Izbori reda radi

Mali broj biračkih mjesta (u svakoj izbornoj jedinici po jedno), nepovoljan datum održavanja izbora (u jeku godišnjih odmora), izostanak medijske podrške, ignoriranje od strane jedinica lokalne samouprave i totalna nepoznanica tko će snositi troškove izborne promidžbe (mali broj jedinica lokalne samouprave i gotovo niti jedna jedinica regionalne samouprave nisu u svom proračunu planirale sredstva za manjinske izbore) glavne su karakteristike izbora za treći saziv manjinskih vijeća. Teret pripreme i organizacije izbora pao je na aktiviste manjinskih udruga, koje su bez dovoljno financijskih sredstava i organizacijskih mogućnosti. U brizi i odgovornosti za uspješno provođenje izbora usamljen je ostao Savjet za nacionalne manjine (SNM), koji se morao snaći kako da pronađe sredstva da bi manjinski aktivisti uspjeli iznijeti izbore.

Mali odaziv birača

– Savjet je još od prošle godine upozoravao Vladu na opasnost koja nam se upravo dogodila. Manjinski izbori pomiču se u sve nepovoljnije vrijeme. Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina sa svojom savjetodavnom funkcijom sastavni su dio lokalne i područne samouprave i njihov bi način biranja trebao biti po zakonu o izboru njihovih predstavničkih i izvršnih tijela, što bi imalo višestruki efekt za čitavo društvo. Tako bi izbori bili jeftiniji, apsolutno bi se povećala izlaznost pripadnika manjina, jer je na lokalnim izborima otvoreno  više od 40 posto biračkih mjesta, te bi se povećala afirmacija i značaj vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u njihovoj sredini – kaže predsjednik SNM-a Aleksandar Tolnauer, što su i prijedlozi koje Savjet ističe već niz godina.

Politički analitičar Davor Gjenero ističe da su vijeća konzultativna tijela lokalne i regionalne samouprave i da je bilo potrebno napraviti zakonsku promjenu koja bi omogućila istovremeni izbor članova vijeća manjinske samouprave s izborima za predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave.

– Razdvojenost ovih izbora umanjuju ne samo odaziv birača, nego i efekt legitimnosti izabranih manjinskih tijela za čiji izbor većinski narod neće ni znati da postoji. Dosadašnjom praksom izbora, jedinice lokalne samouprave nastavit će se i dalje komotno i, uvjetno rečeno, fiskalno neodgovorno odnositi prema manjinskim vijećnicima i predstavnicima. To je još jedan dodatni razlog disfunkcije manjinskih samouprava u Hrvatskoj, zbog čega su one materijalno i personalno potkapacitirane. Tijela manjinske samouprave su dio lokalne i regionalne samouprave i kao takva trebala bi biti financirana iz javnog novca svojih jedinica. Nažalost, to se ne dešava, pušteno je na slobodnu volju kako tko hoće, a Ministarstvo uprave, koje je nadležno za kontrolu djelovanja lokalne samouprave, vrlo restriktivno tumači svoje ovlasti kontrole provođenja zakona – u slučaju nefinanciranja izborne promidžbe i aktivnosti manjinske samouprave trebalo bi djelovati sankcijama, što dosad nije bio slučaj – objašnjava Gjenero.

Furio Radin, saborski zastupnik iz redova talijanske nacionalne manjine i predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ističe da su mnoge stvari od početka krivo postavljene i da država provodi ove izbore samo reda radi.

– Nema političke volje, društvenog senzibiliteta, izbornog zakona, nema novca za izbornu promidžbu, a kasnije i za djelovanje, osim za vijeća u Gradu Zagrebu, što sve dokazuje kako se država odnosi prema nacionalnim manjinama. Predlagali smo povezivanje izbora za manjinsku samoupravu s parlamentarnim izborima koji se trebaju održati ove godine, čime bi se povećao odaziv birača i smanjili troškovi, ali s time se nisu složili neki iz manjina, iz samo njima znanih razloga – kaže Radin, koji ne očekuje izlaznost birača veću od deset posto zbog čega će, kako kaže, izbori biti legalni, ali upitno je koliko će biti legitimni.

Mnogim pripadnicima nacionalnih manjina, a posebno najaktivnijim članovima koji dolaze iz starije populacije, zbog velike udaljenosti biračka mjesta bit će nepristupačna. Bez organiziranog prijevoza, ona će biti slabo posjećena. Jedini interes da na izbore izađe više od 13 posto birača, kolika je izlaznost zabilježena prije četiri godine, imaju manjinske udruge kao predlagači koje će, ukoliko imaju financijskih sredstava, pokušati na biračka mjesta dovesti što veći broj glasača.

– Od strane države i jedinica lokalne i regionalne samouprave sve je urađeno samo s jednim ciljem – da se izbori uspješno ne održe, a to znači da izostane veći odaziv pripadnika nacionalnih manjina. Takvi izbori koji samo zadovoljavaju formu nemaju smisla i nikome ne trebaju – smatra Radin i napominje da će to biti još jedna propuštena šansa za provođenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Oprez zbog EU-a

Zdenka Čuhnil, nezavisna zastupnica za češku i slovačku manjinu, kaže da datum održavanja izbora dovoljno govori koliko se uvažavaju prava manjina i koliko se ozbiljno shvaća manjinska samouprava.

– Izbori za vrijeme godišnjih odmora zasigurno su velika pogreška. Kako će se oni provesti, to nikoga nije briga. Novac će se potrošiti, a očekivanog rezultata neće biti. Iako smo pred trećim sazivom manjinskih vijeća, kao da smo na početku, jer smo još uvijek ponavljačka škola s uvijek istim greškama, koje vučemo od prvog mandata. Za ovih osam godina rada, manjine su mnogo toga naučile, ali, nažalost, nisu država i jedinice lokalne samouprave, koje nas ne žele za partnere i ograničavaju naše aktivnost, a od čije volje ovisi konzumacija naših prava – kaže Zdenka Čuhnil.

Tolnauer upozorava da su ovi manjinski izbori iznimno važni za budućnost manjinskih zajednica kada Hrvatska postane punopravna članica Evropske unije, jer će se tada mnoge stvari morati mijenjati.

– Ako na ovim izborima izlaznost bude niska, postoji realna opasnost da nadležni ospore i ukinu pravo izabrane manjinske samouprave pod opravdanjem da same manjine ne pokazuju interes i da je Hrvatska u Evropskoj uniji prerasla u građansko društvo. Ta je teza, naravno, potpuno kriva, ali ne i nemoguća – kaže Tolnauer.

Lutanje manjinskih samouprava

Davor Gjenero podsjeća na istraživanje o djelovanju manjinskih vijeća u prva dva mandata, koje je pokazalo da su manjinske samouprave previše stranački politizirane, a mnogo manje povezane s manjinskim civilnim društvom.

– Kada imate činjenicu da su prošla dva mandata u kojima manjinske samouprave ne znaju bi li se svele na kulturno-umjetnički amaterizam ili na alternativu vlasti, onda postoji realna opasnost da će se i treći mandat svesti na taj problem, koji će dovesti do daljnjeg delegitimiranja najboljeg sustava zaštite manjina u Hrvatskoj – kaže Gjenero.