Kruljenje sustava

Najnovija sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, čije je održavanje predložila premijerka Jadranka Kosor a prihvatio predsjednik Ivo Josipović, bit će treća u samo dva posljednja mjeseca. Nakon što je predsjednik prvu sazvao povodom postupanja policije u slučaju Linić a premijerka drugu na temu crnog kapitala u medijima, ovog je puta na dnevnom redu vojno-sigurnosni sustav: povod je hapšenje zapovjednika Hrvatske kopnene vojske, general pukovnika Mladena Kruljca.

Tako gusti niz sjednica najvišeg tijela sigurnosnog sustava države, ne gledamo li na njih kao na tek još jedan teren za predizborne političke okršaje, može značiti samo da je kompletan sustav Republike Hrvatske u katastrofalnom stanju, takvom da se o njemu počelo vijećati gotovo na tjednoj razini.

Predsjednik i vrhovni vojni zapovjednik Josipović donio je u nedjelju, na prijedlog načelnika Glavnog stožera general pukovnika Drage Lovrića i uz suglasnost ministra obrane Davora Božinovića, odluku o razrješenju Kruljca sa zapovjedničke dužnosti. Kruljca su, naravno, smijenile iste one institucije koje su ga na to mjesto i postavile, a sjednica Vijeća okupit će i druge čelnike institucija koje su osvjedočenog nasilnika Kruljca, čovjeka uz kojeg se vežu brojni incidenti s premlaćivanjima, rušenjima i prijetnjama ubojstvom, pa čak i slučaj ratnog zločina, propustile naprijed, u sam vrh vojnog sustava.

Prvi s podužeg spiska

Uz predsjednika i premijerku, naći će se tu spomenuti ministar obrane i načelnik Glavnog stožera, direktno odgovorni za stanje resora u kojem je moguć Mladen Kruljac. Bit će tu glavešine obavještajnih službi, koje su se trebale pobrinuti da Kruljac bude nemoguć, a uz ministra pravosuđa vjerojatno i šefovi tužiteljstva i policije, koji su se za Kruljčev progon zainteresirali tek nakon što ih je vanjskim pritiskom nametnuta antikorupcijska kampanja prisilila da počnu obavljati svoj posao.

Jedno od ključnih pitanja koje će se postaviti na sjednici bit će otprilike: “Kako nam se dogodio ovaj Kruljac?” i oko njega će se, prema najavama iz premijerkina kruga, tražiti odgovornost šefova špijunskih službi. Drugo će pitanje glasiti ovako nekako: “Kako su nam se dogodili svi ovi kruljci?” s obzirom na to da se iz predsjednikovih krugova najavljuje razmatranje i ostalih slučajeva visokih vojnih dužnosnika, koji bi se zbog sumnjivih aktivnosti trebali naći pod istragama.

Razlika u pristupu između HDZ-ova i predsjednikova kruga mogla bi biti u tome što je ravnatelj VSOA-e general Darko Grdić pokrenuo istrage protiv više osoba iz vrha vojnog sustava još u vrijeme dok je ministar obrane bio HDZ-ov karlovački moćnik Branko Vukelić, pa je naišao ne opstrukcije vladajuće stranke, zbog kojih je tražio predsjednikovu potporu. Prema nekim tumačenjima, Vukelić je zbog toga, prilikom božićne rekonstrukcije Vlade, i smijenjen, a u veljači je morao otići i tadašnji načelnik Glavnog stožera Josip Lucić, koji je također zahvaćen istragama. Nakon toga je, prije nekoliko mjeseci, VSOA iznijela Uskoku podatke za pokretanje istraga protiv više osoba iz vojnog vrha.

Prema popisu koji je donio “Jutarnji list”, pod istragama su zamjenik načelnika Glavnog stožera i faktički drugi čovjek Oružanih snaga general Slavko Barić, zapovjednik logistike HV-a general Josip Stojković, zapovjednik Bojne za specijalna djelovanja brigadir Nikola Županić, šef Zapovjedništva za obuku general Ivan Jurić i navedeni bivši načelnik Glavnog stožera Lucić. Uz njih, istražuju se i dužnosnici MORH-a, odnosno bivši ravnatelj Uprave za materijalne resurse Darko Polanec i aktualni glasnogovornik MORH-a Goran Grošinić.

Sam general Kruljac pao je u zatvor, navodno, kao prvi među spomenutima, a Uskok ga tereti za zloupotrebu vojne inženjerije u malverzacijama s građevinskim zemljištem, u koje je uključeno još pet osoba. Zbog hapšenja Kruljca, koji prema medijskim napisima počevši od 1997. iza sebe ima čitavu povijest nasilja, vojno-sigurnosni sustav svakako nije ugrožen, štoviše, moglo bi se reći da je njegovom smjenom i imenovanjem generala Dragutina Repinca za novog zapovjednika Kopnene vojske, čak i poboljšan. No, kada se pogleda gornji poduži spisak onih koji su se našli na meti istraga, doista se postavlja pitanje ima li u tom sustavu dovoljno kvalitetnih ljudi da bi se popunile sve visoke funkcije koje obnašaju inkriminirani kadrovi.

Stupovi HDZ-ova sustava

Kruljac i drugi poput njega očito čine sustav i sustavno su postavljani na svoja mjesta. Što se Kruljca tiče, njegovo se napredovanje ovih dana pripisuje pokroviteljstvu bivšeg predsjednika i vrhovnog zapovjednika Stjepana Mesića, inače sklonog prijateljevanju s pojedinim kontroverznim likovima, među kojima je, primjerice, Stipe Gabrić Jambo jedan od nevinijih slučajeva. Za Mesićeva mandata Kruljac je dvaput promoviran, 2002. u zamjenika zapovjednika Kopnene vojske, a 2007. u njenog zapovjednika.

Mesić na prozivke odgovara da je Kruljac u ratu pokazao velike organizacijske sposobnosti, da je, istina, bilo prijava protiv njega u vezi pojedinih tučnjava, ali da je, prema izvještajima obavještajnih organa i njegovih nadređenih, ispalo da nije kriv. Dodao je i da je tadašnji načelnik Lucić imao za njega samo pohvale.

Mesić je, kada je 2000. postao predsjednik, naslijedio vojni sustav na koji je HDZ, izgradivši ga devedesetih, uvijek imao utjecaj, s obzirom na to da je držao sve druge strukture vlasti. HDZ je u ratu i nakon njega proizveo generaciju generala poput danas pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca Mirka Norca i Branimira Glavaša, nepravomoćnih haških osuđenika Ante Gotovine i Mladena Markača, pomahnitalog ubojice Ivana Korade, kriminalaca Vladimira Zagorca i Ivana Andabaka ili živopisnog Ljube Ćesića Rojsa, koji je u rat ušao kao šofer autobusa.

Sedmoricu generala Mesić je prisilno umirovio nakon što su 2000. svojom političkom akcijom zaprijetili demokratskom poretku, a kada mu se zamjera što je promovirao tada lojalnog Kruljca, kadrovi na koje je spao mogu mu se gotovo uzeti kao olakotna okolnost.