Posljednji dani za “Obraz” i “1389”

Neonacistička organizacija “Nacionalni stroj” napokon je zabranjena odlukom Ustavnog suda Srbije, nakon što je ta instanca ipak promijenila svoj stav da ne može zabranjivati organizacije koje nisu upisane u registar nevladinih udruga. To je, po ocjeni analitičara ali i predstavnika vlasti, ohrabrujući potez i dokaz – kako to kaže ministar policije Ivica Dačić – da država poštuje osnovne vrijednosti ravnopravnosti i antifašizma. Prema njemu, ta bi odluka imala još pozitivnije učinke da je donesena ranije, a policija teško može ispravljati propuste u sustavu vrijednosti, koji se “stvoren na pogrešan način, ne može pendrekom izbaciti iz glave”.

Zabrana ne liječi bolest

Odluka je teška, odgovorna i nužna, stav je zaštitnika građana Saše Jankovića, ali same zabrane neće biti dovoljne da se suštinski riješi problem ekstremizma koji ugrožava temeljne ljudske i društvene vrijednosti.

– Ne smijemo zaboraviti da zabrane nisu lijekovi za bolest nego za bol i da ne djeluju dugo – poručio je Janković nakon sudske zabrane, dodajući da sudovi i tužiteljstva ne mogu nadomjestiti nedostatak kulture poštivanja ljudskih prava, a krajnji rezultat je ekstremizam. Ljudska prava su, po njemu, za mnoge građane apstraktan i pomalo nametnut koncept koji suštinski ne poznaju, a ne skup praktičnih jamstava za kvalitetan i dostojanstven život, sazdan od poštovanja sebe i drugih.

– Mladima ne treba savjet preko reklamnog plakata o tome što je dobro, nego konkretna mogućnost da nešto dobro i lijepo nauče, time se bave i od toga normalno žive, i to ne samo ako se učlane u podmladak neke stranke. Tada će zabrane postati prošlost – zaključuje Janković.

Odluku Ustavnog suda pozitivno je ocijenio i povjesničar Nikola Samardžić, no on je vidi kao posljedicu “političkog dogovora”. Po njemu, jedan od uzroka ekstremizma je medijska propaganda, koja ide na ruku rasizmu, šovinizmu i teorijama zavjere.

Učenje na greškama

Kako god, nakon “Nacionalnog stroja” na redu su i druge neonacističke organizacije. Pred Ustavnim sudom već su pokrenuti postupci za zabranu u registru nevladinih udruga uredno registriranih Udruženja građana “Otačastveni pokret Obraz” i Udruženja građana “1389”. O njima bi Sud, kako je najavljeno, trebao raspravljati najkasnije tijekom srpnja.

Iako se svi slažu da represija i zabrane nisu najbolje metode za rješavanje problema nasilja i ekstremizma koji u Srbiji posljednjih godina bujaju, to je ipak nekakav početak. Kad se tome doda i efikasno postupanje policije kad su prije desetak dana, iskoristivši radikalski prosvjed zbog uhićenja haškog optuženika Ratka Mladića, skupine navijača i pripadnika upravo tih desničarskih i neonacističkih organizacija divljale po Beogradu (dva-tri dana i po Novom Sadu), čini se da su vlasti ipak ponešto naučile. Njih je, po policijskim procjenama, bilo dvjestotinjak; tek nešto manje od tog broja privedeno je u policiju iste noći i idućega dana.