog doma Srba, mjesta koje će biti okrilje za sve srpske organizacije ne samo na području grada. Nažalost, ono na čemu mi ne možemo poraditi, to mora srpska zajednica, mogućnost je da se iskoriste sva prava koja hrvatski Ustav i država pružaju nacionalnim manjinama, a posebno srpskoj, i mislim da je to jedan dugoročni zadatak koji srpska zajednica mora iskoristiti – mišljenja je gradonačelnik Doboš.

Govoreći o značenju društvene prostorije pod krovom srpskog kulturnog centra u izgradnji, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u Belom Manastiru Predrag Stojanović rekao je kako tim projektom, za koji je Ministarstvo za dijasporu Srbije osiguralo 170.000 dinara, gotovo 3.000 Srba dobiva priliku za druženje.

Paulina Arbutina

Zoran Popović

Nemogući uvjeti rada Vijeća srpske nacionalne manjine u Vojniću

Ignorirani do zadnje kune

Čini mi se da su vijeća samo fasada za ionako vrlo trošnu zgradu lokalne samouprave. Kod donošenja općinskog Statuta nije prihvaćen nijedan naš prijedlog, kaže Jovo Garojević, predsjednik VSNM-a Općine Vojnić

Pri kraju je drugi saziv Vijeća srpske nacionalne manjine u Karlovačkoj županiji, a izrečeno je dosta kritika na na rad VSNM-a Općine Vojnić. Tim smo povodom razgovarali s dosadašnjim predsjednikom VSNM-a Jovom Garojevićem, koji je razočaran Zakonom o pravima nacionalnih manjina, njegovom provedbom, suradnjom s lokalnim organima vlasti i nezainteresiranošću pripadnika srpske zajednice za bolje sutra.

– Možda je onaj koji je zamislio vijeća nacionalnih manjina imao dobre namjere, ali njihovo postojanje nije opravdalo ideju. Ime zvuči važno, misli se da je to nešto gdje se  odlučuje, ali je stvarnost sasvim drugačija. Čini mi se da je to samo fasada za ionako vrlo trošnu zgradu lokalne samouprave. Taj položaj lažne važnosti najbolje objašnjava jedan stavak iz Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama: VNM-i su savjetodavno tijelo, mogu predlagati što hoće, ali oni kojima je nešto predloženo ne moraju te prijedloge prihvatiti. Baš se tako i ponašaju predstavnici lokalnih vlasti. Mislio sam da će nas deset izabranih bar nešto učiniti za očuvanje nacionalnog identiteta. Kod donošenja općinskog Statuta nije prihvaćena nijedna naša primjedba i prijedlog. Nije pomoglo ni obraćanje Ministarstvu uprave i Savjetu za nacionalne manjine – kaže Garojević, predsjednik VSNM-a Općine Vojnić.

Dodaje da je žalosno što svi traže da se Vijeće svrstava uz određenu političku stranku ili ljude na vlasti, kako bi mogli računati na nekakvu novčanu pomoć. Za četiri godine rada VSNM-a, tvrdi Garojević, nikada nije bio pozvan na bilo kakav dogovor ili razgovor, a promijenila su se tri načelnika općine. Svi prijedlozi VSNM-a ostali su bez odgovora. U Vojniću je u imenima ulica izbrisan svaki trag srpskog postojanja, kaže Garojević, pa je predloženo da se bar tri ulice nazovu po Nikoli Tesli, Savi Mrkljaju i Vladanu Desnici, ali prijedlog nikada nije došao na dnevni red Općinskog vijeća.

– Da bi Vijeće bilo što uradilo i moglo normalno funkcionirati, mora imati novca, koji, prema zakonu, daje lokalna samouprava: planiraju deset do petnaest hiljada kuna, a onda ga daju kada hoće i koliko hoće. Za protekle četiri godine dobili smo manje od deset hiljada kuna od planiranih pedeset. Više od lokalne samouprave pomagalo nam je Županijsko vijeće

SNM-a. Na nekoliko tribina o najvažnijim pitanjima koje smo organizirali predstavnici vlasti se nisu odazivali, ali ni ljudi izabrani u Vijeće nisu opravdali svoj izbor, jer nisu dolazili na sastanke. To je donekle i razumljivo, jer im nismo mogli nadoknađivati troškove puta i sjednica, na što po zakonu imaju pravo. Za ovu kalendarsku godinu nismo dosad dobili

nijedne kune – kaže Garojević.

Branko Eremić, načelnik općine Vojnić, kaže da su sredstva iz državnog budžeta Općini za ovu godinu smanjena za više od milijun kuna i da tu leži glavni problem zašto manjinska vijeća, ali i brojne druge institucije ove godine ne mogu dobiti predviđeni novac.

M. Cimeša

Obilježen 20. jun, Svjetski dan izbjeglica

I jedan izbjeglica je previše

UNHCR nastavlja u regiji pružati pomoć za oko 60.000 izbjeglica iz Hrvatske koje se žele vratiti ili integrirati, rekao je šef UNHCR-a u Hrvatskoj Terence Pike

Nizom akcija Predstavništvo UNHCR-a u Hrvatskoj i njihovi partneri obilježili su u Kinu Europa 20. jun, Svjetski dan izbjeglica. Podsjetivši na Konvenciju o statusu izbjeglica iz 1951., šef UNHCR-a u Hrvatskoj Terence Pike istaknuo je da je nasilje razlog raseljenosti više od 43 milijuna ljudi u svijetu. – Evropa više nije dom za većinu njih, jer i pored uvjeravanja pojedinih populističkih političara za oko 80 posto brinu zemlje u razvoju, a ne one razvijene – rekao je Pike na predstavljanju dokumentarnog filma “Sierra Leone’s Refugee All Stars” o šestero muzičara iz te građanskim ratom rasturene zemlje koji su osnovali bend dok su živjeli u izbjegličkom kampu u Gvineji i koncertima dizali moral svojim supatnicima.

– Od početka rata 1991., što se Hrvatske tiče, UNHCR je pomogao oko 550.000 interno raseljenih osoba i 403.000 izbjeglica. Oko 132.000 ljudi dobrovoljno se vratilo iz susjednih zemalja u Hrvatsku, a 47.000 izbjeglica preseljeno je u neku treću zemlju. UNHCR u regiji nastavlja pružati pomoć za oko 60.000 izbjeglica iz Hrvatske koje se žele vratiti ili integrirati – rekao je Pike, ističući da se lani svojim kućama u svijetu vratilo manje od 200.000 izbjeglica, kao i da je više od milijun njih po kampovima ili improviziranim naseljima.

– Sredinom mjeseca pokrenuta je šestomjesečna kampanja “1 je previše”, čiji je cilj apelirati na javnost da svaki pojedinac napravi bar jednu stvar kako bi olakšao izbjegličku situaciju – kaže portparol UNHCR-a Dorijan Klasnić, koji dodaje da će u okviru te akcije na javnim lokacijama u najvećim hrvatskim gradovima i mjestima u povratničkim područjima biti postavljeni prigodni plakati koji ističu kako je i jedna osoba u tom ranjivom položaju previše i kako je svaki iskaz solidarnosti visoko vrijedan.

Klasnić je rekao i da je Nordijska privredna komora u suradnji s UNHCR-om pripremila  Midsummer Celebration, čiji je cilj pomoći djeci iz Korenice: dio prihoda donirat će se  Astronomskom društvu Korenica, koje je uz unapređenje astronomije i prirodnih nauka uključeno u rad s učenicima.

Tome treba dodati i Dan zajednice, u organizaciji Veleposlanstva Australije u Hrvatskoj i podršku UNHCR-a, na kojem su udruženja “Nit” iz Korenica, “Tara” iz Ličkog Petrovog Sela, “Dinarka” iz Knina, “Prospero” iz Gračaca i “Gord” iz Dalja – korisnici Programa izravne pomoći Vlade Australije – u Centru Kaptol predstavila svoje proizvode, prije svega tkane i pletene ručne radove i keramiku. – Program naše Vlade provođen od 2009. do ove godine osigurava humanitarnu pomoć i podršku malim razvojnim projektima nevladinih organizacija i udruženja s ratom pogođenih područja – kaže australska ambasadorica Beverly Mercer, dodajući da je svaka udruga dobila po 25.000 kuna i ističući da je australska Vlada davala pomoć i pojedincima teškog imovnog stanja.

N. Jovanović

Zaustavljen na granici Republike Srpske i Srbije

Uhapšen Mile Dakić

Dakić je u odsustvu osuđen na 20 godina zbog poticanja na ubojstvo trojice hrvatskih policajaca u Krnjaku

Prilikom povratka u Srbiju nakon banjalučkog naučnog skupa o ustaškom logoru u Jadovnom,  na graničnom prijelazu Rača između Republike Srpske i Srbije uhapšen je mr. sci.Mile Dakić (80), porijeklom iz Vojnića. On je, naime, u odsustvu osuđen na 20 godina zatvora zbog poticanja na ubojstvo trojice hrvatskih policajaca u Krnjaku, na raskršću ceste D-1 za Plitvice i odvojka za Vojnić 4. augusta 1991.

Dakić je u augustu 1995. u velikom egzodusu krajiških Srba sa svojom suprugom i maloljetnom kćeri izbjegao u Srbiju, gdje je kasnije dobio i državljanstvo i gdje od 1997. vodi udruženje za pomoć izbjeglicama i prognanicima iz Hrvatske. Županijski sud u Karlovcu za njim je, nakon donesene presude, raspisao tjeralicu još 1999. Dakić je porijeklom iz kordunskog sela Utinja, a bio je profesor u Karlovcu, upravnik Narodnog sveučilišta i direktor Memorijalnog parka Petrova gora. Od 1974. do 1987. bio je predsjednik Skupštine općine Vojnić. Potom postaje predsjednik Jugoslavenske samostalne demokratske stranke u Hrvatskoj te potpredsjednik Srpskog nacionalnog vijeća SAO Krajine 1990/1991. Osnivač je radio stanice Glas Petrove gore 1973. godine, a potom i RTV-a Petrova gora 1991. Od 1992. do 1995. bio je predsjednik Komisije za ratne zločine i zločine genocida Republike Srpske Krajine.

Iz Srbije je Dakić u Republiku Srpsku dosad bezbroj puta putovao bez ikakvih problema, pa će biti zanimljivo doznati zašto je baš sada uhapšen.

M. Cimeša

Beli Manastir za REKOM

Inicijativi za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o žrtvama ratova na prostoru bivše SFRJ (REKOM), za koju je kampanja započela 26. aprila ove godine, podršku su dosad dali predsjednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipović i Boris Tadić, crnogorski premijer Igor Lukšić i predsjednik Filip Vujanović, Europska komisija, Europski parlament, kao i brojne javne ličnosti u regiji.

Kampanja za osnivanje REKOM-a provodi se u više od 150 gradova širom Hrvatske i regije, a jedan od tih gradova je i Beli Manastir, u kojem su, uz brojne građane, inicijativu potpisali i vodeći ljudi lokalne vlasti.

Z. P.

Međudržavni susreti dramskih amatera u Pačetinu

MESDAM prštao nagradama

Manifestacija koju već deveti put organizuju Kulturno-umetničko društvo “Branko Radičević” iz Pačetina i Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” od ove godine ima i takmičarski karakter, pa je upriličena i podela nagrada kojima se želi podići kvalitet festivala

Ovogodišnji Međudržavni susreti dramskih amatera (MESDAM) u Pačetinu okupili su dosad najviše učesnika, amaterskih pozorišta i dramskih grupa, koje su osim iz obližnjih mesta poput Gaboša, Ivankova, Retkovaca i Županje stigle i iz  Slavonskog Broda, Šida, Bačke Palanke, Beočina i Bijeljine, ali i iz 400 kilometara dalekog Prijepolja.

Manifestacija koju već deveti put organizuju Kulturno-umetničko društvo “Branko Radičević” iz Pačetina i pododbor Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” od ove godine ima i takmičarski karakter, pa je poslednje dramske večeri nakon kolaž-predstave  u izvođenju studenata Slobomir univerziteta iz Bijeljine upriličena i podela nagrada.

– Želimo kvalitet i zbog toga smo odučili da MESDAM ubuduće bude takmičarski festival – kaže Đorđe Đaković, predsednik pačetinskog KUD-a.

Aničićev urnebes

Za  scenografiju je nagrađena predstava “Odumiranje” Dramske grupe KUD-a “Brile” iz Beočina, najbolje kostime imali su glumci Satiričkog kazališta mladih iz Slavonskog Broda u predstavi “Dekameron”, a kao najbolji reditelj nagrađen je Cvetin Aničić za predstavu “Želim da se oslobodim” Kulturno-obrazovnog centra iz Šida. Glumicom  festivala proglašena je Ratka Dujić iz Beočina, najbolji glumac bio je Silvio Stilinović iz Slavonskog Broda, a za najuspešnije mlade glumce proglašeni su Smiljana Žvaljić iz Bačke Palanke i Marko Sabljaković iz Retkovaca.

Sporedne uloge su najbolje odigrali Marko Debak iz Županje i Ivana Mandić iz Prijepolja. Posebno priznanje MESDAM-a dobila je glumica Neda Gligić iz Šida, a glumci predstave “Hamlet u selu Rastovci Donji” iz Županje osvojili su nagradu za najbolju kolektivnu igru.

Pačetinski dramski ansambl, koji je kao domaćin bio van konkurencije, otvorio je  festival premijerom urnebesne komedije “Kako se najlakše rešiti bračnog druga” u režiji Cvetina Aničića, mladog šidskog reditelja s kojim sarađuju poslednjih godina, a koja govori o košmaru dvoje ljudi pred stupanje u brak i problemima koji su ih zadesili nakon sudbonosnog “Da”. – Predstava je izuzetna, moram priznati. Pačetinci su već dokazani kao županijsko pa i hrvatsko amatersko pozorište, imaju iza sebe dobre rezultate, dobru igru, reditelja i glumce te izuzetnu publiku, što puno znači – kazao je Branko Puhek, reditelj iz Županje i predsednik Sabora amaterskih kazališta Slavonije i Baranje.

Osim s komedijom, reditelj Aničić se na pačetinskim dramskim susretima predstavio i društveno angažovanom predstavom svojih Šiđana “Želim da se oslobodim”, koja govori o nasilju nad ženama. – Predstava sadrži 12 priča o 12 ubijenih žena koje su dobile šansu da se vrate među žive da bi ispričale svoje priče i tako objasnile drugim ženama da o nasilju koje trpe trebaju govoriti za života jer ih posle niko neće čuti – kaže Aničić.

Odlične mogućnosti

Prvi put su na MESDAM-u nastupili članovi Amaterskog pozorišta mladih iz Prijepolja i to s predstavom “Iza kulisa” po motivima Majkla Frejna. – Ideja da dođemo u Pačetin potekla je od našeg reditelja Zorana Grujića, koji je ovamo i ranije dolazio s pozorištem iz Loznice. Kod nas je upravo završio festival amaterskih pozorišta Zapadne Srbije. Inače, Prijepolje ima tradiciju pozorišta više od 30 godina, imamo prekrasan Dom kulture s ozbiljnim scenama i pozornicom koja daje dosta mogućnosti – ispričao nam je Ibrahim Aličković, urednik programa Doma kulture u Prijepolju. Njegov kolega Vasko Mićević dodaje kako je na prvoj predstavi u Prijepolju 1980. kao glumac zaigrao i poznati košarkaš Vlade Divac, njihov zemljak.

Ovogodišnji MESDAM pratilo je oko hiljadu i po posetilaca, a Đorđe Ćurčić, zamenik vukovarsko-sremskog župana, obećao je dalju podršku ovoj manifestaciji koja se održava pod pokroviteljstvom Saveta za nacionalne manjine RH te uz pomoć Zajedničkog veća opština, Opštine Trpinja, Vukovarsko-sremske županije i Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” sa sedištem u Zagrebu.

Dragana Bošnjak

Enigmatski skup u Somboru

Bovanova kvaka

U Somboru je održana trinaesta Enigmatska kolonija, koja je imala i međunarodni karakter jer su na njoj, pored devetorice enigmata i dvije enigmatkinje iz Beograda, Crvenke, Kikinde, Novog Sada, Pančeva, Sombora i Surdulice, učestovala i dvojica enigmata iz Makedonije (Skoplje) i Hrvatske (Beli Manastir). Koloniju je organiziralo somborsko Enigmatsko društvo “Dr. Đorđe Natošević”.

U rješavanju zagonetki prvo mjesto osvojila je Sofija Necin, u superkvizovki i u sastavljanju zagonetki Slavko Bovan; njih dvoje bili su najbolji i u naslovnim anagramima. Ukupno najbolji učesnik Slavko Bovan iz Kikinde osvojio je putovanje u Prag. Pobjednici su nagrađeni i slikama somborskog umjetnika Srđana Bulata te knjigom “Kvaka je u malim tajnama” hrvatskog TV-novinara i enigmatičara Vjeke Hudolina.

J. N.

Treći Surduk-festival 2011

Gabi i romski virtuozi

Najveći broj posjetilaca festivala okupio se na koncertu Hladnog piva. Uz koncerte je održan i Međunarodni sajam vina, Dan otvorenih podruma i niz folklornih i umjetničkih programa

U baranjskoj općini Kneževi Vinogradi, nadaleko poznatoj po vinogradima i vinu, održan je treći Surduk-festival, ne samo najvažnija turističko-umjetnička manifestacija u Baranji nego i jedno od najposjećenijih vinskih događanja u Hrvatskoj, o čemu najbolje svjedoči nekoliko hiljada posjetilaca.

Trodnevno događanje i ove je godine obogaćeno raznim sadržajima, počevši od Međunarodnog sajma vina, preko Dana otvorenih podruma i koncerata vrhunskih etno, džez i rok muzičara, do folklornog programa te likovnih i fotografskih izložbi. Dane otvorenih podruma osmislili su baranjski vinari, a posjetitelji su – pomoću karte na kojoj su bili označeni podrumi – šetali od jednog do drugog i u autentičnom ambijentu degustirali vina uz tradicionalna baranjska jela, primjerice fiš, perkelt i grah.

Surduk-festival 2011 službeno je započeo otvaranjem izložbe “Baranja u očima baranjskih slikara” u Belom Manastiru. Dan kasnije održani su Međunarodni sajam vina u Kneževim Vinogradima i koncert Cubisma, a u Suzi je Radionica keramike “Astaloš” ugostila mlade glumce iz Belišća s predstavom “Družba Pere Kvržice”.

Najveća posjećenost bila je u subotu. U Kneževim Vinogradima održan je Sajam antikviteta s ugostiteljskom ponudom, a poslijepodne su gosti mogli uživati u folklornom programu, izložbi vinskih etiketa u Podrumima Belje, otvorenim podrumima u Karancu, Kamencu, Kotlini, Suzi, Zmajevcu i Batini. U večernjim satima uslijedilo je nekoliko koncerata, pa je tako u Batini zapjevala Gabi Novak uz Matija Dedić trio, u Suzi je restoran Piroš-čizma ugostio romske virtuoze, a Reformatski surduk u Zmajevcu okupio je najveći broj posjetilaca na koncertu Hladnog piva, koje je za taj nastup promijenilo ime u Hladno vino.

Bili su tu još i Kal, Cinkuši, Mošt Stage s DJ-evima i drugi. Surduk-festival završio je u nedjelju u Zlatnoj Gredi obilaskom pješačke staze, veslanjem u drvenim čamcima, jahanjem, radionicom izrade suvenira te muzičkim i plesnim radionicama.

J. Nedić

U Kneževim Vinogradima osnovan KUD “Živojnin Žiko Mandić”

Multikulti “Žika”

Predsjednica novog Društva Katarina Horvat odbacila je tvrdnju da ono favorizira Srbe riječima: “Ja sam Hrvatica i ovo će Društvo biti primjer kako treba izgledati suživot”

Baranjska folklorna scena bogatija je za još jedno kulturno-umjetničko društvo. Nakon više od dva desetljeća od prestanka rada KUD-a “Moša Pijade”, 17. juna osnovan je KUD “Živojin Žiko Mandić” iz Kneževih Vinograda. Osnivačkoj skupštini odazvali su se svi pozvani, pa se u jednom trenutku činilo da će u poprilično velikoj sali uzmanjkati stolica.

Među glavnim inicijatorima osnivanja Društva su članovi i rukovodstvo folklorne sekcije koja djeluje pod okriljem SKD-a “Prosvjeta”, pododbor Kneževi Vinogradi. Folklorna sekcija postala je u jednom trenutku pretijesna za sve zainteresirane, pa se pokazala potreba za osnivanjem Društva: to je bila inicijalna kapsula koja je podigla na noge i staro i mlado.

Na osnivačkoj je skupštini, nakon poduže besjede o liku i djelu Živojina Žike Mandića, nekadašnjeg predsjednika spomenutog Društva, bez ijednog glasa protiv prihvaćen Statut.

Za predsjednicu Društva izabrana je Katarina Horvat iz Kneževih Vinograda, a za voditelje folklorne i dramske sekcije te orkestra izabrani su Svetlana Žarković, Ljilja Malivuk i Vlado Dalmatin. Želja je da se jednoga dana osnuje i pjevačka te tamburaška sekcija. Prostorije Društva su u Glavnoj ulici 78, gdje su svi dobrodošli. – Moj primarni zadatak bit će  omasovljenje članstva, ponajprije mladih, koje ćemo na taj način pokrenuti i izvući iz kuća i kafića. Pokretanjem mladih, podići ćemo i nivo kulture u našoj sredini – izrazila je svoja očekivanja predsjednica Katarina Horvat.

I na kraju, ali ne manje važno: da na dnevnom redu nije bilo točke “Pitanja i prijedlozi”, osnivačka bi skupština protekla u više nego mirnoj atmosferi multikulturalne sredine živopisne općine Kneževi Vinogradi. Nažalost, za vrijeme te točke dnevnog reda novom je  rukovodstvu imputirano da je Društvo jednonacionalno i da favorizira pripadnike srpske zajednice, što je s gnušanjem odbačeno nakon riječi predsjednice Horvat: – Ja sam Hrvatica i ovo će Društvo biti primjer kako treba izgledati suživot.

Z. Popović

Kros RTS-a u dijaspori

Trči, trči “Cvrčak”

Dvadeset i petero učenika belomanastirske Osnovne škole “Dr. Franjo Tuđman” i šestoro djece iz srpske grupe Dječjeg vrtića “Cvrčak” pridružilo se po prvi put velikoj porodici srpskih zajednica širom Evrope koje organiziraju Kros RTS-a u dijaspori.

Mališani su istrčali kros kao da su ga mjesecima trenirali. Pod dirigentskom palicom predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Predraga Stojanovića za “čeličnu” disciplinu svakako su zaslužni i gradonačelnik Belog Manastira Ivan Doboš, njegov zamjenik Nikola Redžep te predstavnici drugih organizacija koji su kros pratili kao da u njemu učestvuju njihovi mališani.

Kako su bili na vrhu, među najboljima, u kampu u Negotinu boravit će od 25. jula do 3. juna Milan Nedić, Dragana Brnjevarac, Mirjana Banjanac, Jovan Milovanović i Dušan Ljubojević, za koje će se brinuti Borivoje Belić. Svi ostali nagrađeni su diplomom i čokoladom.

Z. P.

Inicijativa Srpske pravoslavne crkve

Veronaučni izletnici

Srpska pravoslavna crkvena opština Borovo povela je po prvi put na jednodnevni izlet 80 učenika petog, šestog i sedmog razreda Osnovne škole Borovo koji pohađaju časove veronauke. Nakon liturgije u hramu Uspenja presvete Bogorodice u Dalj-planini, za izletnike je organizovan ručak u Osijeku, a potom kupanje u Bizovačkim toplicama.

– Ideja Crkve je da ustanovimo godišnji odlazak na izlet i da to preraste u višednevni sabor srpske omladine po uzoru na onaj u Soko-gradu. Ove godine smo poveli decu Borova, a kasnije ćemo pozvati i decu iz drugih mesta te organizovati zajedničko druženje. Crkva je majka koja okuplja decu, danas oko  manastira ili kupališta, sutra oko škole ili igrališta – kaže prezviter Nenad Dragičević, jedan od organizatora izleta.

Direktor  borovske osnovne škole Tihomir Jakovljević kazao je kako je ova inicijativa spojila ugodno, korisno i duhovno.

D. B.

Stogodnjak (64)

24. 6. – 1. 7. 1911: “Danas je dan strašne kosovske tragedije, dan krvave bitke, u kojoj su satrveni plodovi vjekovnih napora naših pradjedova. Težina toga događaja osjeća se i danas i osjećat ćemo je dok nas bude…” stoji uz ostalo u kratkom uvodniku zagrebačkog “Srbobrana” u povodu Vidovdana.

 

* Mirko Košutić, sudac istražitelj u poznatom “veleizdajničkom procesu”, koji je najčešće na nezakonit način prikupljao dokaze protiv 53 osumnjičena Srba, našao se u iznenadnoj neprilici. Trebao je, kao docent, započeti predavanja na Zagrebačkom sveučilištu. Međutim, tome se žestoko usprotivila “hrvatska i srpska mladež, konstatirajući da Košutić nije dostojan da predaje na Sveučilištu”. Košutić je odustao pravdajući to – zdravstvenim razlozima!

 

* O jednom žbiru javljaju iz Beča u Zagreb. Povjerljiva vijest, naime, govori da poznati agent-provokator Đorđe Nastić, krunski svjedok optužnice u zagrebačkom “veleizdajničkom procesu”, piše – memoare! Neimenovani bečki izvor navodi da će Nastić u meomarima “čvrstim argumentima pobiti sve tvrdnje o navodnom krivotvorenju sudskih zapisnika u spomenutoj parnici”.

 

* Iz Beča još jedna vijest. U tamošnjem sanatoriju “Lev” poslije duže bolesti umro je

38-godišnji srijemski zemljoposjednik Radivoj Paunović, jedan od najugledniji članova Srpske samostalne stranke. Na posljednjim je izborima, kao kandidat te stranke, bio izabran za narodnog poslanika u nuštarskom kotaru. U obavijesti o njegovoj smrti još se navodi: “Paunović iza sebe ostavlja udovicu Martu, rođenu barunicu Rajačić, i petoro djece…”

 

* Neke novine iz tih dana bilježe i jednu neobičnu vijest iz sela Plavšanci, kraj Novigrada Podravskog. U tamošnjoj pravoslavnoj crkvi izvršio je samoubojstvo neki seoski kokošar, nakon što su ga mještani zatekli u krađi crkvenog novca. Kad je vidio da ne može umaći, popeo se na zvonik, sav ukradeni novac i svoju odjeću bacio na zemlju, a zatim se objesio o  crkveno uže. U ruci je držao samo ceduljicu na kojoj je pisalo kako se zove.

Đorđe Ličina