Balkan prolaz

REVDA

Revda Hrustić se 11. jula 1995, zajedno sa svoje tri kćeri, uspjela probiti iz Srebrenice, nakon što je Vojska Republike Srpske, pod komandom nedavno uhapšenog generala Ratka Mladića, preplavila taj gradić, koji je bio pod formalnom zaštitom holandskog bataljona UN-a. Njen muž Azem nije bio te sreće. Njemu se, nakon što su ga zarobili pripadnici VRS-a, izgubio svaki trag, sve dok dijelovi njegovog skeleta nisu bili pronađeni u jednoj od sekundarnih masovnih grobnica u okolini Zvornika. Revda Hrustić je 11. jula u zemlju spustila tek šaku kostiju svoga muža. Nakon pogubljenja, Azem je bio sahranjen u masovnu grobnicu, koja je kasnije premještena u cilju prikrivanja razmjera pokolja. “Danas sahranjujemo samo kosti nogu i donju vilicu. To je sve što su pronašli”, kaže Revdina kći Elma.

Revda je sjedila na ivici rake iskopane za Azema, gledajući u zemlju koja se pod njenim nogama krunila u otvoreni grob. Čekala je da počne ceremonija kolektivne dženaze 613 žrtava srebreničkog genocida. “Čudno”, rekla je, “skoro da osjećam olakšanje što sam u prilici da ga sahranim nakon toliko godina traženja i nade. Bilo mu je samo 36 godina, nikada ga neću prežaliti. Ali sada barem znam gdje ga mogu posjetiti.”

U Potočarima je, zajedno sa Revdom, oko 30.000 ljudi također čekalo da počne ceremonija ukopa tokom prošle i ove godine identificiranih žrtava genocida. Najmlađa žrtva ukopana ove godine je 11-godišnji Nesib Muhić, dok je najstariji bio 82-godišnji Redžo Pudarić. Direktor Memorijalnog centra Potočari Mersed Smajlović rekao je da je ove godine ukopana i jedna žena – Nezira Ibišević. Do sada su u Potočarima sahranjene 4.524 žrtve, dok se 3.045 još uvijek smatra nestalim ili još čekaju identifikaciju.

NEGIRANJE

U Republici Srpskoj 11. juli je bio dan kao i svaki drugi, dok su ga Federacija BiH i Distrikt Brčko proglasili danom žalosti. Ukopu ubijenih Srebreničana nije prisustvovao srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, niti ijedan zvanični predstavnik Republike Srpske. Također, obilježavanju obljetnice srebreničkog genocida u Potočarima nije prisustvovao niko od čelnika Srbije, a izostalo je i bilo kakvo zvanično obilježavanje 11. jula u toj zemlji, zbog čega su se oglasili predstavnici srbijanske liberalne opozicije i stručnjaci. Oni su ocijenili da je odnos zvaničnog Beograda prema genocidu u Srebrenici češće iznuđen nego iskren, što ostavlja prostor da svoje stavove nesmetano iznose oni koji genocid otvoreno negiraju. Lider Socijaldemokratske unije Žarko Korać izjavio je da su predstavnici državnih organa izabrali da se prave da komemoracije nema. “Istovremeno su u javnosti sve glasniji oni koji brane glavnooptuženog za srebrenički genocid, Ratka Mladića. Tome u prilog govori i inicijativa dva desničarska pokreta, da se godišnjica masakra u Srebrenici obeležava kao dan oslobođenja tog grada, što iako je danima najavljivano, niko nije pokušao da spreči”, rekao je Korać.

PETROVDAN

Dan poslije dženaze i ukopa još 613 žrtava srebreničkog genocida u Srebrenici i Bratuncu, obilježeni su Petrovdanski dani. Služen je parastos za srpske vojnike poginule u Podrinju, uz prisustvo kompletnog političko-vjerskog rukovodstva Republike Srpske. Ove godine nije bilo defiliranja pripadnika ravnogorskoga pokreta ni u Srebrenici niti u Bratuncu, a prijavljeno je nekoliko uhićenja onih koji su veličali lik i djelo Ratka Mladića. Parastos je služio vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, koji je pozvao na praštanje, ali i da “ne bude zaboravljeno sve što se dogodilo u posljednjem ratu”. On je istakao da pravi vjernici bilo koje vjere nikada ne bi ubijali civile – djecu i starce, kao što se događalo srpskom narodu u ovom kraju. Time je u organizaciji Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske obilježeno stradanje Srba ove regije kao “jedan od 18 najznačajnijih datuma iz novije srpske istorije”.

Parastosu su prisustvovali predsjednik RS-a Milorad Dodik, delegacije Narodne skupštine i Vlade RS-a, ambasadori Rusije i Srbije Aleksandar Bocan-Harčenko i Miroslav Sladović, zamjenik visokog predstavnika u BiH Kris Penet, delegacija srpskih članova zajedničkih organa BiH, te predstavnici boračkih i organizacija porodica žrtava. “Ne možemo prihvatiti selektivnu pravdu kako je bilo do sada, da je jedna – srpska strana za sve kriva, a da za ovolike srpske žrtve niko ne odgovara”, poručio je Milorad Dodik.

SFF

Ovogodišnji 17. Sarajevo film festival, koji počinje u petak, donijet će 205 igranih, dokumentarnih, kratkih i animiranih filmova. U Open Air programu bit će prikazano deset filmova u devet festivalskih dana, a ovaj program otvorit će 22. jula film “Le Havre” reditelja Akija Kaurismäkija, koji će sarajevskoj publici predstaviti glavni glumac filma André Wilms. SFF će biti zatvoren 30. jula projekcijom filma “Prtljag” Danisa Tanovića i filma “Čuvar” Johna Michaela McDonagha. U okviru Open Aira bit će prikazani filmovi “Orkestar” Pjera Žalice, “Ulaz za poslugu” Philippea Le Guayja, “Bilo jednom u Anadoliji” Nurija Bilgea Ceylana, “Imamo papu” Nannija Morettija, “Jane Eyre” Caryja Fukunaga, “Krv prašta” Joshue Marstona i “Melanholija” Larsa von Triera.

Susanne Bier, rediteljica filma “In a Better World”, gošća je 17. SFF-a, a najavljeno je prisustvo i brojnih drugih gostiju, a među njima su Nuri Bilge Ceylan, reditelja filma “Bilo jednom u Anadoliji”, Mohamed Diab, reditelj filma “Kairo 678”, Philippe Le Guay, reditelj filma “Ulaz za poslugu”, Saša Lošić, koautor filma “Orkestar” i reditelj tog filma Pjer Žalica, te glumica Charlotte Rampling. Filmovi će biti prikazivani na više lokacija u Sarajevu. Svjetsku premijeru imat će slovenski film “Piknik”, međunarodno-hrvatski film “Fleke” i turski “Polomljene školjke”, dok regionalne premijere očekuju albansko-grčko-francuski film “Amnestija”, bugarski “Ave”, austrijski “Disati”, rumunjski “Loverboy” i grčki “Protraćena mladost”. Van konkurencije svjetsku premijeru imat će crnogorski film “Posljednje poglavlje”.

CARINA

Makedonija je krenula putem Bosne i Hercegovine. Iako zakonski rok za izbor nove makedonske vlade, nakon prijevremenih parlamentarnih izbora koji su održani početkom juna, ističe 17. jula, u Skopju se još ne zna da li će mandatar Nikola Gruevski do kraja sedmice objaviti sastav i program nove makedonske vlade, premda je u više navrata najavljivano da će se to dogoditi početkom ove sedmice. Prema nezvaničnim informacijama skopskih medija, pregovori najvećih političkih formacija u makedonskom i albanskom političkom korpusu – VMRO-DPMNE i Demokratske unije za integraciju, DUI – zapali su u ćorsokak u vezi sa podjelom resora bezbjednosti i carine. DUI Alija Ahmetija traži da njihovi kadrovi rukovode Biroom za društvenu bezbjednost ili Upravu za obavještavanje i kontraobavještavanje, a VMRO-DPMNE se tome protivi. Na prijevremenim parlamentarnim izborima u Makedoniji održanim 5. jula, VMRO-DPMNE osvojio je 56 mandata, Socijaldemokratski savez Makedonije 42, DUI 15, Demokratska partija Albanaca osam i Nova demokratska partija dva poslanička mjesta.