Intrigator

Katran & perje

Duhovna fleksigurnost

Isus u špajzi

Spiritualno poduzetništvo pretrpjelo je udarac. Tvrtka Joshua velečasnog Zlatka Sudca prošlu je godinu završila u minusu od 435.000 kuna, što će vlasnika omesti u pokretanju duhovnog TV kanala. Kada se uzme u obzir da je godinu ranije Sudac zaradio tri milijuna kuna od prodaje knjiga i CD-ova, očito da kontroverznom karizmatiku nije pomogla ni spretna tržišna prilagodba na originalnu gospodarsku granu – duhovni dizajn.

U posljednje vrijeme velečasni se od aktivnosti uobičajenih za pop zvijezde preorijentirao na uređenje interijera frizerskih salona, restorana, hotela i obiteljskih vila. Tako je opredmetio naputak Europske unije o flexicurityju (fleksigurnosti) kojim se usmjerava ljude na doživotno učenje i promjenu zanimanja u slučaju propasti na svemoćnom tržištu.

Sudčev intimus Jakov Sedlar, najuspješniji svjetski filmski redatelj svih vremena nakon Eda Wooda, požalio se da mučenik u prošloj godini nije održao niti jednu duhovnu obnovu, jer ih je antitehnomenadžerska struja crkve brutalno zabranila. Takve su tečajeve domaći selebritiji – političari, pjevači, nevini optuženici za ratne zločine i Slaven Letica – hrpimice pohađali.

“Katran & perje” apelira na čitatelje da angažiraju velečasnog u dizajniranju interijera posvećenih stanovanju, slobodnom vremenu, ali i poslovnih prostora.

Imati sliku Isusa ili samog velečasnog Sudca kako levitira povrh vode, odnosno iznad sudopera, u špajzi ili iznad haube za hladnu trajnu, nameće se kao ultimativni must have ove sezone. Uskoro: aplikacija za iPhone sa Sudcem koji pleše i pjeva gospel te action man figurice s njegovim likom – kad ih dijete pritisne, krvare im stigme.

Petar Glodić

Udio manjina u lokalnoj samoupravi

Manjine trostruko podzastupljene u riječkoj upravi

Na području Primorsko-goranske županije ukupno je 36 jedinica lokalne samouprave, odnosno gradova i općina u kojima prema podacima iz 2009. godine radi 1.118 zaposlenika i namještenika, od čega je samo 19, dakle 1,7 posto, pripadnika srpske nacionalne manjine. Istovremeno je na području županije s više od 300.000 stanovnika Srba oko 16.000 ili više od pet posto. To znači da su Srbi u upravi trostruko podzastupljeni.

U Gradu Rijeci, gdje vlada SDP gradonačelnika Vojka Obersnela, zaposlena je ukupno 471 osoba, od toga 11 Srba, što je 2,23 posto, dok su u stanovništvu zastupljeni sa 7,36 posto. Još sedmero Srba zaposleno je u Vrbovskom, gdje živi više od 35 posto pripadnika ove manjine, što znači da na preostale 34 lokalne jedinice dolazi samo jedan njen pripadnik.

– Rekao bih da se i na ovim podacima vidi koliko smo mi multikulturna i multietnička sredina, kakvom se tako često političke elite u Rijeci busaju u prsa. U redu, ni u jednoj od jedinica, osim u Vrbovskom, ne postoji zakonska obveza zapošljavanja Srba jer ne prelaze 15 posto ukupnog stanovništva, ali s obzirom na ono što se javno proklamira, slika je u stvarnosti potpuno drukčija – kaže Milan Eraković, jedan od čelnika riječkog i primorsko-goranskog SDSS-a, dodajući kako je i njemu nepoznanica koliko je među zaposlenim Srbima mladih novozaposlenih, a koliko je riječ o ljudima koji na tim mjestima rade još iz vremena bivše države.

– Taj podatak ne znam precizno, ali dobro znam da se u Grad Rijeku valjda uopće ne može ući, zaposliti. Ma, javljaju se ljudi, školovani visokoobrazovani kadrovi na svu silu natječaja, ali ih Grad Rijeka ne želi zaposliti – tvrdi Eraković.

On napominje da, prema njemu dostupnim podacima, u regionalnoj upravi, odnosno upravnim odjelima Primorsko-goranske županije, u kojoj ukupno radi 171 zaposlenik i namještenik, kruh zarađuje ukupno sedmero Srba.

– I to vjerojatno samo zato što Županija ima obvezu zaposliti ih jer regionalna uprava mora zapošljavati manjine u svojim tijelima tamo gdje manjinaca ima više od pet posto. Za razliku od Rijeke, ovdje se posljednjih godina i zaposlilo nešto Srba, ali u pravilu su to članovi SDP-a pa su, dakle, oni svoje radno mjesto našli zahvaljujući stranačkoj, a ne manjinskoj pripadnosti – kaže Eraković.

Posebno se potužio zbog činjenice da Grad Rijeka svako vijeće nacionalne manjine, bez obzira na njenu brojnost, financira istim iznosom, pa tako Vijeće srpske nacionalne manjine, koja broji 9.000 ljudi, za programske troškove dobiva godišnje istih 40.000 kuna koliko i, primjerice, Vijeće crnogorske nacionalne manjine, koja u Rijeci broji 500 pripadnika.

Ernest Marinković

Nakon imenovanja prvog predsjednika uprave, HRT bruji o smjenama

Stipiću pakiraju da se pakira

Josip Popovac za “Novosti” kaže kako je neistinita informacija da je njegovo imenovanje za predsjednika uprave HRT-a bilo uvjetovano naredbom da se riješi ravnatelja HTV-a Mislava Stipića

Šuška se po hodnicima Hrvatske radiotelevizije kako će jedan od “dječaka iz Europskog doma” Mislav Stipić, aktualni v.d. ravnatelja HTV-a, uskoro napustiti nacionalnu dalekovidnicu, i to nedugo nakon što je na mjesto prvog predsjednika uprave HRT-a došao njegov bliski kolega Josip Popovac. Upitan o tome od strane “Novosti”, Popovac kaže kako je neistinita informacija da je njegovo osvajanje četverogodišnjeg mandata predsjednika uprave HRT-a bilo uvjetovano naredbom da se riješi Stipića, kako se govorka po Prisavlju.

Popovac oštro demantira da je bilo ikakve trgovine po tom pitanju. Ipak, na pitanje ostaje li Stipić na HRT-u, kaže kako “ne bi htio spekulirati ni o kakvim kadrovskim rješenjima”, napominjući da će se ravnatelji i glavni urednici na HRT-u birati javnim natječajem. Iako se čini da Popovac pere ruke od svoje intervencije u taj izbor, valja napomenuti da prema Poslovniku o radu Programskog vijeća HRT-a i Nadzornog odbora HRT-a, ta dva tijela članove Uprave HRT-a biraju na prijedlog predsjednika Uprave HRT-a, dakle Popovca. Uprava naime bira ravnatelje, a Programsko vijeće urednike na HRT-u.

Na naš upit Popovac je u startu zauzeo obrambeni stav pozivajući se na neizvjesnost trenutka, uz uputu kako “nema tu nikakvog mesa” sve do jeseni, kada će javni natječaj za ravnatelje i urednike biti raspisan.

Iznenađen pričama o svojem navodnom odlasku bio je, pak, sam Stipić, koji se na informaciju da mu neki pakiraju da “već pakira kovčege” samo nasmijao.

– Nisam ništa loše napravio da bih trebao otići, ali nisam se ni oženio za televiziju – kaže Stipić, pa dodaje da bi bilo žalosno da je netko uvjetovao Popovcu da će dići ruku za njega ako netko drugi ode. Ako je Popovcu netko to uvjetovao, onda je prekršio zakon i Statut HRT-a, smatra Stipić, navodeći kako mu je ipak jasno odakle bi glasine mogle poteći.

– Ja vjerujem da na HTV-u nisam omiljen jer je moja dužnost nadziranje budžeta. Na takvoj poziciji donosiš odluke zbog kojih postaješ nepopularan – objašnjava Stipić koji još, kaže, nije odlučio hoće li se kandidirati za ravnatelja ujesen.

Mislav Stipić svoj je put do HRT-a pronašao preko Europskog doma Hrvatska i Europskog pokreta Hrvatska, a tamo ga je, kaže priča, doveo Siniša Grgić, koji je nedavno podnio ostavku na članstvo u Programskom vijeću HRT-a zbog afere oko hotela Koločep, u kojoj je optužen za zloporabu položaja i ovlasti. Stipića je Grgić najprije uveo u Europski dom, a onda je Stipić predložio Saboru Sinišu Grgića u Programsko Vijeće HRT-a. Kada se Grgić progurao u Programsko vijeće, Stipić je ubrzo imenovan glavnim tajnikom HTV-a, a danas obnaša dužnost v.d. ravnatelja HTV-a. B. S.

Kolumnist “Večernjaka” promašio šest godina

Pavičićeva bijesna zabuna

Komentator “Večernjeg lista” Josip Pavičić početkom mjeseca žestoko se obrušio na izjave i stavove koje je poznati ratni i međuratni rukovodilac Dušan Dragosavac iznio o antifašističkoj borbi u Hrvatskoj i ustanku u Srbu 27. jula 1941. godine. Uz poveću dozu ličnog vrijeđanja, pozabavio se Dragosavčevim viđenjem onoga što se dešavalo u Boričevcu, hrvatskom selu u blizini Srba, koje je na početku ustanka sravnjeno sa zemljom u znak osvete, dajući svoju verziju u kojoj, dakako, nema ni riječi o onome što je do toga dovelo.

Svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali svakako je neoprostivo nečije izjave dovoditi u drugi vremenski kontekst, uz pogrešno navođenje izvora. Po Pavičiću, Dragosavac je kao 92-godišnji starac taj famozni intervju dao nedavno, baš uoči 70-godišnjice ustanka (ili genocida, kako ga Pavičić naziva) i to za internetsku stranicu “Prosvjete”.

Istina je da je razgovor objavljen na “Prosvjetinom” portalu, ali je odavno prenesen iz “Novosti”, u kojima ga je dolje potpisani novinar objavio još u maju 2005. godine. Dakle, Pavičić ga je mogao secirati znatno ranije, ali očito je bio toliko ushićen otkrićem antiprotivnih teza da je propustio ustanoviti kada je i gdje taj razgovor objavljen.

Nenad Jovanović

Prijava zbog Dnevnika 3 u kojem su Srbi spominjani kao ubojice, silovatelji i prevaranti

Togonal i Kukavica prošli na “etičkom”

Sedmeročlano etičko povjerenstvo HRT-a presudilo je da Mislav Togonal, voditelj urednik Dnevnika 3 i Vedran Kukavica, urednik istoga, nisu prekršili etički kodeks po prijavi koju je 4. srpnja podnijela Davorka Turk, realizatorica u Informativnom programu. Ona je u prijavi navela da spornim smatra obradu tema u četiri priloga objavljena 28. lipnja u Dnevniku 3, čije su dvije trećine bile “posvećene manjinama” na način da se Srbi pojavljuju kao agresori, ratne ubojice, silovatelji i prevaranti.

Realizatorica tendencioznim i senzacionalističkim ocjenjuje prilog o Draganu Paravinji, odnosno objavljivanje i način obrade pitanja njegova pripadništva “srpskim postrojbama”. Zamjera i jednostranu interpretaciju zbivanja koja se odnose na položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji u reportaži i razgovoru o prijavi za mogući govor mržnje na Prvoj srpskoj televiziji, a spornim smatra i najavu reportaže o zatvaranju prodavaonica Turbo limača, u kojoj je spomenuto kako se radi o “svojedobno pompozno najavljivanoj najvećoj srpskoj investiciji u Hrvatskoj”. U kontekstu cijelog Dnevnika 3 spornim je smatrala i prilog o suđenju bivšem guverneru Illinoisa Rodu Blagojevichu zbog korupcije, u kojem je kao  relevantna informacija navedeno njegovo srpsko porijeklo.

Obojica prijavljenih odbacili su navode iz prijave, koje su prije svega iščitali kao napad na slobodu medijske riječi. Tko je gledao sporni Dnevnik moći će sam zaključiti o čemu se zapravo radi, a ovdje možemo dodati da to nije bio prvi put da je Dnevnik 3 pred spavanje uznemirio gledatelje. D. Grozdanić

Kratko & jasno

Zoran Malenica, sociolog

Kerum je apsolutno nekompetentan

Kako komentirate ideju splitskog gradonačelnika Željka Keruma da se na Marjanu izgradi najveći kip Isusa na svijetu?

– To spada u nisku “genijalnih” ideja koje mu s vremena na vrijeme padaju na pamet. Prije godinu dana govorio je o velikim infrastrukturnim objektima koje bi trebalo napraviti u Splitu i okolici, kao što su tunel ispod Rive, most do Kaštela i tunel kroz Kozjak. Hipotetski, možda bi izgradnja velikog kipa Isusa mogla pripomoći da Split postane još zanimljivija turistička destinacija, pogotovo ako se ima u vidu činjenica da se u blizini nalazi Međugorje. No Kerumova ideja mi izgleda nerealna, a vjerojatno ju je izrekao iz političkih razloga predizborne naravi, a ne iz čvrstog uvjerenja da će se ona realizirati.

Također je planiran spomenik Franji Tuđmanu na Rivi?

– Treba reći da već postoji odluka Gradskog vijeća od prije nekoliko godina o tome da se Tuđmanov spomenik podigne na Trgu Hrvatske bratske zajednice, gdje je planirana izgradnja nove zgrade u kojoj bi bila smještena gradska uprava. Eventualno premještanje tog spomenika na Rivu izazvat će javnu raspravu i vjerojatno neslaganje o tome treba li na Rivi uopće postavljati bilo kakve spomenike. Međutim, Gradsko vijeće je na sjednici održanoj 8. srpnja ove godine ipak donijelo odluku o postavljanju Tuđmanova spomenika na Rivi. Osobno smatram da je prvotna odluka bila bolja.

Kakvo je vaše mišljenje o Željku Kerumu i njegovom radu?

– Moje mišljenje o Kerumu kao gradonačelniku nije se promijenilo u odnosu na vrijeme prije njegova izbora. Tvrdio sam da se na političko aktiviranje odlučio da lakše preživi vremena u kojima mu trgovački poslovi neće cvasti. U dvije godine mandata pokazao se apsolutno nekompetentnim za obavljanje funkcije gradonačelnika. Zapravo, moglo bi se reći da tu funkciju i ne obavlja redovito, nego je sebi dopustio da “smišlja” vizionarske ideje o razvoju Splita, kakva je i ova o Isusovu spomeniku.

Mirna Jasić